Izgubljena inicijativa i kontrola

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je zatečen nedavnim napadom na Kosovu i sada pokušava da povrati inicijativu i kontrolu – i na domaćem i međunarodnom planu – te ograniči nastalu štetu, kaže za Radio Slobodna Evropa Dimitar Bechev, profesor Univerziteta u Oksfordu.

"To je veoma uznemirujuće za Vučića, jer želi da ima punu kontrolu. Tako se predstavlja na Zapadu i odjednom svi njegovi poslušnici i potčinjeni rade po svome na Kosovu. Zato mislim da mu je važno da ponovo uspostavi kontrolu i pokaže svima ko je gazda, da ne mogu da rade šta hoće, jer je to kontraproduktivno", ocenjuje Bechev.

On smatra da nema strateške logike postavljanjem zasede Policiji Kosova, donošenjem veoma rizične odluku da se pošalje 30 naoružanih ljudi.

"To mi liči na akciju ljudi nad kojima slabi kontrola na terenu, što je uznemirilo Vučića, jer je pre toga imao veoma jaku poziciju, delovao je odgovornije, a međunarodna zajednica, Zapad, bila je ljuta na Kurtija. Međutim, ovaj napad je promenio dinamiku na Kosovu, dajući vlastima u Prištini dosta aduta da kritikuju Srbiju i, u suštini, prozivaju Vučića. Zato smatram da Vučić možda ne stoji iza ove akcije ili je imao neku drugu nameru ako je odobrio tako nešto", ističe Bechev.

Po njegovom mišljenju, za razliku od Evropske unije (EU) i SAD kojima se žuri da se što pre postigne rešenje oko Kosova jer su sledeće godine izbori za Evropski parlament te američki predsednički, Vučić i Aljbin Kurti, kosovski premijer, imaju razloga da odugovlače.

"Vučić ima načina da uspori proces ako dođe do vanrednih izbora u Srbiji u decembru, ili ubrzo nakon toga, ima savršen izgovor, kao prošle godine, da odugovlači formiranje vlade.

Mislim da niko neće na to nasesti, jer na kraju krajeva svi znaju da Vučić donosi sve odluke.

Ako je Kurti uveren da su Borelj i Lajček previše naklonjeni Beogradu, a sledeći evropski tim bude balansiraniji, Kosovo takođe može da odluči da ne žuri", ocenjuje Bechev.

Razmeštanje Vojske Srbije 'pokazivanje mišića'

RSE: Kosovske vlasti su optužile Milana Radoičića za teroristički akt, te da je Srbija bila u to umešana. Zvanični Beograd to negira osumnjičivši u međuvremenu Radoičića za nekoliko krivičnih dela u vezi sa ilegalnom nabavkom oružja i "izazivanjem opšte opasnosti", ali ne i za pomenuta dela za koja ga terete u Prištini tražeći njegovo izručenje.
Stiče se utisak da su vlasti u Srbiji bile primorane da pokrenu istragu zbog međunarodnog pritiska, ali pokušavaju da "iskontrolišu štetu" i umanje svoju odgovornost, kao i lokalnih Srba na Kosovu.


Bechev: Rekao bih da Srbija nastoji da ograniči štetu. Takođe, Vučić pokušava da disciplinuje neke od svojih ljudi, mislim na Milana Radoičića, a čuo sam i da je Zvonko Veselinović pozvan na informativni razgovor, gde su ih podsetili da mogu slobodno da rade šta god hoće, ali da postoje određene granice i da za svoju poziciju duguju Vučiću.

Dakle, Vučić nastoji da osnaži kontrolu.

Drugo, slanje trupa na takozvanu administrativnu liniju, kako je naziva Beograd, ili granicu prema terminologiji Prištine, bila je neka vrsta predstave, u Vučićevom stilu da "pokaže mišiće", ali, naravno, ne prelazi granicu već se povlači kada ga Amerikanci pozovu.

Dakle, mislim da je Vučić zatečen i sada pokušava da povrati inicijativu i kontrolu – i na domaćem i međunarodnom planu – te ograniči nastalu štetu.

Napad uznemirio Vučića

RSE: I dalje je zagonetno ko zaista stoji iza ovog napada? Vlasti u Srbiji negiraju bilo kakvu umešanost. Da li je to delo odmetnute grupe, nezadovoljnih radikalnih srpskih političara na čelu sa Radoičićem koji je delovao nezavisno od Vučića uprkos bliskim vezama sa njim?
Da li su možda umešani pojedini ruski bezbednosni krugovi kao u slučaju pokušaja puča u Crnoj Gori 2016. protiv Mila Đukanovića?
Ako Vučić nije ništa znao o pripremi napada, da li to znači da ne drži čvrsto kontrolu kao nekada?


Bechev: To mi liči na akciju ljudi nad kojima slabi kontrola na terenu, što je uznemirilo Vučića, jer je pre toga imao veoma jaku poziciju, delovao je odgovornije, a međunarodna zajednica, Zapad, bila je ljuta na Kurtija.

Međutim, ovaj napad je promenio dinamiku na Kosovu, dajući vlastima u Prištini dosta aduta da kritikuju Srbiju i, u suštini, prozivaju Vučića. Zato smatram da Vučić možda ne stoji iza ove akcije ili je imao neku drugu nameru ako je odobrio tako nešto.

Ne vidim nikakvu stratešku logiku šta postižete ako postavite zasedu kosovskoj policiji, donoseći veoma rizičnu odluku da pošaljete tih 30 naoružanih ljudi.

RSE: Da, to je zaista enigmatično zato što je Vučić, kao što ste rekli, napokon bio u povoljnijoj poziciji nego kosovska strana, u ovom slučaju premijer Aljbin Kurti, koja je po prvi put izložena pritisku međunarodne zajednice, uključujući i kaznene mere EU. Stoga je ovaj napad ličio na "pucanje u sopstvenu nogu" i postavlja se pitanje zašto je izveden i to sada?

Bechev: Upravo tako, tajming nema nikakvog smisla, jer nije u interesu Srbije.

Jedino bi se moglo spekulisati da je Radoičić zaista imao neku svoju kalkulaciju.

Mislim da ga je zvanični Beograd primorao da prizna (da je organizovao akciju) da pokrije svoju grešku.

Ali, i argumenti kosovske strane su utemeljeni, jer logistički nije lako organizovati tako nešto, nabaviti oružje i naoružati te ljude.

BIA (Bezbednosno informativna agencija Srbije) je na terenu na severu Kosova. Zato je veoma iznenađujuće da niko u lancu komandovanja nije znao da će se nešto desiti.

Tako da vidim argumente i na jednoj i na drugoj strani, ali sam sklon da mislim da Radoičić možda i nije potpuno odgovoran Beogradu.

Vučić želi da se predstavi Zapadu kao jak političar

RSE: Možda Radoičić i ljudi koji slično smatraju da Srbija prihvatanjem Ohridskog sporazuma prećutno diže ruke od Kosova. Stoga lideri lokalnih Srba možda uviđaju da gube svoje pozicije i, u kombinaciji sa određenim krugovima u Beogradu kao što je šef BIA-e Aleksandar Vulin….

Bechev: To je osnovana pretpostavka. Vulin je na odlasku. Možda Vučić želi da ga žrtvuje da bi odobrovoljio Zapad.

Tako da bi mogli biti umešani i Vulinovi ljudi. Istovremeno, čini se da snažnu poziciju ima ministar unutrašnjih poslova (Bratislav) Gašić.

Ali, bilo kako bilo, to je veoma uznemirujuće za Vučića, jer treba da ima punu kontrolu. Tako se predstavlja na Zapadu i odjednom svi njegovi poslušnici i potčinjeni rade po svome na Kosovu.

Zato mislim da mu je važno da ponovo uspostavi kontrolu i pokaže svima ko je gazda, da ne mogu da rade šta hoće, jer je to kontraproduktivno.

RSE: Da li je ovaj napad i način na koji je izveden neka vrsta znaka da Vučić nema čvrstu kontrolu kao ranije?

Bechev: Da, čini mi se. To je u mnogo čemu izazov za njega.

Zato bih, da sam Vučić, pokušao da opet zategnem uzde i disciplinujem neke ljude i pokažem im da postoje određene granice. Ali, to mora da odluči Vučić i ovo je samo spekulacija.

Ne postoji način da se zna šta se tačno dešava. Verovatno će se saznati jednog dana, ali sadašnji sistem nije mnogo transparentan.

RSE: Ali, ako želi da povrati kontrolu i dokaže Zapadu da se istinski distancira od ovog napada, da li će kazniti Radoičića, a ne da taktizira sa istragom, da sud odbije zahtev tužilaštva za pritvorom? Da li će, na primer, izručiti Radoičića Kosovu?

Bechev: To bi bilo previše. Postoje suptilniji načini za kažnjavanje ljudi. Možete ih samo podsetiti da imate dosijee o njima, njihovim kriminalnim aktivnostima na terenu, da ovog puta samo daju izjave u policiji, ali da bi sledeći put moglo biti nešto ozbiljnije.

Ti ljudi su profitirali od zaštite u Srbiji, šverca i trgovine drogom, zatim pristupa javnom novcu.

Veselinović je bio umešan u ugovore o autoputu i ostale poslove.

Dakle, verovatno je to prijateljski podsetnik da to više ne radite.

Moguće je i da Radoičić ima neki adut

RSE: Ali, ako bi Vučić želeo da povrati diplomatsku polugu povrati poverenje međunarodne zajednice, verovatno će morati da uradi nešto opipljivije u pogledu Radoičića, uključujući čak i njegovo izručenje.

Bechev: Možda se to upravo dešava. Postoje neki zahtevi da se to učini. Ali, ne znam, to je ponekad rizično jer i Radoičić ima neki adut.

On takođe može da progovori. Jasno da ima nekoliko uključenih aktera. Nije samo Vučić, već i Radoičić i drugi koji imaju neki ulog u ovoj situaciji.

RSE: Kosovske vlasti optužuju Srbiju da je ovim napadom pokušala da preuzme kontrolu na severu Kosova. Verovatno bi to bio nerealan cilj, ali možda da se izazove previranja kako bi se naveo KFOR da preuzme kontrolu nad severom i istisne kosovsku policiju sa tog područja.

Bechev: Moguće, da izazove žestoku reakciju.

Na kraju krajeva, Kurti je poslao snage bezbednosti i teško naoružanu policiju da omogući ulazak u lokalne skupštine gradonačelnike za koje skoro niko nije glasao na lokalnom nivo, što je potkopalo njegovu poziciju u očima Zapada.

Ipak, čak i da je to bio motiv, to je veoma rizičan potez.

Niko ne želi da povuče prvi potez

RSE: Kao što ste rekli, pritisak je sada na srpskoj strani. Da li stvaranje Zajednica opština u kojima je srpsko stanovništvo u većini više nije u igri?

Bechev: Ne znam. Verovatno je na delu dvosmeran proces jer smo zaglavljeni u smešnoj situaciji u kojoj Kosovo govori Srbiji "prvo vi morate da nas de fakto priznate, a onda ćemo mi formirati zajednicu opština". Srbija uzvraća "ne, prvo stvaranje zajednice opština, pre bilo čega drugog".

Dakle, reč je o sekvenciranju, vremenskoj dinamici. Onda kažu da su to su dva paralelna procesa, pa moraju da idu zajedno.

Ali nisam siguran kako se to odvija, jer niko ne želi da povuče prvi potez.

Da bi se to dogodilo, potrebna je veoma snažna zapadna intervencija. Nisu dovoljni samo podsticaji, jer ih nema previše. Članstvo u Evropskoj uniji nije dovoljna ponuda.

Ali, trenutno smo zaglavljeni u ovom začaranom krugu u kome se ništa ne dešava, a onda izbije kriza. Potom je fokus na prevazilaženju te krize, a ne na pregovorima za pronalaženje dugoročnih rešenja.

Borelju se žuri zbog izbora za EP

RSE: To sekvenciranje, odnosno vremenska dinamika je bilo igri pre pomenutog incidenta. Da li je i dalje aktuelno?

Bechev: Ne znam kakav je stav Miroslava Lajčaka i Gabrijela Eskobara, posrednika EU i SAD. Možda i oni menjaju pristup. Pretpostavljam da ćemo videti veoma brzo, jer iz perspektiva šefa evropske diplomatije Žozepa Borelja, mogućnosti su ograničene.

U maju iduće godine će biti izbori za Evropski parlament. Dakle, njegov mandat će biti okončan. A sada je trenutak ako želi da uradi nešto veliko, što će ostati deo njegovog nasleđa, kao što je učinila Ketrin Ešton 2013.

Mora sada da krene. Verovatno isto važi i za Amerikance, zbog izbora kasnije sledeće godine.

Stoga je preostalo da u narednim mesecima učine nešto oko Kosova.

Vučić i Kurti će razvlačiti proces

RSE: Da li će EU i SAD pojačati pritisak i ubrzati ceo proces zbog ovih događaja, jer bi situacija na terenu mogla lako da izmakne kontroli?

Bechev: Da, to je verovatno poziv za buđenje. Mada Vučić ima načina da uspori proces ako dođe do vanrednih izbora u Srbiji u decembru, ili ubrzo nakon toga, ima savršen izgovor, kao prošle godine, da odugovlači formiranje vlade.

Mislim da niko neće na to nasesti, jer na kraju krajeva svi znaju da Vučić donosi sve odluke.

Ali, moguće je razvlačenje, kao i na Kosovu.

Ako je Kurti uveren da su Borelj i Lajček previše naklonjeni Beogradu, a sledeći evropski tim bude balansiraniji, Kosovo takođe može da odluči da ne žuri.

Obaveze pred Srbijom, ali i Kosovom

RSE: Da li je pregovaračka pozicija Srbije znatno oslabljena posle ovog napada?

Bechev: Da, donekle.

Ali, opet, sve dok je kosovska policija na severu Kosova, dok god nema vremenskog okvira o novim izborima u toj regiji, ima mnogo toga što i Kurti mora da učini, a ne samo Srbija.

RSE: Dakle, kada je reč o pitanjima koja su kamen spoticanja, pre svega zajednica opština sa većinskim srpskim stanovništvom, o njima tek treba pregovarati?

Bechev: Da, ali koliko znamo, postoji nacrt EU o kojem su raspravljali prošli put u Briselu.

Dakle, postoji neki napredak, postoji nešto na stolu što je dobro.

Ali nisam baš siguran oko sudbine ovih pregovora, jer stalno bivaju potiskivani u stranu zbog drugih pitanja, sa svim kosovskim izborima, sada sa krizom. To je trošenje energije koja se mogla uložiti u potragu za dugoročnim rešenjima.

Dakle, tužno je to što se situacija pogoršala u poređenju sa pre godinu dana, godinu i po dana, pre jula 2022.

Bio je na delu neki proces normalizacije. Pre povlačenja Srba iz kosovske policije, sudija za prekršaje i gradonačelnika, nego što smo imali srpsku policiju i sudije za prekršaje i gradonačelnike.

Nakon što im je Vučić naložio da se povuku, te odluke je sada teško poništiti, jer je bojkot kosovskih institucija od privremenog, sada postao trajno stanje.

Da li je Ohridski sporazum 'mrtvo slovo na papiru'?

RSE: Da li to znači da je sada, posle svega što se desilo, Ohridski sporazum samo mrtvo slovo na papiru?

Bechev: Ne znam. Nadam se da nije, jer je proces u toku.

Ali, ne vidim nikakvu političku volju, nažalost, trenutno od strane Vučića da se krene napred. Sve što ih zanima je da razmenjuju optužbe oko situacije na severu Kosova.

RSE: Ali, izgleda da međunarodna zajednica, uprkos tome što je posrednik u ovih pregovorima, ne želi ili ne može da upotrebi jače poluge kako bi privolela obe strane da se dogovore.

Bechev: To je dobro pitanje. Ne znam. Nisam siguran koliko poluga Zapad koristi. Možda ne previše, jer ako želi da pojača pritisak, onda, zapravo, mora da zapreti i kaže da je spreman da kazni Vučića, ali i Kurtija.

Verovatno još nismo dotle stigli. Ali, ako postoji snažnija poruka, da se kaže da će Srbiji biti ukinuti bezvizni režim, to bi Vučiću moglo dati neko opravdanje da se vrati u Srbiju i kaže da je bio "sateran u ćošak" i nije imao izbora.

Mislim da možda postoji prostor da se pojača pritisak na obe strane.

RSE: Sankcije Srbiji za sada nisu u igri?

Bechev: Pa, formalno nisu, ali ne znamo o čemu se razgovara iza kulisa.

Ciklične krize oko Kosova

RSE: Šta se može očekivati u narednom periodu? Novi incidenti ili će se situacija smiriti pre nego što eventualno opet izbije kriza?

Bechev: Smatram da bi situacija mogla da se smiri. Možda će biti novih pregovora, ali bez postizanja bilo kakvog dogovora, a onda novi incidenti. Tada Zapad reaguje. Opet nova normalizacija, i tako ukrug.

Nema dokaza o umešanosti Rusije

RSE: Da li je Rusija na bilo koji način umešana u ova zbivanja, imajući u vidu i rat Ukrajini i sve što se dešavalo u Nagorno Karabahu?

Bechev: Ne vidim nikakve dokaze o umešanosti Rusije, ali nemam sve informacije. Ako su umešani odmetnuti ljudi iz službi bezbednosti na srpskoj strani, možda su umešani i iz ruskih.

Ali, ovo je čista spekulacija. Rusija ne mora mnogo da radi jer je situacija toliko loša bez potrebe da je dodatno podstiče u bilo kom pravcu.

I na kraju, Rusija sada ima mnogo važniji ulog i bitku koju vodi, mislim na Ukrajinu.

RSE: Ali, nerešena kriza na Balkanu ide joj u prilog.

Bechev: Da, jeste, jer po mišljenju Rusije razotkriva slabosti i neefikasnost Zapada.

Ambicije EU da transformiše region ne daju rezultate kako smo očekivali pre 20 godina.

Dakle, Rusija ima koristi od toga po difoltu, apriori, a ne zato što ulaže neke napore u tim situacijama.

Bez paralele Nagorno Karabah i Kosovo

RSE: Pomenuli ste ciklična kretanja oko kosovskog pitanja. Kada je reč o Nagorno Karabahu, to je nakon rata 1990-ih dugo bio zamrznut sukob sa neuspešnim pregovorima, još jednim ratom 2020. i na kraju odlaskom skoro svih Jermena iz te regije nakon pobede azerbejdžanske vojske.
Da li se mogu izvući iz ovog primera bilo kakve pouke za slučaj Kosova?

Bechev: To je sasvim drugačija situacija. Kosovo ide u prilog geografija. Veoma je blizu Zapadne Evrope, a Karabah je daleko.

NATO i Zapad su prisutni na Balkanu još od ranih 1990-ih, dok na južnom Kavkazu nemate zapadno bezbednosno prisustvo.

Rusija je ostala glavni arbitar, i kao što se sada pokazalo, veoma neefikasan, jer nije mogla da spreči ponovno osvajanje Nagorno Karabaha.