Opšta bezbjednosna situacija na Kosovu je mirna i jedino može biti ugrožena sporadičnim tenzijama na sjeveru.
Ostali bezbjednosni problemi uglavnom se odnose na prijetnju koja dolazi od grupa vehabija i povratnika sa ratišta iz Sirije - kaže u razgovoru za beogradski "Danas" Florijan Qehaja, izvršni direktor Kosovskog centra za bezbjednosne studije iz Prištine.
Govoreći o mogućnosti osnivanja specijalnog suda za ratne zločine počinjene na Kosovu, Qehaja navodi da je u interesu Kosova da se riješe sporni slučajevi.
Da li je moguće formiranje oružanih snaga Kosova, kojem se protivi zvanični Beograd?
- Stiče se utisak da ideja o formiranju oružanih snaga Kosova proizilazi iz revizije kosovske Strategije nacionalne bezbjednosti. Taj proces temelji se na zakonskom pravu nastalom na osnovu Ahtisarijevog plana da se sprovede revizija sektora bezbjednosti nakon pet godina. Planirano je da oružane snage budu vojna snaga sa odbrambenim kapacitetima. Na primjer, ne očekuje se da imaju projektile velikog dometa koji bi mogli da dosegnu mete izvan teritorije Kosova. Stoga, to ne bi trebalo da predstavlja prijetnju za države u regionu sve dok bude podvrgnuto strogoj civilnoj i demokratskoj kontroli. Oružane snage će preuzeti djelimičnu dužnost tek 2018, dok će postati u potpunosti operativne 2022. godine. One će postepeno preuzimati dužnosti od KFOR-a, koji će umanjiti svoje prisustvo poslije 2018, dok se njegovo potpuno povlačenje očekuje oko 2020. godine.
Predsjednik Češke Miloš Zeman poručio je da bi osnivanje oružanih snaga Kosova predstavljalo ponovno naoružavanje OVK. Slažete li se s takvim stavom?
- Mislim da su komentari češkog predsjednika prilično nediplomatski. Nema logike povlačiti paralele između nekadašnje OVK i budućih oružanih snaga Kosova. Postoji ogromna promjena u mentalitetu i organizaciji u sektoru bezbjednosti, koja nema veze sa ratom ili OVK. Prošlo je 15 godina od rata, a Kosovo i region su se dramatično promjenili, bar kada je riječ o sektoru bezbjednosti.
Može li osnivanje specijalnog suda za ratne zločine da ugrozi reputaciju Prištine?
- Smatram da se problem sa tim sudom uglavnom odnosi na njegov format. Činjenica da će postojati tribunal van Kosova, a da nije bilo sličnog posebnog suda u inostranstvu za Srbiju, BiH ili Hrvatsku, čini da otpor bude još snažniji. Možda ću zvučati pomalo cinično ako kažem da je međunarodna zajednica to predložila zato što su neke od bivših sudija Haškog tribunala sada nezaposlene i da traže priliku da sud bude u Hagu, a ne u Prištini. Naravno, budući da će se lokalne sudije uglavnom nerado baviti takvim slučajevima, sud će uglavnom činiti međunarodne sudije. U interesu je Kosova da se okončaju postojeći slučajevi, uključujući i ratne i poslijeratne zločine, kako bi se uhvatili u koštac sa aktuelnim problemima, odnosno korupcijom i organizovanim kriminalom. Neriješavanje takvih slučajeva bio bi neuspeh i za međunarodne i za lokalne aktere.
Govoreći o mogućnosti osnivanja specijalnog suda za ratne zločine počinjene na Kosovu, Qehaja navodi da je u interesu Kosova da se riješe sporni slučajevi.
Da li je moguće formiranje oružanih snaga Kosova, kojem se protivi zvanični Beograd?
- Stiče se utisak da ideja o formiranju oružanih snaga Kosova proizilazi iz revizije kosovske Strategije nacionalne bezbjednosti. Taj proces temelji se na zakonskom pravu nastalom na osnovu Ahtisarijevog plana da se sprovede revizija sektora bezbjednosti nakon pet godina. Planirano je da oružane snage budu vojna snaga sa odbrambenim kapacitetima. Na primjer, ne očekuje se da imaju projektile velikog dometa koji bi mogli da dosegnu mete izvan teritorije Kosova. Stoga, to ne bi trebalo da predstavlja prijetnju za države u regionu sve dok bude podvrgnuto strogoj civilnoj i demokratskoj kontroli. Oružane snage će preuzeti djelimičnu dužnost tek 2018, dok će postati u potpunosti operativne 2022. godine. One će postepeno preuzimati dužnosti od KFOR-a, koji će umanjiti svoje prisustvo poslije 2018, dok se njegovo potpuno povlačenje očekuje oko 2020. godine.
Predsjednik Češke Miloš Zeman poručio je da bi osnivanje oružanih snaga Kosova predstavljalo ponovno naoružavanje OVK. Slažete li se s takvim stavom?
- Mislim da su komentari češkog predsjednika prilično nediplomatski. Nema logike povlačiti paralele između nekadašnje OVK i budućih oružanih snaga Kosova. Postoji ogromna promjena u mentalitetu i organizaciji u sektoru bezbjednosti, koja nema veze sa ratom ili OVK. Prošlo je 15 godina od rata, a Kosovo i region su se dramatično promjenili, bar kada je riječ o sektoru bezbjednosti.
Može li osnivanje specijalnog suda za ratne zločine da ugrozi reputaciju Prištine?
- Smatram da se problem sa tim sudom uglavnom odnosi na njegov format. Činjenica da će postojati tribunal van Kosova, a da nije bilo sličnog posebnog suda u inostranstvu za Srbiju, BiH ili Hrvatsku, čini da otpor bude još snažniji. Možda ću zvučati pomalo cinično ako kažem da je međunarodna zajednica to predložila zato što su neke od bivših sudija Haškog tribunala sada nezaposlene i da traže priliku da sud bude u Hagu, a ne u Prištini. Naravno, budući da će se lokalne sudije uglavnom nerado baviti takvim slučajevima, sud će uglavnom činiti međunarodne sudije. U interesu je Kosova da se okončaju postojeći slučajevi, uključujući i ratne i poslijeratne zločine, kako bi se uhvatili u koštac sa aktuelnim problemima, odnosno korupcijom i organizovanim kriminalom. Neriješavanje takvih slučajeva bio bi neuspeh i za međunarodne i za lokalne aktere.
