Kosovo je ove godine palo za osam mjesta niže nego što je bilo prošle godine, navodi se u izvještaju Reportera bez granica o slobodi medija u svijetu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kosovo se tako nalazi na 78. mjestu liste po slobodi medija, čime se našlo u grupi rangiranih za koje se ocijenjuje da je problematična situacija slobode medija.
Prema navodima Reportera bez granica, mediji na Kosovu kao i skoro sve drugo na Kosovu "ostaju podjeljenji po etničkoj osnovi".
"Pristup informacijama je često ograničen na jednu etničku ili političku grupu, pri čemu većina medija izvještava uglavnom o pitanjima koja se tiču njihove nacionalnosti. Neke od uobičajenih zabrinutosti su fizički i verbalni napadi na novinare, napadi na društvenim mrežama protiv medija i netransparentnost vlasništva medija", navodi se u izvještaju.
Ukazuju na to da mnogi mediji na Kosovu nemaju finansijsku stabilnost, zbog čega su "osjetljivi na politički uticaj“, što često dovodi do samocenzure.
"Mnogi manjinski mediji nalaze se na rubu izumiranja, zaviseći uglavnom od stranih donacija", poručuju iz Reportera bez granica.
Navode da sudbina mnogih novinara na Kosovu do danas ostaje nepoznata, uključujući i one novinare koji su nestali ili su oteti tokom sukoba 1999. godine.
Od zemalja u regionu, Bosna i Hercegovina je na 58. mjestu, Sjeverna Makedonija na 90., Srbija na 93. i Crna Gora na 104. mjestu.
Izveštaj iz 2021. kaže da je novinarstvo - glavna vakcina protiv dezinformacija - potpuno ili delimično blokirano u 73 odsto od 180 zemalja koje ta organizacija uključuje na svoj spisak.
Između ostalog, u izvještaju se pominje da je pandemija koronavirusa korišćena za blokiranje pristupa novinara izvorima informacija i izvještavanju na terenu.
Norveška je petu godinu zaredom na vrhu liste, iako su se tamošnji mediji žalili na nedostatak pristupa državnim informacijama vezanim za pandemiju, sa druge strane, Kina nastavlja da vrši cenzuru, nadzor i propagandu na Internetu na nivoima bez presedana i zbog toga je svrstana među zemlje sa najslabijom medijskom slobodom.
Prema navodima Reportera bez granica, mediji na Kosovu kao i skoro sve drugo na Kosovu "ostaju podjeljenji po etničkoj osnovi".
"Pristup informacijama je često ograničen na jednu etničku ili političku grupu, pri čemu većina medija izvještava uglavnom o pitanjima koja se tiču njihove nacionalnosti. Neke od uobičajenih zabrinutosti su fizički i verbalni napadi na novinare, napadi na društvenim mrežama protiv medija i netransparentnost vlasništva medija", navodi se u izvještaju.
Ukazuju na to da mnogi mediji na Kosovu nemaju finansijsku stabilnost, zbog čega su "osjetljivi na politički uticaj“, što često dovodi do samocenzure.
"Mnogi manjinski mediji nalaze se na rubu izumiranja, zaviseći uglavnom od stranih donacija", poručuju iz Reportera bez granica.
Navode da sudbina mnogih novinara na Kosovu do danas ostaje nepoznata, uključujući i one novinare koji su nestali ili su oteti tokom sukoba 1999. godine.
Od zemalja u regionu, Bosna i Hercegovina je na 58. mjestu, Sjeverna Makedonija na 90., Srbija na 93. i Crna Gora na 104. mjestu.
Izveštaj iz 2021. kaže da je novinarstvo - glavna vakcina protiv dezinformacija - potpuno ili delimično blokirano u 73 odsto od 180 zemalja koje ta organizacija uključuje na svoj spisak.
Između ostalog, u izvještaju se pominje da je pandemija koronavirusa korišćena za blokiranje pristupa novinara izvorima informacija i izvještavanju na terenu.
Prvi i posljednji na listi
Norveška je petu godinu zaredom na vrhu liste, iako su se tamošnji mediji žalili na nedostatak pristupa državnim informacijama vezanim za pandemiju, sa druge strane, Kina nastavlja da vrši cenzuru, nadzor i propagandu na Internetu na nivoima bez presedana i zbog toga je svrstana među zemlje sa najslabijom medijskom slobodom.
