Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo kaže da je neozbiljno što su u popis stanovništva na Kosovu uključena i senzitivna pitanja kao što je popis žrtava rata i popis ratne štete. Kako ističe, ljudi mogu proizvoljno da kažu da su pretpreli neku materijalnu štetu, a on ne vidi da postoji mehanizam provjere podataka koji će biti prikupljeni.
"Moglo bi više ljudi da prijavi isti obekat, na primjer kuću. Zašto se ne obrazuje stručna komisija koja bi popisala ratnu štetu? Po meni, to ne mogu da sprovode isti oni koji sprovode popis stanovništva", kaže Blakaj za Kosovo onlajn.
Kako dodaje, u formularu koji se popunjava, postoji pitanje da li u porodici postoji neko ko je ubijen ili nestao, a kada je riječ o nestalima, kako ukazuje, postoji zvaničan spisak koji je priznat sa svih strana.
"Civilno društvo je više od 25 godina dokumentovalo spiskove ubijenih i nestalih i zašto ići u nešto što potencijalnio može da stvara zablude i probleme? To su razlozi zbog kojih se mi u Fondu za humanitarno pravo Kosova ne slažemo sa tim da se popis žrtava rata i popis ratne štete obavlja u istom projektu u kom se popisuje stanovništvo", navodi Blakaj.
Povodom perioda na koji se popis ratne štete odnosi - od 28. februara 1998. do 11. juna 1999, on kaže da je civilno društvo lobiralo godinama da taj period bude od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000, odnosno da se obuhvati i poslijeratni period u kojem je bilo stradanja.
"Na kraju krajeva u zvaničnom spisku nestalih osoba priznati su svi koji su prisilno nestali do kraja 2000. godine. Zašto popisati žrtve u nekom kraćem periodu?", postavlja pitanje Blakaj.
Izvor: Kosovo Online
Kako dodaje, u formularu koji se popunjava, postoji pitanje da li u porodici postoji neko ko je ubijen ili nestao, a kada je riječ o nestalima, kako ukazuje, postoji zvaničan spisak koji je priznat sa svih strana.
"Civilno društvo je više od 25 godina dokumentovalo spiskove ubijenih i nestalih i zašto ići u nešto što potencijalnio može da stvara zablude i probleme? To su razlozi zbog kojih se mi u Fondu za humanitarno pravo Kosova ne slažemo sa tim da se popis žrtava rata i popis ratne štete obavlja u istom projektu u kom se popisuje stanovništvo", navodi Blakaj.
Povodom perioda na koji se popis ratne štete odnosi - od 28. februara 1998. do 11. juna 1999, on kaže da je civilno društvo lobiralo godinama da taj period bude od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000, odnosno da se obuhvati i poslijeratni period u kojem je bilo stradanja.
"Na kraju krajeva u zvaničnom spisku nestalih osoba priznati su svi koji su prisilno nestali do kraja 2000. godine. Zašto popisati žrtve u nekom kraćem periodu?", postavlja pitanje Blakaj.
Izvor: Kosovo Online
