Za građane Kosova iz dijaspore, ne važi međunarodna praksa da glasaju u ambasadama i konzulatima matične zemlje, jer nije predviđena Zakonom o opštim izborima, piše Lajmi.
Pokret Samoopredjeljenje je u Skupštini Kosova, juna, 2020. godine, pokrenuo izmjenu tog zakona, a predsjedništvo skupštine dalo zeleno svijetlo.
Međutim, nadležni odbori nisu preispitali zakon, tako da još uvijek nije došlo do rasprave ni glasanja na plenarnoj sjednici u Skupštini Kosova.
U predviđenim promjenama zakona omogućeno je glasanje u kosovskim diplomatskim misijama u svijetu.
Trenutno, kosovska dijaspora uživa pravo glasa samo putem pošte, koje je omogućeno postupkom prijave za glasanje i daljom proverom biračkog prava.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, Lirim Krasniqi iz te organizacije je rekao da bi omogućavanje glasanja u diplomatskim misijama povećalo mogućnost dijaspori da ostvari svoje demokratsko i zakonsko pravo.
„U izmjenama zakona ostaje opcija glasanja putem pošte, samo što se dodaje fizičko glasanje u diplomatskim predstavništvima, a građani imaju pravo da biraju da li žele da glasaju u ambasadi ili konzulatu ili da pošalju glasove poštom“, rekao je Krasniqi.
Prema njegovim riječima, tako nešto do sada nije bilo omogućeno zbog činjenice da Kosovo nije imalo dovoljno diplomatskih misija u kojima bi se taj proces mogao biti organizovati.
Iz Demokratskog instituta Kosova, koji nije bio dio radne grupe, smatraju da je glasanje u dijaspori u sadašnjem obliku „potpuno nezaštićeno i sa mogućnošću manipulacije“.
Iz tog Instituta Eugen Cakoli ocjenjuje da je Kosovu potrebna kompletna izborna reforma, a ne samo djelimična promena zakona.
„Trenutno Kosovo ima samo 60 diplomatskih misija u svijetu i to teško može da omogući pravo glasa za sve. Stoga vidim da je veoma teško da se ovaj predstavljeni model primjeni u praksi “, rekao je Cakoli.
Prema njegovim riječima, drugi problem su visoki finansijski troškovi i zaštita integriteta glasanja.
„Neutralnost povjerenika u procesu je takođe diskutabilna, jer smo stalno imali optužbe da je kosovska spoljna služba izuzetno politizovana. Zbog toga mislim da bi ovo pitanje trebalo bolje razmisliti i zagarantovati mehanizam koji bi bio sveobuhvatan čak i ako je omogućena ovakva vrsta glasanja“, dodao je Cakoli.
Prema današnjem podnevnom izvještaju u sistem je uneto 103.000 hiljade zahtjeva za registraciju, odobreno ih je oko 42.000.
„Prema podacima koje imamo iz glasačke službe, postoji 51.000 neotvorenih poruka poslatih elektronskom poštom“, portparol CIK-a Valmir Elezi.
Stručnjaci za izborni proces su potvrdili da broj primljenih meilova odražava tačan broj prijava.
„Primljeno je 200.000 meilova, ali oni nisu nužno broj zahteva, jer jedna osoba može poslati više meilova, a CIK nije imao dovoljno resursa da blagovremeno odgovori“, rekao je. Mnogi ljudi iz dijaspore takođe su nam potvrdili da su poslali neke e-poruke jer CIK nije odgovorio na vrijeme“, rekao Krasniqi.
Cakoli je ponovio da trenutni postupak potvrde telefonom ima ozbiljne nedostatke.
„Trenutno imamo preko 20 ljudi koji su potvrđeni kao glasači, koji se uopšte nisu prijavili za glasanje u inostranstvu, a ako se uzmu posljednji izbori, upravo je ovaj mali broj mogao da eliminiše politički subjekat iz parlamenta“, rekao je Cakoli.
CIK je stavio na raspolaganje 25 telefonskih brojeva za kontaktiranje glasača koji su poslali zahtjeve za glasanje na vanrednim parlamentarnim izborima 14. februara.
Svi građani koji se uspješno registruju kao glasači van Kosova moći će da glasaju poštom od 2. februara. Prema Zakonu o opštim izborima, CIK je dužan da prima glasačke listiće do 12. februara.
Izvor: Kosovo online/Lajmi.net
Međutim, nadležni odbori nisu preispitali zakon, tako da još uvijek nije došlo do rasprave ni glasanja na plenarnoj sjednici u Skupštini Kosova.
U predviđenim promjenama zakona omogućeno je glasanje u kosovskim diplomatskim misijama u svijetu.
Trenutno, kosovska dijaspora uživa pravo glasa samo putem pošte, koje je omogućeno postupkom prijave za glasanje i daljom proverom biračkog prava.
Različita očekivanja
Nevladina organizacija "Germin" koja se uglavnom bavi pitanjima dijaspore, bila je dio radne grupe za izmjenu tog zakona.U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, Lirim Krasniqi iz te organizacije je rekao da bi omogućavanje glasanja u diplomatskim misijama povećalo mogućnost dijaspori da ostvari svoje demokratsko i zakonsko pravo.
„U izmjenama zakona ostaje opcija glasanja putem pošte, samo što se dodaje fizičko glasanje u diplomatskim predstavništvima, a građani imaju pravo da biraju da li žele da glasaju u ambasadi ili konzulatu ili da pošalju glasove poštom“, rekao je Krasniqi.
Prema njegovim riječima, tako nešto do sada nije bilo omogućeno zbog činjenice da Kosovo nije imalo dovoljno diplomatskih misija u kojima bi se taj proces mogao biti organizovati.
Iz Demokratskog instituta Kosova, koji nije bio dio radne grupe, smatraju da je glasanje u dijaspori u sadašnjem obliku „potpuno nezaštićeno i sa mogućnošću manipulacije“.
Iz tog Instituta Eugen Cakoli ocjenjuje da je Kosovu potrebna kompletna izborna reforma, a ne samo djelimična promena zakona.
„Trenutno Kosovo ima samo 60 diplomatskih misija u svijetu i to teško može da omogući pravo glasa za sve. Stoga vidim da je veoma teško da se ovaj predstavljeni model primjeni u praksi “, rekao je Cakoli.
Prema njegovim riječima, drugi problem su visoki finansijski troškovi i zaštita integriteta glasanja.
„Neutralnost povjerenika u procesu je takođe diskutabilna, jer smo stalno imali optužbe da je kosovska spoljna služba izuzetno politizovana. Zbog toga mislim da bi ovo pitanje trebalo bolje razmisliti i zagarantovati mehanizam koji bi bio sveobuhvatan čak i ako je omogućena ovakva vrsta glasanja“, dodao je Cakoli.
Glasanje iz dijaspore, ponovo poštom
Ove godine Centralna izborna komisija primila je približno 200.000 zahtjeva za glasanje putem elektronske pošte.Prema današnjem podnevnom izvještaju u sistem je uneto 103.000 hiljade zahtjeva za registraciju, odobreno ih je oko 42.000.
„Prema podacima koje imamo iz glasačke službe, postoji 51.000 neotvorenih poruka poslatih elektronskom poštom“, portparol CIK-a Valmir Elezi.
Stručnjaci za izborni proces su potvrdili da broj primljenih meilova odražava tačan broj prijava.
„Primljeno je 200.000 meilova, ali oni nisu nužno broj zahteva, jer jedna osoba može poslati više meilova, a CIK nije imao dovoljno resursa da blagovremeno odgovori“, rekao je. Mnogi ljudi iz dijaspore takođe su nam potvrdili da su poslali neke e-poruke jer CIK nije odgovorio na vrijeme“, rekao Krasniqi.
Cakoli je ponovio da trenutni postupak potvrde telefonom ima ozbiljne nedostatke.
„Trenutno imamo preko 20 ljudi koji su potvrđeni kao glasači, koji se uopšte nisu prijavili za glasanje u inostranstvu, a ako se uzmu posljednji izbori, upravo je ovaj mali broj mogao da eliminiše politički subjekat iz parlamenta“, rekao je Cakoli.
CIK je stavio na raspolaganje 25 telefonskih brojeva za kontaktiranje glasača koji su poslali zahtjeve za glasanje na vanrednim parlamentarnim izborima 14. februara.
Svi građani koji se uspješno registruju kao glasači van Kosova moći će da glasaju poštom od 2. februara. Prema Zakonu o opštim izborima, CIK je dužan da prima glasačke listiće do 12. februara.
Izvor: Kosovo online/Lajmi.net
