Put napred je dijalog koji vodi Evropska unija. Započinjanje prikupljanja potpisa potrebnih za peticije za opoziv gradonačelnika predstavljalo bi važan signal i garanciju da se više neće ponoviti bojkot aprilskih izbora, ali istovremeno, EU nastavlja da ostavku gradonačelnika smatra bržim i efikasnijim putem napred, kaže u intervjuu za Kosovo onlajn šef Kancelarije za EU na Kosovu Tomáš Szunyog.
Szunyog smatra da ono što se dogodilo 24. septembra predstavljalo jako zvono za uzbunu, kao i da se moraju izbjegavati sve radnje koje bi mogle dodatno eskalirati situaciju na terenu.
"Policiju Kosova napali su teško naoružani pojedinci. Obim operacije je bio bez presedana i predstavlja veliku eskalaciju, što je u suprotnosti sa ponovljenim pozivima Evropske unije na deeskalaciju na sjeveru Kosova. Reperkusije ovog terorističkog napada osjećaju se ne samo na sjeveru Kosova, već i širom Kosova i širom regiona. Takođe vidimo da je napad svakako povećao zabrinutost međunarodne zajednice zbog situacije na sjeveru Kosova. Brza deeskalacija i stabilizacija bezbjednosne situacije sada je hitnija nego ikada. U široj slici, put naprijed se nije promjenio, on je zapravo postao potrebniji. Očekujemo da Kosovo i Srbija rade na normalizaciji svojih odnosa kroz Dijalog koji vodi EU. Ovo je platforma na kojoj se mogu pozabaviti raznim pitanjima, koja opterećuju međuzajedničke odnose na Kosovu. Moraju se izbjegavati sve radnje koje bi mogle dodatno eskalirati situaciju na terenu. U vrijeme kada Evropi preti ruski rat protiv Ukrajine, ne bi trebalo da dozvolimo nasilje i nestabilnost na Kosovu. Mi to jednostavno ne možemo sebi priuštiti", kaže Szunyog.
Rekli ste da EU treba da vidi dokaze o Banjskoj prije nego što se odluči o mogućim mjerama protiv Srbije, o kojima odlučuju svih 27 članica EU. Ko bi trebalo da pruži ove dokaze članicama EU?
Stav EU je vrlo jasan. Sve činjenice o napadu moraju biti utvrđene kroz punu, blagovremenu i efikasnu istragu kosovskih vlasti. EU, preko Eulexa, pažljivo prati istrage koje su u toku. Obim operacije je bio bez presedana, veličina zaplenjene municije i oružja bila je ogromna. Dokazi nagovještavaju da to nije organizovala samo jedna osoba. Očekujemo bezuslovnu saradnju Srbije kao i saradnju bilo koje druge strane koja može da rasvetli detalje napada. Očekujemo da svi i svaki počinilac bude privedeni pravdi.
Zahtjevi EU da se smanji prisustvo specijalnih policijskih jedinica u blizini opštinskih zgrada, kao i da gradonačelnici obavljaju posao sa alternativnih lokacija, još uvijek nisu ispunjeni. Zašto je to tako i da li će biti dodatnih mjera kada je u pitanju Kosovo ako se ti zahtjevi ne ispune?
U stvari, Kosovo je preduzelo korake ka smanjenju prisustva policije u i oko opštinskih zgrada na sjeveru Kosova. Takođe je usvojila Administrativno uputstvo koje definiše pravni put za opoziv gradonačelnika. Međutim, pošto se vaše pitanje odnosi na mjere, želim da istaknem da o mjerama odlučuje 27 država članica EU. Da podsjetim, u izjavi visokog predstavnika EU od 19. septembra u ime svih država članica EU ističe se da je EU spremna da ukine ove mjere u slučaju napretka u ispunjavanju postojećih zahtjeva, ili da procjeni dalje mjere prema obe strane, ukoliko bude potrebno.
Srpska lista je pristala da učestvuje na lokalnim izborima, ali se sada postavlja pitanje kada će isti biti održani, jer Vlada Kosova insistira na administrativnom uputstvu. Da li odmah treba raspisati izbore radi deeskalacije situacije i povratka Srba u institucije?
Uputili smo više puta pozive svim političkim akterima, na svim nivoima vlasti, i na Kosovu i u Srbiji, da se konstruktivno angažuju u procesu koji vodi ka prevremenim lokalnim izborima na sjeveru Kosova. Kao što smo više puta do sada rekli, iako su izbori u aprilu 2023. godine održani u skladu sa pravnim okvirom Kosova, oni ne nude dugoročno političko rješenje. Brzo održavanje vanrednih lokalnih izbora na sjeveru Kosova uz bezuslovno učešće kosovskih Srba i dalje je ključno. Započinjanje prikupljanja potpisa potrebnih za peticije za opoziv gradonačelnika predstavljalo bi važan signal i garanciju da se više neće ponoviti bojkot aprilskih izbora. Istovremeno, EU nastavlja da ostavku gradonačelnika smatra bržim i efikasnijim putem naprijed.
Zašto još nije ukinuta zabrana srpske robe i kako EU može da utiče da se ta zabrana ukine?
Slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi pomaže ekonomskom rastu i osnovne su slobode EU. Isticao sam značaj slobodne trgovine i ukidanja ograničenja na robu iz Srbije u nekoliko navrata, uključujući i tokom mog nedavnog sastanka sa predsjednikom Privredne komore Kosova. Ovo na kraju utiče na preduzeća i trgovinu na Kosovu.
Možete li da prokomentarišem izjave srpskih lekara da na sjeveru Kosova vlada nestašica lijekova i da preti humanitarna katastrofa?
Pomno pratim javne izjave zvaničnika koji upravljaju bolnicama i zdravstvenim centrima u područjima sa većinskim srpskim stanovništvom o prijavljenim nestašicama lijekova i medicinskog materijala. Ministar zdravlja Arben Vitia me je nedavno uvjerio da postoji puna spremnost Vlade da se udovolji zahtjevima za lijekove i medicinski materijal, kako ne bi bilo nestašice u ovim ustanovama, u kojima se liječe pacijenti iz svih zajednica, ne samo kosovskih Srba. Želeo bih da ohrabrim uključene institucije da sarađuju i preduzmu neophodne proceduralne korake, koji će obezbjediti da bolnice i domovi zdravlja budu adekvatno snabdjeveni. Važno je da svi pacijenti širom Kosova dobiju medicinsku negu koju zaslužuju. Ne treba da ima političkih obzira kada govorimo o pravu na zdravlje.
Da li je po Vašem mišljenju poverenje između albanske i srpske zajednice dodatno narušeno i kako se ono može popraviti?
Nažalost, svjedoci smo postepenog smanjenja povjerenja između kosovskih Albanaca i kosovskih Srba i pogoršanja međuetničkih odnosa. Ovo pogoršavaju negativni narativi koje koriste i pojedini zvaničnici i neki mediji. Mediji treba da razmotre posljedice svog izvještavanja, a izabrani lideri treba da komuniciraju odgovornije i inkluzivnije, posebno o pitanjima koja su osjetljiva za nevećinske zajednice ili nacionalne manjine. Narativ koji doprinosi stvaranju prostora u kojem se članovi svih zajednica osjećaju bezbjedno, zajedno sa inkluzivnim politikama, prvi je korak ka vraćanju povjerenja. Pored toga, željeli bismo da vidimo značajniju interakciju između kosovskih Albanaca i kosovskih Srba sa inicijativama koje imaju za cilj negovanje mirne koegzistencije. Isto tako, bilo bi neophodno uključiti i članove iz drugih zajednica koje čine društveno tkivo Kosova. Ovo nije samo potrebno, već je i moguće. Dijalog koji vodi EU može pomoći u rješavanju postojećih spornih pitanja i sprečiti buduće eskalacije. Dvije strane treba da se istinski angažuju u Dijalogu, primjenjuju sve postojeće sporazume i poštuju važne obaveze preuzete tokom godina.
Nedavno ste posjetili manastir u Banjskoj. Koliko je značajna uloga Srpske pravoslavne crkve za srpski narod na Kosovu?
Zaista, posjetio sam manastir Banjska prošle nedjelje zajedno sa zamjenikom generalnog direktora za Evropu Evropske službe za spoljne poslove koji je bio u posjeti Kosovu i šefom Eulexa. Imali smo važnu diskusiju sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve na Kosovu o najnovijim dešavanjima, sa fokusom na ulozi koju verski lideri mogu da imaju u negovanju mirnih međuzajedničkih odnosa. Razumijem da Srpska pravoslavna crkva na Kosovu predstavlja referentnu tačku i moralni autoritet za zajednicu kosovskih Srba, pružajući duhovnu podršku mnogim vjernicima. U EU smo uvijek podržavali slobodu vjeroispovesti i važnost mogućnosti da je praktikujemo.
Koliko je realno da Kosovo i Srbija nastave dijalog, jer s jedne strane čujemo predstavnike EU da je neophodno što prije nastaviti dijalog, ali i izjave mnogih kosovskih političara da nema dijaloga prije uvođenja sankcija Srbiji?
Rješavanje bezbjednosnih problema na sjeveru je ključno. Međutim, želim da razjasnim da je sveobuhvatan pristup, koji uključuje političko rješenje, od najveće važnosti za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije u pravcu dugotrajne stabilnosti i mira. Dakle, put napred je Dijalog koji vodi EU. Ovo nije samo moja poruka. Ovo je poruka 27 država članica EU koje su istakle da evropski put i Kosova i Srbije ide kroz dijalog uz podršku EU i kroz normalizaciju njihovih odnosa.
Postoji li opasnost da EU poslije posljednjih događaja i rata u Izraelu i Ukrajini izgubi „interes“ za Kosovo i Balkan?
EU daje prioritet proširenju, a region Zapadnog Balkana se dugo smatrao prioritetom u ovom kontekstu. Sve zemlje zapadnog Balkana su izrazile želju da se pridruže EU. Pristup EU proširenju prati proces zasnovan na zaslugama, što znači da zemlje koje žele da ispune određene kriterijume i riješe otvorena pitanja da bi napredovale ka članstvu u EU. Za Kosovo i Srbiju, normalizacija odnosa je ključni aspekt ovog procesa. Snažan interes EU za zapadni Balkan se takođe vidi kroz naše konkretne akcije i angažman. Samo tokom prošle nedjelje, zamjenik generalnog direktora za Evropu Evropske službe za spoljne poslove posjetio je Kosovo kako bi iz prve ruke dobio informacije o trenutnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji. Kao specijalni predstavnik EU na Kosovu i šef Kancelarije EU, takođe se svakodnevno angažujem sa sagovornicima i partnerima kako bih pomogao Kosovu na njegovom putu ka EU. Kosovo je takođe dom najveće civilne misije u okviru Zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike Evropske unije, Eulexa. Angažman EU na Zapadnom Balkanu vidljiv je i kroz rad specijalnog predstavnika EU za dijalog Kosova i Srbije i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslava Lajčaka. Sav ovaj angažman treba čitati zajedno sa izjavama predsjednika Komisije da je budućnost Zapadnog Balkana u EU. Budite uvjereni da će EU nastaviti da bude angažovana na Kosovu i na Zapadnom Balkanu.
Izvor: Kosovo Online
"Policiju Kosova napali su teško naoružani pojedinci. Obim operacije je bio bez presedana i predstavlja veliku eskalaciju, što je u suprotnosti sa ponovljenim pozivima Evropske unije na deeskalaciju na sjeveru Kosova. Reperkusije ovog terorističkog napada osjećaju se ne samo na sjeveru Kosova, već i širom Kosova i širom regiona. Takođe vidimo da je napad svakako povećao zabrinutost međunarodne zajednice zbog situacije na sjeveru Kosova. Brza deeskalacija i stabilizacija bezbjednosne situacije sada je hitnija nego ikada. U široj slici, put naprijed se nije promjenio, on je zapravo postao potrebniji. Očekujemo da Kosovo i Srbija rade na normalizaciji svojih odnosa kroz Dijalog koji vodi EU. Ovo je platforma na kojoj se mogu pozabaviti raznim pitanjima, koja opterećuju međuzajedničke odnose na Kosovu. Moraju se izbjegavati sve radnje koje bi mogle dodatno eskalirati situaciju na terenu. U vrijeme kada Evropi preti ruski rat protiv Ukrajine, ne bi trebalo da dozvolimo nasilje i nestabilnost na Kosovu. Mi to jednostavno ne možemo sebi priuštiti", kaže Szunyog.
Rekli ste da EU treba da vidi dokaze o Banjskoj prije nego što se odluči o mogućim mjerama protiv Srbije, o kojima odlučuju svih 27 članica EU. Ko bi trebalo da pruži ove dokaze članicama EU?
Stav EU je vrlo jasan. Sve činjenice o napadu moraju biti utvrđene kroz punu, blagovremenu i efikasnu istragu kosovskih vlasti. EU, preko Eulexa, pažljivo prati istrage koje su u toku. Obim operacije je bio bez presedana, veličina zaplenjene municije i oružja bila je ogromna. Dokazi nagovještavaju da to nije organizovala samo jedna osoba. Očekujemo bezuslovnu saradnju Srbije kao i saradnju bilo koje druge strane koja može da rasvetli detalje napada. Očekujemo da svi i svaki počinilac bude privedeni pravdi.
Zahtjevi EU da se smanji prisustvo specijalnih policijskih jedinica u blizini opštinskih zgrada, kao i da gradonačelnici obavljaju posao sa alternativnih lokacija, još uvijek nisu ispunjeni. Zašto je to tako i da li će biti dodatnih mjera kada je u pitanju Kosovo ako se ti zahtjevi ne ispune?
U stvari, Kosovo je preduzelo korake ka smanjenju prisustva policije u i oko opštinskih zgrada na sjeveru Kosova. Takođe je usvojila Administrativno uputstvo koje definiše pravni put za opoziv gradonačelnika. Međutim, pošto se vaše pitanje odnosi na mjere, želim da istaknem da o mjerama odlučuje 27 država članica EU. Da podsjetim, u izjavi visokog predstavnika EU od 19. septembra u ime svih država članica EU ističe se da je EU spremna da ukine ove mjere u slučaju napretka u ispunjavanju postojećih zahtjeva, ili da procjeni dalje mjere prema obe strane, ukoliko bude potrebno.
Srpska lista je pristala da učestvuje na lokalnim izborima, ali se sada postavlja pitanje kada će isti biti održani, jer Vlada Kosova insistira na administrativnom uputstvu. Da li odmah treba raspisati izbore radi deeskalacije situacije i povratka Srba u institucije?
Uputili smo više puta pozive svim političkim akterima, na svim nivoima vlasti, i na Kosovu i u Srbiji, da se konstruktivno angažuju u procesu koji vodi ka prevremenim lokalnim izborima na sjeveru Kosova. Kao što smo više puta do sada rekli, iako su izbori u aprilu 2023. godine održani u skladu sa pravnim okvirom Kosova, oni ne nude dugoročno političko rješenje. Brzo održavanje vanrednih lokalnih izbora na sjeveru Kosova uz bezuslovno učešće kosovskih Srba i dalje je ključno. Započinjanje prikupljanja potpisa potrebnih za peticije za opoziv gradonačelnika predstavljalo bi važan signal i garanciju da se više neće ponoviti bojkot aprilskih izbora. Istovremeno, EU nastavlja da ostavku gradonačelnika smatra bržim i efikasnijim putem naprijed.
Zašto još nije ukinuta zabrana srpske robe i kako EU može da utiče da se ta zabrana ukine?
Slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi pomaže ekonomskom rastu i osnovne su slobode EU. Isticao sam značaj slobodne trgovine i ukidanja ograničenja na robu iz Srbije u nekoliko navrata, uključujući i tokom mog nedavnog sastanka sa predsjednikom Privredne komore Kosova. Ovo na kraju utiče na preduzeća i trgovinu na Kosovu.
Možete li da prokomentarišem izjave srpskih lekara da na sjeveru Kosova vlada nestašica lijekova i da preti humanitarna katastrofa?
Pomno pratim javne izjave zvaničnika koji upravljaju bolnicama i zdravstvenim centrima u područjima sa većinskim srpskim stanovništvom o prijavljenim nestašicama lijekova i medicinskog materijala. Ministar zdravlja Arben Vitia me je nedavno uvjerio da postoji puna spremnost Vlade da se udovolji zahtjevima za lijekove i medicinski materijal, kako ne bi bilo nestašice u ovim ustanovama, u kojima se liječe pacijenti iz svih zajednica, ne samo kosovskih Srba. Želeo bih da ohrabrim uključene institucije da sarađuju i preduzmu neophodne proceduralne korake, koji će obezbjediti da bolnice i domovi zdravlja budu adekvatno snabdjeveni. Važno je da svi pacijenti širom Kosova dobiju medicinsku negu koju zaslužuju. Ne treba da ima političkih obzira kada govorimo o pravu na zdravlje.
Da li je po Vašem mišljenju poverenje između albanske i srpske zajednice dodatno narušeno i kako se ono može popraviti?
Nažalost, svjedoci smo postepenog smanjenja povjerenja između kosovskih Albanaca i kosovskih Srba i pogoršanja međuetničkih odnosa. Ovo pogoršavaju negativni narativi koje koriste i pojedini zvaničnici i neki mediji. Mediji treba da razmotre posljedice svog izvještavanja, a izabrani lideri treba da komuniciraju odgovornije i inkluzivnije, posebno o pitanjima koja su osjetljiva za nevećinske zajednice ili nacionalne manjine. Narativ koji doprinosi stvaranju prostora u kojem se članovi svih zajednica osjećaju bezbjedno, zajedno sa inkluzivnim politikama, prvi je korak ka vraćanju povjerenja. Pored toga, željeli bismo da vidimo značajniju interakciju između kosovskih Albanaca i kosovskih Srba sa inicijativama koje imaju za cilj negovanje mirne koegzistencije. Isto tako, bilo bi neophodno uključiti i članove iz drugih zajednica koje čine društveno tkivo Kosova. Ovo nije samo potrebno, već je i moguće. Dijalog koji vodi EU može pomoći u rješavanju postojećih spornih pitanja i sprečiti buduće eskalacije. Dvije strane treba da se istinski angažuju u Dijalogu, primjenjuju sve postojeće sporazume i poštuju važne obaveze preuzete tokom godina.
Nedavno ste posjetili manastir u Banjskoj. Koliko je značajna uloga Srpske pravoslavne crkve za srpski narod na Kosovu?
Zaista, posjetio sam manastir Banjska prošle nedjelje zajedno sa zamjenikom generalnog direktora za Evropu Evropske službe za spoljne poslove koji je bio u posjeti Kosovu i šefom Eulexa. Imali smo važnu diskusiju sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve na Kosovu o najnovijim dešavanjima, sa fokusom na ulozi koju verski lideri mogu da imaju u negovanju mirnih međuzajedničkih odnosa. Razumijem da Srpska pravoslavna crkva na Kosovu predstavlja referentnu tačku i moralni autoritet za zajednicu kosovskih Srba, pružajući duhovnu podršku mnogim vjernicima. U EU smo uvijek podržavali slobodu vjeroispovesti i važnost mogućnosti da je praktikujemo.
Koliko je realno da Kosovo i Srbija nastave dijalog, jer s jedne strane čujemo predstavnike EU da je neophodno što prije nastaviti dijalog, ali i izjave mnogih kosovskih političara da nema dijaloga prije uvođenja sankcija Srbiji?
Rješavanje bezbjednosnih problema na sjeveru je ključno. Međutim, želim da razjasnim da je sveobuhvatan pristup, koji uključuje političko rješenje, od najveće važnosti za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije u pravcu dugotrajne stabilnosti i mira. Dakle, put napred je Dijalog koji vodi EU. Ovo nije samo moja poruka. Ovo je poruka 27 država članica EU koje su istakle da evropski put i Kosova i Srbije ide kroz dijalog uz podršku EU i kroz normalizaciju njihovih odnosa.
Postoji li opasnost da EU poslije posljednjih događaja i rata u Izraelu i Ukrajini izgubi „interes“ za Kosovo i Balkan?
EU daje prioritet proširenju, a region Zapadnog Balkana se dugo smatrao prioritetom u ovom kontekstu. Sve zemlje zapadnog Balkana su izrazile želju da se pridruže EU. Pristup EU proširenju prati proces zasnovan na zaslugama, što znači da zemlje koje žele da ispune određene kriterijume i riješe otvorena pitanja da bi napredovale ka članstvu u EU. Za Kosovo i Srbiju, normalizacija odnosa je ključni aspekt ovog procesa. Snažan interes EU za zapadni Balkan se takođe vidi kroz naše konkretne akcije i angažman. Samo tokom prošle nedjelje, zamjenik generalnog direktora za Evropu Evropske službe za spoljne poslove posjetio je Kosovo kako bi iz prve ruke dobio informacije o trenutnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji. Kao specijalni predstavnik EU na Kosovu i šef Kancelarije EU, takođe se svakodnevno angažujem sa sagovornicima i partnerima kako bih pomogao Kosovu na njegovom putu ka EU. Kosovo je takođe dom najveće civilne misije u okviru Zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike Evropske unije, Eulexa. Angažman EU na Zapadnom Balkanu vidljiv je i kroz rad specijalnog predstavnika EU za dijalog Kosova i Srbije i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslava Lajčaka. Sav ovaj angažman treba čitati zajedno sa izjavama predsjednika Komisije da je budućnost Zapadnog Balkana u EU. Budite uvjereni da će EU nastaviti da bude angažovana na Kosovu i na Zapadnom Balkanu.
Izvor: Kosovo Online
