Prema istraživanju javnog mnjenja Kosovskog Centra za studije bezbjednosti 68 odsto ispitanih građana Kosova smatra da bi dijalog Beograda i Prištine treba da se nastavi, iako više od 80 odsto njih kaže da ne vidi nikakvu korist od ovog procesa. Avdiu je precizirao i da je istraživanje sprovedeno krajem 2020. godine, sa više od 1.100 ispitanika. Istraživanje je obuhvatilo ruralna i urbana područja, a 90 odsto ispitanika su bili Albanci, osam odsto Srbi i dva odsto iz ostalih zajednica, prenosi Kosovo press.
“Pozitivno je što više od polovine ispitanika misli ili je dalo podršku dijalogu, gdje 68 odsto njih smatra da bi dijalog trebalo da se nastavi i dalo je podršku dijalogu. Najviše zabrinjava to što više od 80 odsto njih ne vidi koristi od dijaloga. Pored toga, ispitanici su se, tačnije 89 odsto njih, snažno usprotivili ideji razmjene teritorija između Kosova i Srbije. Sporazum o pridruživanju i dalje ima negativan trend. Što se tiče ideje mini-Šengena, građani nisu ni za ovu ideju, vjerovatno zato što nemaju puno informacija, ispostavilo se da 58 odsto građana ne zna šta stoji iza te ideje“, izjavio je istraživač iz Kosovskog Centra za studije bezbjednosti Plator Avdiu.
Kako je istakao, građani Kosova nisu dobro informisani ni o sadržaju procesa dijaloga, pa stoga više od 75 odsto ispitanika taj proces ocjenjuje kao krajnje netransparentan.
“Velika većina građana smatra da je dijalog vođen na netransparentan način, dok 42 odsto građana misli da je potpuno netransparentno, a 35 procenata da je krajnje netransparentno. To važi ne samo za vlade Kosova koje su bile netransparentne, već i za one koji su vodili ovaj dijalog, uključujući i EU koja vodi ovaj proces od početka do sada “, dodao je Avdiu.
Kako zaključuje, iako građani žele da se dijalog nastavi, ipak nemaju dobro mišljenje o tom procesu.
“Čak 60 odsto građana smatra da se u odnosima dveju strana ništa nije promjenilo, bar ne osjećaju neku veću promjenu ni od tehničkih sporazuma ni od posljednjeg sporazuma, iz 2013. godine. Budući da postoji vrlo mali broj građana koji misle da su se međusobni odnosi promjenili, samo 17 odsto njih smatra da je došlo do promjene u međusobnim odnosima između Kosova i Srbije“, dodao je Avdiu.
Kada je riječ o konačnim ciljevima sporazuma između Kosova i Srbije, 37 odsto ispitanika su odgovorili da smatraju da bi uzajamno priznanje trebalo da bude ili jeste konačni cilj.
„Ovdje je indikativno ono što je povezano sa aspektom transparentnosti da više od 30 odsto građana ne zna koja je svrha dijaloga sa Srbijom, zato vjerovatno 77 odsto njih smatra da bi najidealnije rješenje trebalo da bude priznanje Kosova od strane Srbije sa postojećim granicama, dok 11 odsto smatra da dogovora uopšte neće biti. Isto tako, šest odsto ispitanika smatra da bi trebalo da postoje druga rešenja“, dodao je Avdiu.
Na osnovu istraživanja, 37 odsto ispitanih građana podržava donegdje trenutni stav Kosova o dijalogu. Izrazili su optimizam, ali kažu da ne očekuju da će sporazum biti postignut ove godine, jer većina njih misli da će taj sporazum biti postignut nakon tri ili pet godina.
Isto tako, polovina ispitanika misli da će biti mira između Albanaca i Srba, ali neki od njih misle da će, ukoliko se ne postigne ovaj sporazum, ponovo doći do sukoba.
Neka od pitanja u anketi bila su i etničke prirode.
Tako je na pitanje da li bi željeli da imaju učitelja, kolegu, pretpostavljenog na poslu ili da stupe u bračnu zajednicu sa Srbima, više od 90 odsto ispitanika je odgovorilo sa „ne“.
Pored toga, 51 odsto njih se ne osjeća sigurno da putuje u Srbiju sa registarskim tablicama „Republike“ Kosovo.
Izvor: Kosovo Online/Kosovapress
Kako je istakao, građani Kosova nisu dobro informisani ni o sadržaju procesa dijaloga, pa stoga više od 75 odsto ispitanika taj proces ocjenjuje kao krajnje netransparentan.
“Velika većina građana smatra da je dijalog vođen na netransparentan način, dok 42 odsto građana misli da je potpuno netransparentno, a 35 procenata da je krajnje netransparentno. To važi ne samo za vlade Kosova koje su bile netransparentne, već i za one koji su vodili ovaj dijalog, uključujući i EU koja vodi ovaj proces od početka do sada “, dodao je Avdiu.
Kako zaključuje, iako građani žele da se dijalog nastavi, ipak nemaju dobro mišljenje o tom procesu.
“Čak 60 odsto građana smatra da se u odnosima dveju strana ništa nije promjenilo, bar ne osjećaju neku veću promjenu ni od tehničkih sporazuma ni od posljednjeg sporazuma, iz 2013. godine. Budući da postoji vrlo mali broj građana koji misle da su se međusobni odnosi promjenili, samo 17 odsto njih smatra da je došlo do promjene u međusobnim odnosima između Kosova i Srbije“, dodao je Avdiu.
Kada je riječ o konačnim ciljevima sporazuma između Kosova i Srbije, 37 odsto ispitanika su odgovorili da smatraju da bi uzajamno priznanje trebalo da bude ili jeste konačni cilj.
„Ovdje je indikativno ono što je povezano sa aspektom transparentnosti da više od 30 odsto građana ne zna koja je svrha dijaloga sa Srbijom, zato vjerovatno 77 odsto njih smatra da bi najidealnije rješenje trebalo da bude priznanje Kosova od strane Srbije sa postojećim granicama, dok 11 odsto smatra da dogovora uopšte neće biti. Isto tako, šest odsto ispitanika smatra da bi trebalo da postoje druga rešenja“, dodao je Avdiu.
Na osnovu istraživanja, 37 odsto ispitanih građana podržava donegdje trenutni stav Kosova o dijalogu. Izrazili su optimizam, ali kažu da ne očekuju da će sporazum biti postignut ove godine, jer većina njih misli da će taj sporazum biti postignut nakon tri ili pet godina.
Isto tako, polovina ispitanika misli da će biti mira između Albanaca i Srba, ali neki od njih misle da će, ukoliko se ne postigne ovaj sporazum, ponovo doći do sukoba.
Neka od pitanja u anketi bila su i etničke prirode.
Tako je na pitanje da li bi željeli da imaju učitelja, kolegu, pretpostavljenog na poslu ili da stupe u bračnu zajednicu sa Srbima, više od 90 odsto ispitanika je odgovorilo sa „ne“.
Pored toga, 51 odsto njih se ne osjeća sigurno da putuje u Srbiju sa registarskim tablicama „Republike“ Kosovo.
Izvor: Kosovo Online/Kosovapress
