PREMIJER KOSOVA

Srbija želi status ,,male Rusije“ na Balkanu, gdje bi entitet RS u Bosni i Hercegovini postao ,,mala Bjelorusija“. Devedesetih godina prošloga vijeka, Vučić je zagovarao ideju „velike Srbije“, koju sada, po uzoru na ,,ruski svet“, naziva – ,,srpskim svetom“. Srbija danas opet sanja veliku Srbiju; ima pretenzije na dio teritorije države BiH, Crnu Goru želi da pretvori u Ukrajinu, da nama otme sjever Kosova. Insistira se na odnosu sa susjedima sličnom odnosu Moskve prema Ukrajini i Bjelorusiji, što podrazumijeva ili određenu kontrolu centralne vlasti ili kontrolu određenog dijela teritorije susjedne države. Zato susjedstvo Srbije za nas predstavlja bezbjednosni rizik – ističe premijer Kosova

Hoće li paket kaznenih mjera za Srbiju, koji je najavila izvjestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo i poslanica Zelenih Viola fon Kramon, biti odgovor EU na, kako je saopšteno, "teroristički napad od 24. septembra u Banjskoj"?

- Ne bih to nazvala sankcijama, jer ih mora odobriti Savjet, ali govorimo o političkim i finansijskim mjerama, koje će, naravno, nanijeti štetu Vladi Srbije - rekla je Von Cramon.

Vlada Srbije i predsjednik Aleksandar Vučić negiraju umiješanost Beograda u nedavni teroristički napad na sjeveru Kosova, ponavljajući da je Srbija povukla snage sa kosovske granice.

Politika destabilizacije zapadnog Balkana


Je li opasnost prošla ili predsjednik Srbije samo iščekuje rezultat najvažnijih izbora u SAD, vjerujući da će kandidat čijoj se pobjedi nada, još šire nego administracija predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), zatvoriti oči pred njegovom agresivnom politikom destabilizacije Zapadnog Balkana?

Na ova i druga pitanja važna za bezbjednost regiona, u ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu, odgovara predsjednik Vlade Republike Kosovo Albin Kurti.

Intervju prenosimo u cijelosti.

Iako je Rusija mjesecima gomilala trupe na granici sa Ukrajinom, pojedini zapadni zvaničnici tvrdili su da se predsjednik Vladimir Putin neće usuditi da tu granicu pređe. Znamo šta se dogodilo februara 2022. Plašite li se sličnog scenarija?

- U nedjelju, 24. septembra, Republika Kosovo bila je izložena agresivnom napadu kriminalnih i terorističkih grupa iz Srbije ne samo na policiju Kosova, nego i na samu državu Kosovo, na naš red i bezbjednost. Do sada je utvrđeno više činjenica. Prvo, dokazana je opasnost, namjera, potencijal i spremnost kriminalnih i terorističkih grupa Srbije, protiv kojih se borimo više od dvije i po godine. Drugo, s obzirom na to da su teroristi bili naoružani vojnim naoružanjem dovoljnim za grupu od čak stotinjak boraca, dokazali smo postojanje scenarija za krvoproliće na Kosovu. Vrijednost zaplijenjenog naoružanja je više od pet miliona eura.

Milan Radoičić je preuzeo odgovornost za teroristički napad na sjeveru Kosova i tvrdi da Srbija sa tim napadom nema nikakve veze. Hoće li Zapad progutati i ovu igru predsjednika Vučića?

- Nepobitno je utvrđeno da je naoružanje i borbena obuka srbijanskih profesionalaca koji su napali selo Banjska u Zvečanu iz Srbije. Sve zaplijenjeno oružje proizvedeno je u Srbiji, stiglo je iz Srbije i po vrsti i količini bilo dovoljno za cijelu jednu vojsku. Navedene činjenice nas vode do zaključka da ovde nije riječ samo o kriminalnoj i terorističkoj bandi ili o građanima koji su se domogli oružja, nego o profesionalcima koji su prošli ozbiljnu obuku, sa vrstom oružja porijeklom iz Srbije. Srbija im je, ponavljam, obezbijedila vojnu opremu, izvela borbenu obuku, definisala političke ciljeve i dala punu logističku podršku. Najzad, znamo da je ova teroristička grupa izvodila obuku na Pasuljanskim livadama, jednoj od ključnih baza Vojske Srbije.

Odgovornost Srbije je nesporna, čak i za one koji to ne žele da vide i čuju.

Drugo, Milan Radoičić je dojučerašnji potpredsjednik Srpske liste na Kosovu, koju je stvorila, koju pomaže i podržava Vlada Srbije. I svi su pod direktnom kontrolom predsjednika Srbije. Sam Vučic je 29. septembra ove godine najavio ostavku Radoičića na mjesto potpredsjednika Srpske liste, i to nakon Radoičićevog priznanja da je vodio pripreme i učestvovao u terorističkom napadu na policiju Kosova.

Hapšenje i puštanje Radoičića


Radoičić je uhapšen, nedugo zatim i pušten. Priznao je da je organizovao teroristički napad, ali…

- To hapšenje i puštanje Radoičica podsjeća na dogovor Pabla Eskobara sa predsjednikom Kolumbije: Eskobar bi, naime, prihvatio da ode u zatvor pod uslovom da bude smješten u sopstvenom, samostalno izgrađenom zatvoru, u kojem bi on kontrolisao komandire a ne obrnuto; e, tu bi navodno služio kaznu.

Odnos Vučić - Radoičić nije originalan; već smo to više puta gledali. Mali Putin u Beogradu mora da ima svog malog Prigožina na Kopaoniku. Ili, ako se vratimo malo dalje u prošlost, paralela se nameće: novi Sloba u Beogradu ima svog novog Arkana na Kosovu.

Jedan od identifikovanih pripadnika terorističke grupe, koji je ubijen tokom napada na kosovsku policiju, je tjelohranitelj Aleksandra Vulina, šefa srbijanske obavještajne agencije.

- Riječ je o Bojanu Mijailoviću, koji je radio kao pripadnik obezbjeđenja šefa srbijanske BIA-e. Kao što znate, Aleksandar Vulin je poznat po svojoj otvorenoj saradnji sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i po promociji „Srpskog sveta“, što je sinonim za „veliku Srbiju“.

U znak žalosti za poginulim teroristima, Vlada Srbije proglasila je 27. septembar 2023. nacionalnim danom žalosti. Usljed „tragičnih događaja na Kosovu“, tako je glasilo objašnjenje.

Podsjećam i da je ministar odbrane Srbije Miloš Vučević kazao da su naoružani napadači posljednji u dugom nizu boraca koji su poginuli „za slobodu Kosova i slobodu Srbije“. U izjavi za državnu televiziju RTS, ministar odbrane Srbije teroriste je nazvao novim žrtvama na listi heroja, novim mučenicima.

Očekujete li da Milan Radoičić zaista bude izručen Kosovu?

- Svi teroristi koji su uspjeli da pobjegnu moraju biti predati vlastima Republike Kosovo. Organizacije „Civilna odbrana“ i „Severna brigada“ moraju biti proglašene terorističkim organizacijama i od strane naših prijateljskih, partnerskih i savezničkih zemalja. Vlada Republike Kosovo to je već učinila na sjednici 29. juna ove godine.

Cilj napada u Banjskoj


Što je tačno bio cilj napada na selo Banjska?

- Policija Kosova je, na temelju zaplijenjene dokumentacije, utvrdila da je teroristički napad bio dio većeg plana, čiji je cilj bio pripajanje sjevera Kosova, i to koordinisanim napadom na 37 različitih položaja. Namjera je bila uspostaviti koridor ka Srbiji, kako bi se omogućilo snabdijevanje oružjem i trupama.

Nakon poraza oružanog napada paravojnih formacija predvođenih Milanom Radoičićem, marširanjem i gomilanjem srbijanske vojske na granici sa Kosovom Srbija nastavlja da prijeti teritorijalnom integritetu naše države, kao i međunarodnom vojnom prisustvu u Republici Kosovo.

Više puta ste spomenuli ,,borbenu obuku srbijanskih profesionalaca“. O čemu je riječ?

- Već sam rekao da video snimci preuzeti sa tri drona koji pripadaju terorističkoj grupi pokazuju da su terorističke grupe izvodile obuku na Pasuljanskim livadama, jedna od ključnih baza Vojske Srbije, svega četiri dana prije napada na selo Banjska u Zvečanu. Raspolažemo podacima o postojanju više od 48 prednjih operacionalnih baza srbijanske vojske i žandarmerije preko graničnog prelaza sa Republikom Kosovo, nekoliko kilometara unutar teritorije Srbije. Tu se nalaze i protuvazdušni sistemi, kao i teška artiljerija. Pozvali smo institucije Srbije da zatvore i demilitariziju 28 prednjih vojnih baza, kao i 20 baza žandarmerije, koje predstavljaju stalnu prijetnju bezbjednosti naše države. Više puta smo skrenuli pažnju i izrazili zabrinutost zbog toga, naglašavajući sada već potvrđenu činjenicu da se ove baze koriste u svrhu podrške mogućeg agresivnog vojnog napada na Republiku Kosovo.

Zapadni partneri su upozorili Srbiju da povuče trupe sa granice sa Kosovom. Kakva je trenutno situacija?

- Ponašanje i apetiti zvaničnog Beograda, više nego druge granične linije i planinski teren, granicu sa Srbijom, posebno na sjevernom dijelu, čini veoma opasnom i teškom. Nakon terorističkog napada 24. septembra, nastavljena su destabilizujuća dejstva Srbije duž granične linije sa Republikom Kosovo. Već 30. septembra, kretanja srbijanske vojske pokrenuta su sa tri različita pravca prema granici Republike Kosovo. Vojne jedinice vojske Srbije postavile su svoje vojne kapacitete, kao i one žandarmerije, na više od 48 pomenutih prednjih operacionalnih baza preko graničnog prelaza sa Republikom Kosovo. Ovaj pohod i razmještanje srbijanskih vojnih trupa duž granice sa Kosovom bio je sljedeći korak institucija Srbije u cilju ugrožavanja teritorijalnog integriteta naše zemlje i podržavanja moguće vojne agresije.

Hoće li je biti, šta očekujete?

- Rat protiv zločina i terora koji sponzoriše Srbija nastavlja se i nužno će završiti pobjedom naše nezavisne države, njenih vrijednosti i interesa, njenih građana, svih njenih zajednica, bez razlike. Pažljivi smo, oprezni, ali se ne plašimo.

Države koje imaju kompleks superiornosti, kada se smanjuju ili oslabe, postaju opasne. Srbija je i u tom smislu kao Rusija.


Umiješanost Rusije


U kojoj mjeri je Rusija upletena u terorizam na sjeveru Kosova?

- Destabilizacija regiona Zapadnog Balkana glavno je sredstvo Beograda, koje ide naruku i Kremlju. Beogradski režim je klijentelistički, najbliži onom u Moskvi. Srbija ne vjeruje u demokratske vrijednosti, ne želi demokratiju, koju vidi isključivo kao sredstvo za legitimizaciju iste stranke i iste vlasti; bez političkog pluralizma, vladavine prava, bez zaštite ljudskih prava.

I predsjednik Vladimir Putin na isti način razumije demokratiju...

- Zvanična Srbija se nikada nije distancirala ni od nasjleđa diktatora i ratnog zločinca Slobodana Miloševića, niti od Vladimira Putna. Ono što je Rusija, zahvaljujući svojim destruktivnim aktivnostima, uspjela da, zajedno sa Srbijom, učini u Crnoj Gori, ohrabrilo je i Moskvu i Beograd da pokušavaju isto i u drugim državama Zapadnog Balkana. Mislim prije svega na Kosovo, Bosnu i Hercegovinu i na Sjevernu Makedoniju. Jer, ako su već uspjeli da destabilizuju Crnu Goru, logično je da ih taj uspjeh ohrabri i da se ambicije prošire i na region.

Sa kojim tačno ciljem?

- Srbija želi status ,,male Rusije“ na Balkanu, gdje bi entitet RS u Bosni i Hercegovini postao ,,mala Bjelorusija“. Devedesetih godina prošloga vijeka, Vučić je zagovarao ideju „velike Srbije“, koju sada, po uzoru na ,,ruski svet“, naziva - ,,srpskim svetom“. Srbija danas opet sanja veliku Srbiju; ima pretenzije na dio teritorije države BiH, Crnu Goru želi da pretvori u Ukrajinu, da nama otme sjever Kosova. Insistira se na odnosu sa susjedima sličnom odnosu Moskve prema Ukrajini i Bjelorusiji, što podrazumijeva ili određenu kontrolu centralne vlasti ili kontrolu određenog dijela teritorije susjedne države. Zato susjedstvo Srbije za nas predstavlja bezbjednosni rizik.

Podsjećam i da Srbija ima ukupno 158 poslaničkih grupa prijateljstva sa različitim zemljama svijeta. Grupa prijateljstva sa Rusijom broji 99 poslanika Skupštine Srbije, ili 40 procenata. Gazprom posjeduje većinu najveće naftne kompanije NIS i, u Banatskom dvoru, najvećeg skladišta gasa u jugoistočnoj Evropi. Ruski Gazprom posjeduje oko 56 procenata kapitala srbijanskog državnog preduzeća NIS. Srbija je proširila ruski „humanitarni“ centar u Nišu, a ruski državni medij ,,Sputnjik“ ima svoju regionalnu bazu u Beogradu. O čemu pričamo?!

Često predsjednika Vučića upoređujete sa Slobodanom Miloševićem.

- Zato što Aleksandar Vučić i Slobodan Milošević imaju isti odnos prema demokratiji, prema centralizaciji moći, iste autoritarne tendencije, istu nacionalističku, šovinističku retoriku. Vučić je, na primjer, 5. decembra 2019. godine negirao masakr koji su počinile srbijanske snage u Račku 15. januara 1999. godine, nazivajući taj zločin ,,fabrikovanim događajem“.

Pored istih ciljeva, Vučića i Miloševića vezuje isti karakter država i društava koje su napravili i kojima vladaju. Namjera obojice je homogenizacija Srba za projekat hegemonije Srbije u regionu. Milošević, baš kao i Vučić, nije mogao da zamisli, a kamoli da izgradi Srbiju bez agresivne, hegemonističke politike prema susjedima. I tada i danas zvanični Beograd vjeruje da jedino homogenizacija nacije garantuje teritorijalnu hegemoniju države. Nasuprot smo mi, narodi koji smo bili tlačeni i eksploatisani od strane Srbije više od jednog vijeka. Srbija je izvršila genocid nekoliko puta, jer je željela našu zemlju, ali bez nas.

Mehanizmi Zapada


Ima li Zapad mehanizme i volju da to spriječi, da osujeti direktnu i indirektnu agresiju predsjednika Vučića na susjedne države?

- Jasno je da je terorističkim napadom na Banjsku u Zvečanu bio ugrožen naš teritorijalni integritet, državni suverenitet i nacionalna bezbjednost. Također, teroristički napad ogolio je poteškoće, kao i potrebu za većom međunarodnom saradnjom u održavanju, zaštiti i kontroli granice sa Srbijom. Time i potrebu za otvorenim kažnjavanjem - i to jasnim i odgovarajućim jezikom - kao i izričitim zahtjevom međunarodne zajednice prema Srbiji. Ponovit ću da dokazi prikupljeni tokom sprovedenih istraga pokazuju direktnu umiješanost državnih institucija Srbije u ovaj akt agresije na Republiku Kosovo. Za to Srbija mora biti međunarodno sankcionisana i kažnjena. Ako i ovaj akt prođe nekažnjeno, Srbija će ponoviti zločin.

Naravno, zahvaljujemo svim državama koje su najoštrije osudile teroristički i zločinački napad u Banjskoj, u Zvečanu, kao čin agresije Srbije. Zahvaljujemo i na podršci koju su nam pružili.

Podršku Vam pružaju i države EU koje nisu priznale Kosovo? Koriste li SAD u dovoljnoj mjeri raspoloživa diplomatska sredstva kako bi ubijedile preostale države članice EU da priznaju Kosovo?

- Zahvalni smo SAD zbog toga što ostaju posvećene podršci Republici Kosovo i zemljama Zapadnog Balkana na putu ka evropskim integracijama, unapređenju upravljanja, vladavine prava, reformama, borbi protiv korupcije, ojačavanju evropske perspektive regiona, kao i jačanju dugotrajnog cilja cijele Evrope - mira i slobode.

Republiku Kosovo priznaju 22 od 27 zemalja članica EU i 26 od 30 zemalja članica NATO-a. Americi nije lako sa nekim državama, koje su, nažalost, napravile određene pogrešne paralele sa našom zemljom u pogledu vlastitih unutrašnjih problema.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, baš kao i premijer Albanije Edi Rama, traže da KFOR preuzme kontrolu nad sjeverom Kosova. Njemački ambasador na Kosovu kazao je da za tim nema potrebe, s obzirom na to da, kako je rekao, ,,imamo suverenu zemlju, čije institucije za sprovođenje zakona postupaju veoma profesionalno“. Je li ovo novi dogovoreni ,,dupli pas“ dvojice starih savezniaka – Vučića i Rame?

- Kosovska policija je prvi responder, drugi je EULEX, treći KFOR. KFOR ima istu misiju na cijelom Kosovu, što znači da na teritoriji naše države ne mogu postojati dva KFOR-a. Potrebne su nam zajedničke patrole naše policije i KFOR-a; one bi kontrolisale granicu između Kosova i Srbije.

Imate li koordinaciju sa KFOR-om?

- Naravno. Uz koordinaciju sa međunarodnim partnerima, odlučni smo, više nego ikada i po svaku cijenu, da odbranimo teritorijalni integritet, suverenitet, ustavni poredak, javni red i živote svih građana naše zemlje. Institucije Republike Kosovo također su posvećene bliskoj saradnji i koordinaciji akcija između Vlade Republike Kosova i partnerskih, savezničkih i prijateljskih zemalja za osiguranje mira i sigurnosti u zemlji i regionu.

Sa druge strane, suočena sa terorističkim napadom, policija Kosova pokazala je izuzetnu profesionalnost, kao i spremnost i puni kapacitet za odbranu naše države. U skladu sa svojim ustavnim i zakonskim ovlaštenjima i u saradnji sa našim međunarodnim partnerima i saveznicima, ostajemo angažovani i posvećeni garantovanju bezbjednosti svim građanima u opštinama na sjeveru zemlje.

Znate da Vas i vlast i opozicija u Srbiji optužuju da terorišete kosovske Srbe, posebno one sa sjevera Kosova.

- Tokom posljednje dvije i po godine, uništili smo šesnaest laboratorija droge, od čega njih devet na sjeveru. Hoću da kažem da su teroristi koji su nas napali također i eksponenti organizovanog kriminala.

Kada je riječ o ,,teroru“, volio bih da razgovaramo ne na nivou utisaka i kvalifikacija, nego na nivou činjenica.

Kojih činjenica? Poznato je, na primjer, da odbijate da organizujete Zajednicu opština sa većinskim srpskim stanovništvom.

- Više puta sam o tome govorio i pokušavao da objasnim o čemu je riječ. Dakle, kada govorimo o Zajednici opština sa većinskim srpskim stanovništvom, ne govorimo o pravu Srba u Republici Kosovo, nego o teritorijalizaciji tog prava. Namjera, metod i logika slični su despotskim namjerama i logici predsjednika Vladimira Putina. Ali, vratimo se činjenicama!

U Republici Kosovo Srbi čine četiri procenta ukupne populacije. Ipak, vlast su u 27 procenata kosovskih opština, odnosno u deset od 38. Istovremeno, imaju 17 procenata odbornika u svim skupštinama opština u Republici Kosovo; više od devet procenata mjesta u državnom parlamentu Kosova, odnosno 10 od 120 poslanika. Također, imaju i zakonski mehanizam da blokiraju zakone za koje vjeruju da mogu ugroziti njihove vitalne interese. Srbijanski je službeni jezik na cijeloj teritoriji Republike Kosovo, na svim nivoima administracije. Srbi imaju jednog ministra u Vladi Republike Kosovo - Nenada Rašića, ministra za zajednice i povratak - i tri zamjenika ministra.

Počevši od februara 2023. Vlada Republike Kosovo obnovila je proces nostrifikacije diploma sa Univerzitetom u sjevernoj Mitrovici. Do kraja godine taj će se postupak obavljati elektronski, a planiramo da obezbijedimo da isto važi i za diplome srednjih škola.

Šta je konkretno Vaša Vlada učinila za Srbe sa Kosova?

- Pored ovoga što sam naveo, reći ću Vam i da je budžetom Vlade Republike Kosovo za 2023. godinu predviđeno 12,35 miliona eura za 149 kapitalnih projekata za opštine sa većinskim srpskim stanovništvom. Također, kosovsko Ministarstvo kulture, omladine i sporta sprovelo je restauraciju tri pravoslavna hrama - Manastir Tamnica, Crkva Svete Marije u Kamenici i Manastir Draganac u Novom Brdu. U cilju primjene upotrebe srpskog jezika, u sklopu Kabineta predsjednika Vlade, formirana je Kancelarija koja se bavi pitanjima harmonizacije zakona i ostalih akata, kao i obezbjeđenjem prevođenja zasjedanja sjednica Skupštine Republike Kosovo. A to je tek dio ukupnih aktivnosti Vlade Republike Kosovo, čiji sam premijer.

Šta je sve zaplijenila policija Kosova?

- Oklopna i druga vozila, uniforme i logističku opremu, vojno oružje teškog kalibra, granate, raketne bacače, mašine, topove, dronove, puške AK47, protivpešadijske nagazne mine, municiju različitog kalibra, radio-komunikacije, TNT eksplozive, revolvere i prigušivače mitraljeza, telefone i SIM kartice… Također, zaplijenili smo naljepnice NATO/KFOR-a mirovnih trupa, raznu vojnu opremu i oruđa, vojne uniforme, pancire, električne detonatore.

Formalni vođa terorista Milan Radoičić tvrdi da je opremu nabavio u Tuzli, u Bosni i Hercegovini.

- Mnogo zaplijenjenog oružja i druge opreme, korištene u terorističkim napadima, proizveli su srbijanski državni proizvođači vojnog oružja. Oružje i ostala oprema koja je korištena i koja je bila u posjedu terorističke grupe proizvedeni su u državnim fabrikama vojnog naoružanja „Sloboda“ u Čačku i „Zastava arms“ u Kragujevcu. Zaplijenjeno i izloženo oružje pokazuje da je riječ bila o planu za krvoproliće na Kosovu, koje je podrazumijevalo još mnogo ubistava. Na sreću, zahvaljujući profesionalizmu naše policije, taj krvavi scenario je spriječen. Ipak, pripadnici ove kriminalne i terorističke grupe ubili su našeg policajca na dužnosti, policijskog narednika Afrima Bunjaka u zasjedi. Dio terorista je ubijen ili ranjen tokom konfrontacije, dok je dio pobjegao.

U cijelu akciju uključene su bile osobe optužene za kriminalne aktivnosti i sankcionisane od strane SAD i Ujedinjenog Kraljevstva. Ta su lica pod istragom naših pravosudnih institucija, a možete ih često vidjeti, rame uz rame, u Beogradu i Raškoj za stolom sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Vjerujem da je i ovo važan dokaz direktne umiješanosti države Srbije u napad od 24. septembra.

Kosovo uvijek računa na pomoć međunarodne zajednice


S obzirom na kritike koje Vam vlade pojedinih zapadnih zemalja, posebno SAD, upućuju zbog nekooperativnosti u briselskim pregovorima sa Srbijom, na čiju pomoć računate?

- Vlada Republike Kosova održava redovne kontakte sa SAD-om i ostalim zemljama članicama EU, posebno u vezi sa najnovijom ozbiljnom prijetnjom iz Srbije. Vidjeli ste da je reakcija SAD-a na agresiju Srbije bila direktna i neposredna. Nedavno sam savjetnika za nacionalnu bezbjednost predsjednika SAD Džejka Salivana zamolio da pojača podršku Kosovu protiv ratnih planova Srbije.

Kosovo uvijek računa na pomoć međunarodne zajednice, ali smo isto tako oprezni i odgovorni. Zato smo udvostručili godišnji budžet za odbranu Kosova i za 80 procenata povećali broj vojnika. Neophodna nam je dobro opremljena vojska, koja će uspješno odbraniti Kosovo. Naš cilj je članstvo u NATO - to je naša dobrobit i naš doprinos bezbjednosti regiona.