U većim crkvama obilježavanje Božića počelo je ponoćnim liturgijama, a jutros su zvonila sva zvona na pravoslavnim hramovima, objavljujući dolazak Božića i božićnog slavlja.
Pravoslavni vjernici danas slave Božić, praznik rođenja Isusa Hrista, a patrijarh Porfirije je u ponoć služio svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Svetog Save na Vračaru.
U većim crkvama obilježavanje Božića počelo je ponoćnim liturgijama, a jutros su zvonila sva zvona na pravoslavnim hramovima, objavljujući dolazak Božića i božićnog slavlja, prenio je Tanjug.
Vjernici se tradicionalno pozdravljaju sa Mir Božji, Hristos se rodi – Vaistinu se rodi.
U hramovima se čita poslanica arhijera Srpske pravoslavne crkve.
Najradosniji hrišćanski praznik
Božić je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva, praznik roditeljstva – očinstva i materinstva.
Kod Srba taj praznik je ukrašen najlepšim vjerskim običajima i obredima, koji imaju jedan osnovni smisao i cilj: umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina.
Božić je uvijek mrsni dan, kojem je prethodio četrdesetodnevni božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela.
Najradosniji hrišćanski praznik 7. januara, pored Srpske pravoslavne crkve, proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji poštuju julijanski kalendar.
Zajedno sa Vaskrsom, Božić predstavlja jedan od najvećih hrišćanskih praznika i praznuje se kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg.
Ukućani položajnika, prvog gosta na Božić, daruju poklonima.
Do 16. stoljeća su svi hrišćani Božić slavili istog dana. Nakon 1582. i prihvatanja Gregorijanskog kalendara od strane Vatikana pojavljuju se razlike.
Prvih stoljeća i pravoslavne i protestantske zemlje su se držale starog kalendara, što se kasnije postepeno mijenjalo.
SPC i vjernici Božić slave tri dana. Drugi dan Božića je Sabor Presvete Bogorodice, dok se trećeg dana slavi Sveti Stefan.
U Srbiji je Božić od jula 2001. i jednodnevni državni praznik.
U većim crkvama obilježavanje Božića počelo je ponoćnim liturgijama, a jutros su zvonila sva zvona na pravoslavnim hramovima, objavljujući dolazak Božića i božićnog slavlja, prenio je Tanjug.
Vjernici se tradicionalno pozdravljaju sa Mir Božji, Hristos se rodi – Vaistinu se rodi.
U hramovima se čita poslanica arhijera Srpske pravoslavne crkve.
Najradosniji hrišćanski praznik
Božić je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva, praznik roditeljstva – očinstva i materinstva.
Kod Srba taj praznik je ukrašen najlepšim vjerskim običajima i obredima, koji imaju jedan osnovni smisao i cilj: umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina.
Božić je uvijek mrsni dan, kojem je prethodio četrdesetodnevni božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela.
Najradosniji hrišćanski praznik 7. januara, pored Srpske pravoslavne crkve, proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji poštuju julijanski kalendar.
Zajedno sa Vaskrsom, Božić predstavlja jedan od najvećih hrišćanskih praznika i praznuje se kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg.
Na božićnoj trpezi najvažnija česnica
U Srbiji je na svečanoj božićnoj trpezi najvažnija je česnica, pogača u koju se stavlja zlatni ili srebrni novčić, a ona se za ručkom lomi isključivo rukama. Ko u svom parčetu pronađe novčić, prema vjerovanju, imat će sreće u narednoj godini. Običaj je da se na trpezi nađe i božićna pečenica.Ukućani položajnika, prvog gosta na Božić, daruju poklonima.
Do 16. stoljeća su svi hrišćani Božić slavili istog dana. Nakon 1582. i prihvatanja Gregorijanskog kalendara od strane Vatikana pojavljuju se razlike.
Prvih stoljeća i pravoslavne i protestantske zemlje su se držale starog kalendara, što se kasnije postepeno mijenjalo.
SPC i vjernici Božić slave tri dana. Drugi dan Božića je Sabor Presvete Bogorodice, dok se trećeg dana slavi Sveti Stefan.
U Srbiji je Božić od jula 2001. i jednodnevni državni praznik.
