Dosadašnje vlade stvorile su nefunkcionalnu partijsku državu, u kojoj cvjetaju korupcija, nepotizam, kriminal, pljačka i nezaposlenost.
Prijevremeni parlamentarni izboru na Kosovu održavaju se u trenutku kada se Kosovo, kao najmlađa država Evrope, nalazi u dubokoj političkoj, ekonomskoj i socijalnoj krizi, i to 11 godina od proglašenja nezavisnosti. Dosadašnje vlade, predvođene ratnim komandantima nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova, koje Kosovom vladaju više od 12 godina, stvorile se nefunkcionalnu partijsku državu, zarobljenu na svim nivoima vlasti, gdje cvjetaju korupcija, nepotizam, kriminal, pljačka, nezaposlenost, gdje je urušen prosvjetni i zdravstveni sistem, gdje nema ekonomskog razvoja i investicija, gdje ne funkcioniše pravosuđe, jer su pojedinci iznad zakona. Zbog svega toga, ovi izbori se smatraju odlučujućim da se stopira taj sunovrat Kosova i da se novim ljudima, koji imaju znanje, viziju, odlučnost i odgovornost, koji su nekompromitovoni, nekorumpirani i spremni da se uhvate u koštac sa problemima i da Kosovo izvuku iz duboke sveopšte krize.
Poznavaoci političkih prilika smatraju da je Kosovu potrebno novo političko vodstvo, koje nije opterećeno hipotekama prošlosti te da bi promjena na čelu vlade Kosova bila zdrava i motivirajuća za mladu kosovsku demokratiju. Demokratska partija Kosova i Alijansa za budućnost Kosova, a prije njih Demokratski savez Kosova, opterećeni su hipotekom katastrofalnog vođenja Kosova, kriminalom, korupcijom, nepotizmom, nezakonitim bogaćenjem, ratnim zločinima, likvidacijama, a pojedinci i nerazjašnjenim ubistvima, za koje postoji osnovanost da se radi o politički motivisanim. Oni smatraju da dolazak na vlast Pokreta Samoopredjeljenje može predstavljati pozitivni preokret, jer se Kosovo nalazi na svojevrsnoj prekretnici i potrebne su mu političke promjene, a ova stranka do sada nikada nije bila dio vlade Kosova.
Zato se bitka vodi između tri glavna politička rivala, odnosno između mirovnog bloka, koji čine Demokratski savez Kosova Isa Mustafe i Pokret Samoopredjeljenje (Vetevendosje) Albina Kurtija, te "ratnog krila" (komandanti rata), koje Kosovom vlada više od 12 godina – Demokratske partije Kosova Kadrija Veselija, njenog koalicionog partnera Alijanse za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja i koalicija Socijaldemokratska inicijativa – NISMA Fatmira Limaja. Međutim, nijedna stranka ili predizborna koalicija neće moći da formira vladu, jer neće imati većinu za to. Zato se procjenjuje da će glavni favoriti za formiranje nove vlade biti postizborna koalicija Demokratski savez Kosova - Pokret Samoopredjeljenje, koji nisu uspjeli da sklope preizbornu koaliciju i time već napred obezbjede pobjedu. Teško je predvideti koja će stranka biti pobjednik i imati pravo da formira vladu, budući da, prema anketama, tri stranke - Demokratski savez Kosova, Pokret Samoopredjeljenje i Demokratska partija Kosova - za sada, imaju tjesnu razliku u procentima.
Vlada LDK - LVV mogući 'spas za Kosovo'
Postoje razne prognoze oko mogućeg pobjednika i formiranja nove vlade. Za sada se mala prednost daje Demokratskom savezu Kosova, čiji je kandidat za premijera doktor pravnih nauka, američki student i energična mlada političarka, 38 godišnja Vjosa Osmani, koju ovdje već nazivaju "balkanska Angela Merkel", zbog njenih čvrstih i principijelnih stavova i vizije oko vođenja države. Tu je i Pokret Samoopredjeljenje, čiji je kandidat za premijera Albin Kurti, koji je, takođe, mlad i energičan političar socijaldemokratskog opredeljenja, a ne ekstremni ljevičar, kako ga nepravedno nazivaju neke vlade i mediji na zapadu. Beskompromisan je, sa jasnom vizijom i sa konkretnim programom za, kako kaže, "oslobođenje Kosova od korupcije, nepotizma i kriminala" te tvrdi da će državom vladati ljudi čistih ruku, uz poštovanje zakona.
Međutim, ne isključuje se mogućnost iznenađenja, da većinu dobije Demokratska partija Kosova Kadrija Veselija, koji bi formirao opet vladu "trijumfirata" sa Ramushom Haradinajem i Fatmirom Limajem, što bi bila "vlada 2 ratnog krila". Mada neki dobri poznavaoci političkih prilika ne isključuju mogućnost da buduću vladu formira Demokratski savez Kosova, kao pobjednik, sa Demokratskom partijom Kosova, iako su ovi prvi rekli da ovi drugi nikad više neće biti u koalicionoj vladi. Ali, takva mogućnost se ne isključuje, jer to žele i ključni međunarodni faktori na Kosovu, Washington i Brisel, zbog velikih obaveza koja očekuju buduću vladu, kao što su ukidanje tarife od 100 posto na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine, dijalog sa Srbijom, finalizacija saradnje za Specijalnim sudom za ratne zločine pripadnika bivše OVK-a u Hagu i vizna liberalizacija. I kandidat za premijera Demokratskog saveza Kosova Vjosa Osmani kategorički je isključila mogućnost koalicione vlade sa Demokratskom partijom Kosova, najavivši da će u tom slučaju povući svoju kandidaturu.
Nezavisni politički analitičari smatraju da bi pobjedom Demokratskog saveza Kosova i Pokret Samoopredjeljenje, odnosno izborom Osmanijeve ili Kurtija za premijera, došlo do "trenutka istine", s kojim će se morati suočiti Kosovo, a to su proces dekriminalizacije političke scene, stopiranje i suzbijanje korupcije, nepotizma i kriminala, kao gangrene kosovskog društva, zaustavljanje trenda iseljavanja mladih, osiguravanje bolje egzistencije građana kroz razvoj ekonomije i ekonomsku obnovu, uspostavljanje vladavine prava i afirmacija Kosova u regionalnoj i međunarodnoj saradnji.
'Iznajmljeni Srbi' i 'izdajnici srpskih interesa'
Na ovim izborima učestvuju i dva srpska politička subjekta, poznata Srpska lista, koja je eksponent Beograda, koja je i do sada bila dio vlade Kosova, te koalicija tri stranke Sloboda, koja je Nenada Rašića kandidovala za premijera Kosova. Srpska lista ocjenila je da su ovi izbori na Kosovu "referendum o opstanku srpskog naroda na Kosovu, ali i prilika da, glasovima ponosnih Srba, lažni predstavnici srpskog naroda završe u političkoj historiji, baš tamo gdje im je i mjesto". Ona optužuje koaliciju Sloboda zbog njihovog stava oko Kosova i srpsko-albanskih odnosa te ih naziva "izdajnicima srpskih interesa". U reagovanju se kaže da "iznajmljeni Srbi, kojima Priština podriva jedinstvo srpskog naroda, poput Slobodana Petrovića, Nenada Rašića, Rade Trajković, Aleksandra Jablanovića i ostalih, moraju demokratski, kulturno i hrabro na izborima biti onemogućeni da parazitiraju na telu srpskog naroda i zarađuju na muci Srba".
Najviše nervoze zvaničnog Beograda izazvao je spot kandidata za premijera Nenada Rašića, koji se na albanskom jeziku obraća građanima Kosova da podrže koaliciju Sloboda, jer će na taj način "biti uklonjen negativan uticaj političkog monstruma – Srpske liste". Srpska lista je u kampanji za predstojeće izbore na Kosovu dobila nepodjeljenu podršku zvaničnog Beograda, ali ne i srpskih zvaničnika na terenu, jer je Ministarstvo spoljnih poslova Kosova zabranilo srpskim zvaničnima da učestvuju u predizbornoj kampanji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je Srbe na Kosovu da na izbore izađu u što većem mogućem broju, "jer glasamo za svoj opstanak na Kosovu, za svoj opstanak na našim ognjištima, glasamo za srpske plate i u školama i bolnicama, jer će nam to sve ukinuti ukoliko ne budemo imali pravo glasa, ukoliko se ne bude čuo glas Srpske liste i Srbija zove, a ja molim samo ljude da pokažu odgovornost i ozbiljnost". On je optužio vlasti Kosova da, potpomognute delom međunarodne zajednice, sprovode politički teror i progon Srpske liste uoči nedeljnih izbora. Za zabranu dolaska na Kosovu zvaničnicima iz Beograda šef takozvane Kancelarije za KiM Marko Đurić je rekao da je to "sagregacija, aparthejd i proglašenje Srba na KiM za građane drugog reda".
Surova medijska propaganda Beograda
Sa druge strane, koalicija Sloboda ocjenila je da su njeni članovi izloženi najsurovijoj medijskoj propagandi u Srbiji zbog spota na albanskom jeziku i upitala predstavnike Srpske liste u čijoj su vladi do juče sedeli i u čijim su institucijama radili. "Kako smo to mi, koji smo za pomirenje i suživot i govorimo jezik sunarodnika, 'albanski Srbi', a vi, koji pravite dilove i trgovinu i od Srbije i od Kosova, patriote, koje vode najsuroviju propagandu protiv Srba koji ostaju da žive ovde, na ognjištima predaka?", navodi se u saopštenju. Poziv predsjednika Srbije, kao i ostatka srpskog rukovodstva da Srbi glasaju za "državni projekat Srbije" – Srpsku listu, naišao je na brojna negodovanja tri politička entiteta na Kosovu.
"Vaša Srpska lista je samo vaša, ne i srpska, jer Srbi na Kosovu dobro znaju sa kim je vaša lista sedela u vladi i šta je Srbima donela. Ništa dobro Srbi nisu, niti će dočekati od Srpske liste i vaše politike podjele i razgraničenja, koju mi osuđujemo i u potpunosti odbacujemo. Srbi na Kosovu žive jedinstveno i nema podjela među nama, osim onih koje pravi Kancelarija za KiM i Srpska lista. Što prije, gospodo iz Beograda, shvatite stavove Srba sa Kosova, utoliko ćemo brže i lakše izgraditi pravo jedinstvo, a koje se, za razliku od vašeg jedinstva, ne zasniva na pretnjama i ucjenama, već isključivo na razgovoru i dogovoru sa Srbima, za šta vam i, pored svih prijetnji i ucjena kojima nas izlažete, mi ipak ostavljamo naša vrata otvorena za saradnju sa Srbijom i Beogradom", poručila je koalicija Sloboda.
Skupština Kosova ima 120 zastupničkih mjesta, a ovo su četvrti parlamentarni izbori od proglašenja nezavisnosti 17. februara 2008. godine. Izbori se održavaju po većinskom izbornom sistemu i sa zatvorenim listama, a na njima učestvuje 25 političkih subjekata i jedan nezavisni kandidat, sa više od 1.200 kandidata - tri samostalne i dvije koalicije albanskih stranaka, jedna stranka i jedan koalicija srpske zajednice, kao i stranke Bošnjaka, Turaka, Roma, Aškalija, Egipćana, Goranaca, a pet albanskih i jedan srpski kandidat su pretendenti za premijersko mjesto. Izbori su raspisani krajem avgusta, nakon što je dotadašnji premijer Ramush Haradinaj podneo neopozivu ostavku 19. jula, a predsjednik Hashim Thaçi je 26. avgusta raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 6. oktobar. Na Kosovu ima oko 1,9 miljona birača, što je za oko 100.000 više u odnosu na rezidentno stanovništvo.
Piše: Fahri Musliu
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
Poznavaoci političkih prilika smatraju da je Kosovu potrebno novo političko vodstvo, koje nije opterećeno hipotekama prošlosti te da bi promjena na čelu vlade Kosova bila zdrava i motivirajuća za mladu kosovsku demokratiju. Demokratska partija Kosova i Alijansa za budućnost Kosova, a prije njih Demokratski savez Kosova, opterećeni su hipotekom katastrofalnog vođenja Kosova, kriminalom, korupcijom, nepotizmom, nezakonitim bogaćenjem, ratnim zločinima, likvidacijama, a pojedinci i nerazjašnjenim ubistvima, za koje postoji osnovanost da se radi o politički motivisanim. Oni smatraju da dolazak na vlast Pokreta Samoopredjeljenje može predstavljati pozitivni preokret, jer se Kosovo nalazi na svojevrsnoj prekretnici i potrebne su mu političke promjene, a ova stranka do sada nikada nije bila dio vlade Kosova.
Zato se bitka vodi između tri glavna politička rivala, odnosno između mirovnog bloka, koji čine Demokratski savez Kosova Isa Mustafe i Pokret Samoopredjeljenje (Vetevendosje) Albina Kurtija, te "ratnog krila" (komandanti rata), koje Kosovom vlada više od 12 godina – Demokratske partije Kosova Kadrija Veselija, njenog koalicionog partnera Alijanse za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja i koalicija Socijaldemokratska inicijativa – NISMA Fatmira Limaja. Međutim, nijedna stranka ili predizborna koalicija neće moći da formira vladu, jer neće imati većinu za to. Zato se procjenjuje da će glavni favoriti za formiranje nove vlade biti postizborna koalicija Demokratski savez Kosova - Pokret Samoopredjeljenje, koji nisu uspjeli da sklope preizbornu koaliciju i time već napred obezbjede pobjedu. Teško je predvideti koja će stranka biti pobjednik i imati pravo da formira vladu, budući da, prema anketama, tri stranke - Demokratski savez Kosova, Pokret Samoopredjeljenje i Demokratska partija Kosova - za sada, imaju tjesnu razliku u procentima.
Vlada LDK - LVV mogući 'spas za Kosovo'
Postoje razne prognoze oko mogućeg pobjednika i formiranja nove vlade. Za sada se mala prednost daje Demokratskom savezu Kosova, čiji je kandidat za premijera doktor pravnih nauka, američki student i energična mlada političarka, 38 godišnja Vjosa Osmani, koju ovdje već nazivaju "balkanska Angela Merkel", zbog njenih čvrstih i principijelnih stavova i vizije oko vođenja države. Tu je i Pokret Samoopredjeljenje, čiji je kandidat za premijera Albin Kurti, koji je, takođe, mlad i energičan političar socijaldemokratskog opredeljenja, a ne ekstremni ljevičar, kako ga nepravedno nazivaju neke vlade i mediji na zapadu. Beskompromisan je, sa jasnom vizijom i sa konkretnim programom za, kako kaže, "oslobođenje Kosova od korupcije, nepotizma i kriminala" te tvrdi da će državom vladati ljudi čistih ruku, uz poštovanje zakona.
Međutim, ne isključuje se mogućnost iznenađenja, da većinu dobije Demokratska partija Kosova Kadrija Veselija, koji bi formirao opet vladu "trijumfirata" sa Ramushom Haradinajem i Fatmirom Limajem, što bi bila "vlada 2 ratnog krila". Mada neki dobri poznavaoci političkih prilika ne isključuju mogućnost da buduću vladu formira Demokratski savez Kosova, kao pobjednik, sa Demokratskom partijom Kosova, iako su ovi prvi rekli da ovi drugi nikad više neće biti u koalicionoj vladi. Ali, takva mogućnost se ne isključuje, jer to žele i ključni međunarodni faktori na Kosovu, Washington i Brisel, zbog velikih obaveza koja očekuju buduću vladu, kao što su ukidanje tarife od 100 posto na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine, dijalog sa Srbijom, finalizacija saradnje za Specijalnim sudom za ratne zločine pripadnika bivše OVK-a u Hagu i vizna liberalizacija. I kandidat za premijera Demokratskog saveza Kosova Vjosa Osmani kategorički je isključila mogućnost koalicione vlade sa Demokratskom partijom Kosova, najavivši da će u tom slučaju povući svoju kandidaturu.
Nezavisni politički analitičari smatraju da bi pobjedom Demokratskog saveza Kosova i Pokret Samoopredjeljenje, odnosno izborom Osmanijeve ili Kurtija za premijera, došlo do "trenutka istine", s kojim će se morati suočiti Kosovo, a to su proces dekriminalizacije političke scene, stopiranje i suzbijanje korupcije, nepotizma i kriminala, kao gangrene kosovskog društva, zaustavljanje trenda iseljavanja mladih, osiguravanje bolje egzistencije građana kroz razvoj ekonomije i ekonomsku obnovu, uspostavljanje vladavine prava i afirmacija Kosova u regionalnoj i međunarodnoj saradnji.
'Iznajmljeni Srbi' i 'izdajnici srpskih interesa'
Na ovim izborima učestvuju i dva srpska politička subjekta, poznata Srpska lista, koja je eksponent Beograda, koja je i do sada bila dio vlade Kosova, te koalicija tri stranke Sloboda, koja je Nenada Rašića kandidovala za premijera Kosova. Srpska lista ocjenila je da su ovi izbori na Kosovu "referendum o opstanku srpskog naroda na Kosovu, ali i prilika da, glasovima ponosnih Srba, lažni predstavnici srpskog naroda završe u političkoj historiji, baš tamo gdje im je i mjesto". Ona optužuje koaliciju Sloboda zbog njihovog stava oko Kosova i srpsko-albanskih odnosa te ih naziva "izdajnicima srpskih interesa". U reagovanju se kaže da "iznajmljeni Srbi, kojima Priština podriva jedinstvo srpskog naroda, poput Slobodana Petrovića, Nenada Rašića, Rade Trajković, Aleksandra Jablanovića i ostalih, moraju demokratski, kulturno i hrabro na izborima biti onemogućeni da parazitiraju na telu srpskog naroda i zarađuju na muci Srba".
Najviše nervoze zvaničnog Beograda izazvao je spot kandidata za premijera Nenada Rašića, koji se na albanskom jeziku obraća građanima Kosova da podrže koaliciju Sloboda, jer će na taj način "biti uklonjen negativan uticaj političkog monstruma – Srpske liste". Srpska lista je u kampanji za predstojeće izbore na Kosovu dobila nepodjeljenu podršku zvaničnog Beograda, ali ne i srpskih zvaničnika na terenu, jer je Ministarstvo spoljnih poslova Kosova zabranilo srpskim zvaničnima da učestvuju u predizbornoj kampanji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je Srbe na Kosovu da na izbore izađu u što većem mogućem broju, "jer glasamo za svoj opstanak na Kosovu, za svoj opstanak na našim ognjištima, glasamo za srpske plate i u školama i bolnicama, jer će nam to sve ukinuti ukoliko ne budemo imali pravo glasa, ukoliko se ne bude čuo glas Srpske liste i Srbija zove, a ja molim samo ljude da pokažu odgovornost i ozbiljnost". On je optužio vlasti Kosova da, potpomognute delom međunarodne zajednice, sprovode politički teror i progon Srpske liste uoči nedeljnih izbora. Za zabranu dolaska na Kosovu zvaničnicima iz Beograda šef takozvane Kancelarije za KiM Marko Đurić je rekao da je to "sagregacija, aparthejd i proglašenje Srba na KiM za građane drugog reda".
Surova medijska propaganda Beograda
Sa druge strane, koalicija Sloboda ocjenila je da su njeni članovi izloženi najsurovijoj medijskoj propagandi u Srbiji zbog spota na albanskom jeziku i upitala predstavnike Srpske liste u čijoj su vladi do juče sedeli i u čijim su institucijama radili. "Kako smo to mi, koji smo za pomirenje i suživot i govorimo jezik sunarodnika, 'albanski Srbi', a vi, koji pravite dilove i trgovinu i od Srbije i od Kosova, patriote, koje vode najsuroviju propagandu protiv Srba koji ostaju da žive ovde, na ognjištima predaka?", navodi se u saopštenju. Poziv predsjednika Srbije, kao i ostatka srpskog rukovodstva da Srbi glasaju za "državni projekat Srbije" – Srpsku listu, naišao je na brojna negodovanja tri politička entiteta na Kosovu.
"Vaša Srpska lista je samo vaša, ne i srpska, jer Srbi na Kosovu dobro znaju sa kim je vaša lista sedela u vladi i šta je Srbima donela. Ništa dobro Srbi nisu, niti će dočekati od Srpske liste i vaše politike podjele i razgraničenja, koju mi osuđujemo i u potpunosti odbacujemo. Srbi na Kosovu žive jedinstveno i nema podjela među nama, osim onih koje pravi Kancelarija za KiM i Srpska lista. Što prije, gospodo iz Beograda, shvatite stavove Srba sa Kosova, utoliko ćemo brže i lakše izgraditi pravo jedinstvo, a koje se, za razliku od vašeg jedinstva, ne zasniva na pretnjama i ucjenama, već isključivo na razgovoru i dogovoru sa Srbima, za šta vam i, pored svih prijetnji i ucjena kojima nas izlažete, mi ipak ostavljamo naša vrata otvorena za saradnju sa Srbijom i Beogradom", poručila je koalicija Sloboda.
Skupština Kosova ima 120 zastupničkih mjesta, a ovo su četvrti parlamentarni izbori od proglašenja nezavisnosti 17. februara 2008. godine. Izbori se održavaju po većinskom izbornom sistemu i sa zatvorenim listama, a na njima učestvuje 25 političkih subjekata i jedan nezavisni kandidat, sa više od 1.200 kandidata - tri samostalne i dvije koalicije albanskih stranaka, jedna stranka i jedan koalicija srpske zajednice, kao i stranke Bošnjaka, Turaka, Roma, Aškalija, Egipćana, Goranaca, a pet albanskih i jedan srpski kandidat su pretendenti za premijersko mjesto. Izbori su raspisani krajem avgusta, nakon što je dotadašnji premijer Ramush Haradinaj podneo neopozivu ostavku 19. jula, a predsjednik Hashim Thaçi je 26. avgusta raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 6. oktobar. Na Kosovu ima oko 1,9 miljona birača, što je za oko 100.000 više u odnosu na rezidentno stanovništvo.
Piše: Fahri Musliu
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
