Stotine kosovskih novinara bile su na ulicama da protestuju protiv odluke Vlade Kosova da zatvori Klan Kosova, pod tehničkim opravdanjima i birokratskim vezama za registracione deklaracije preduzeća čiji je vlasnik televizija.
U pokušaju da odbrani svoju odluku, Kurti je rekao da zatvara samo jednu od stotina medijskih preduzeća koja posluju na Kosovu.
Odnosno, prema njegovim riječima, u odnosu prema medijima bitna je statistika, a ne princip.
Tom Kurtijevom logikom trebalo bi dozvoliti da se zatvori 49,9 odsto medija, ali još nije zatvoreno više od polovine, a smatra se da je i dalje pozitivna situacija sa slobodom medija.
Ta logika, koja je u suštini otvoreni fašizam, ogleda se i u njegovom odnosu prema zapadnim sankcijama.
Dok je Zapad stavio Kosovo pod sankcije, zbog politike Albina Kurtija na sjeveru i neizvesnosti koju je stvorio za budućnost saradnje sa Zapadom, on je izjavio da je povukao 25 odsto policije i da sada Zapad mora da ukine sankcije.
Po njegovom mišljenju statistika je važnija od kvaliteta stava.
Odnosno, kada povuče 51 odsto policije, Zapad mora da povuče 51 odsto sankcija.
Čak je i Staljin bio nelogičniji. Smatrao je da je smrt vojnika tragedija, a nestanak bataljona statistika.
Po načinu na koji se ponaša, djeluje kao da je Kurti uveo sankcije Zapadu i sada pokušava da ih malo po malo ukloni.
Tako je i sa štampom, da poslije kazne jednog zatvori drugi, pa prave statistiku i kažu da ima na stotine drugih medija koje nisam kaznio ili zatvorio.
Problem sankcija protiv Kosova, kao i problem slobode štampe, nisu statistika, već su pitanja sadržaja i bezbjednosti koje vlast na Kosovu mora da stvori u odnosu na slobodu štampe i zapadne standarde.
Albin Kurti je dokazao da mu je kritička štampa neprijatelj i nije bitno da li je zatvorio jedan medij, kaznio drugi, a kako je kaznio druge.
Da se vidi da li je bure vina razbijeno, dovoljno je probati čašu, a Albin Kurti je dao svoj dokaz da je neprijatelj slobode štampe.
Još gore je sa sankcijama Kosovu.
Kosovo je stavljeno pod sankcije ne zato što je Kurti odveo 75 odsto policije na sjever, od kojih je tri ponizila Srbija, već zato što je demonstrirao svoju mržnju prema Zapadu i stvorio neizvesnost za SAD i EU da će njegova vlada poštovati standarde Zapada na Kosovu po pitanju srpske manjine.
Da bi se to povjerenje vratilo nije stvar u brojevima i procentima.
Nije dovoljno privući 25 posto ili 100 posto policije. Nije dovoljno ni napraviti novi izbor.
Za ukidanje sankcija biće potrebno vrijeme dok se Zapad ne uvjeri da je Vlada Kosova odustala od neprijateljstva prema Zapadu i stvaranja loše perspektive za standarde Zapada na Kosovu.
Sada Kosovo više ne može da bude kao ranije za Zapad.
To je antizapadna zemlja.
Nažalost, Srbija još uvijek nema taj status, zahvaljujući Albinu Kurtiju koji je prsima stavio Zapad, prije Srbije.
Dakle, da se vrati tamo gdje je Kosovo bilo, da postane saveznik Zapada, statistika više nije dovoljna, kao ni činjenica da se medijski napadi ne računaju za njegov odnos prema slobodi štampe.
Ono što se računa je uvjerenje da on ne podnosi slobodnu štampu i da nije spreman da od Kosova napravi zapadnu državu.
Kako se ponaša, kao da je sankcionisao Zapad, ili sankcioniše štampu, i svi treba da ga poštuju kada odstupi od ovih gluposti.
Kada padneš na takve gluposti nazivaš se izgubljenim, ne nazivaš se poštovanim. Bio bi poštovan da nije radio ove stvari. Sada kada ih je napravio, oni nisu poništeni njegovim uništenjem. Nestaće sa njegovim odlaskom.
Piše: Mero Baze, politički analitičar i novinar iz Albanije
Izvor: Kosovo online/Nacionale
Odnosno, prema njegovim riječima, u odnosu prema medijima bitna je statistika, a ne princip.
Tom Kurtijevom logikom trebalo bi dozvoliti da se zatvori 49,9 odsto medija, ali još nije zatvoreno više od polovine, a smatra se da je i dalje pozitivna situacija sa slobodom medija.
Ta logika, koja je u suštini otvoreni fašizam, ogleda se i u njegovom odnosu prema zapadnim sankcijama.
Dok je Zapad stavio Kosovo pod sankcije, zbog politike Albina Kurtija na sjeveru i neizvesnosti koju je stvorio za budućnost saradnje sa Zapadom, on je izjavio da je povukao 25 odsto policije i da sada Zapad mora da ukine sankcije.
Po njegovom mišljenju statistika je važnija od kvaliteta stava.
Odnosno, kada povuče 51 odsto policije, Zapad mora da povuče 51 odsto sankcija.
Čak je i Staljin bio nelogičniji. Smatrao je da je smrt vojnika tragedija, a nestanak bataljona statistika.
Po načinu na koji se ponaša, djeluje kao da je Kurti uveo sankcije Zapadu i sada pokušava da ih malo po malo ukloni.
Tako je i sa štampom, da poslije kazne jednog zatvori drugi, pa prave statistiku i kažu da ima na stotine drugih medija koje nisam kaznio ili zatvorio.
Problem sankcija protiv Kosova, kao i problem slobode štampe, nisu statistika, već su pitanja sadržaja i bezbjednosti koje vlast na Kosovu mora da stvori u odnosu na slobodu štampe i zapadne standarde.
Albin Kurti je dokazao da mu je kritička štampa neprijatelj i nije bitno da li je zatvorio jedan medij, kaznio drugi, a kako je kaznio druge.
Da se vidi da li je bure vina razbijeno, dovoljno je probati čašu, a Albin Kurti je dao svoj dokaz da je neprijatelj slobode štampe.
Još gore je sa sankcijama Kosovu.
Kosovo je stavljeno pod sankcije ne zato što je Kurti odveo 75 odsto policije na sjever, od kojih je tri ponizila Srbija, već zato što je demonstrirao svoju mržnju prema Zapadu i stvorio neizvesnost za SAD i EU da će njegova vlada poštovati standarde Zapada na Kosovu po pitanju srpske manjine.
Da bi se to povjerenje vratilo nije stvar u brojevima i procentima.
Nije dovoljno privući 25 posto ili 100 posto policije. Nije dovoljno ni napraviti novi izbor.
Za ukidanje sankcija biće potrebno vrijeme dok se Zapad ne uvjeri da je Vlada Kosova odustala od neprijateljstva prema Zapadu i stvaranja loše perspektive za standarde Zapada na Kosovu.
Sada Kosovo više ne može da bude kao ranije za Zapad.
To je antizapadna zemlja.
Nažalost, Srbija još uvijek nema taj status, zahvaljujući Albinu Kurtiju koji je prsima stavio Zapad, prije Srbije.
Dakle, da se vrati tamo gdje je Kosovo bilo, da postane saveznik Zapada, statistika više nije dovoljna, kao ni činjenica da se medijski napadi ne računaju za njegov odnos prema slobodi štampe.
Ono što se računa je uvjerenje da on ne podnosi slobodnu štampu i da nije spreman da od Kosova napravi zapadnu državu.
Kako se ponaša, kao da je sankcionisao Zapad, ili sankcioniše štampu, i svi treba da ga poštuju kada odstupi od ovih gluposti.
Kada padneš na takve gluposti nazivaš se izgubljenim, ne nazivaš se poštovanim. Bio bi poštovan da nije radio ove stvari. Sada kada ih je napravio, oni nisu poništeni njegovim uništenjem. Nestaće sa njegovim odlaskom.
Piše: Mero Baze, politički analitičar i novinar iz Albanije
Izvor: Kosovo online/Nacionale
