Reforma useljeničkog zakona savezne vlade je ‘dobar korak’ u smjeru povećanja broja kvalificirane radne snage, kaže ekonomistica i savjetnica savezne vlade Monika Schnitzer.
Njemačkoj je godišnje potrebno najmanje 1,5 miliona useljenika ako želi održati broj građana koji su aktivni na tržištu rada, izjavila je ekonomistica i savjetnica savezne vlade Monika Schnitzer.
“Treba nam toliko ljudi kako bismo zadržali potreban broj ljudi na tržištu rada”, rekla je ona za Sueddeutsche Zeitung.
Jedna od članica savjetodavne grupe savezne vlade za ekonomska pitanja, koja se popularno naziva “Ekonomski mudraci”, kaže da je ovaj broj potreban ako se uzme u obzir činjenica da mnogi ljudi svake godine napuštaju Njemačku.
Objasnila je kako je reforma useljeničkog zakona savezne vlade “dobar korak” u smjeru povećanja broja kvalificirane radne snage, prebosi Hina.
Schnitzer je kazala kako je Njemačkoj, osim reforme useljeničkih zakona i uklanjanja birokratskih prepreka, potrebna i “kultura dobrodošlice”, kako bi se stručnjaci u Njemačkoj osjećali ugodnije.
U vezi sa sve prisutnijom netrpeljivošću naspram stranaca, Schnitzer je upozorila na moguće smanjenje investicija.
“Kada Intel u Magdeburgu, na istoku zemlje, gradi tvornicu čipova, onda želi i da se stručnjaci iz inozemstva koje dovede u ovu tvornicu osjećaju ugodno”, kazala je Schnitzer.
Na istoku Njemačke se trenutno bilježi jak uspon popularnosti desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD), koja se protivi svakoj vrsti useljavanja.
Bundestag je prije nekoliko dana prihvatio reformu zakona koji će omogućavati useljavanje stručnih radnika po principu bodovanja, slično kao i klasične useljeničke zemlje Kanada i Australija.
Zakon bi trebao olakšati useljavanje ne samo akademski obrazovanim stručnjacima, nego i radnicima sa srednjoškolskom stručnom spremom.
“Treba nam toliko ljudi kako bismo zadržali potreban broj ljudi na tržištu rada”, rekla je ona za Sueddeutsche Zeitung.
Jedna od članica savjetodavne grupe savezne vlade za ekonomska pitanja, koja se popularno naziva “Ekonomski mudraci”, kaže da je ovaj broj potreban ako se uzme u obzir činjenica da mnogi ljudi svake godine napuštaju Njemačku.
Objasnila je kako je reforma useljeničkog zakona savezne vlade “dobar korak” u smjeru povećanja broja kvalificirane radne snage, prebosi Hina.
Schnitzer je kazala kako je Njemačkoj, osim reforme useljeničkih zakona i uklanjanja birokratskih prepreka, potrebna i “kultura dobrodošlice”, kako bi se stručnjaci u Njemačkoj osjećali ugodnije.
Netrepeljivost desničara prema stranacima
“Nije na svakom radnom mjestu potrebno savršeno poznavanje njemačkog jezika. Umjesto toga bi zaposleni u uredima za strance trebali govoriti engleski”, rekla je ona.U vezi sa sve prisutnijom netrpeljivošću naspram stranaca, Schnitzer je upozorila na moguće smanjenje investicija.
“Kada Intel u Magdeburgu, na istoku zemlje, gradi tvornicu čipova, onda želi i da se stručnjaci iz inozemstva koje dovede u ovu tvornicu osjećaju ugodno”, kazala je Schnitzer.
Na istoku Njemačke se trenutno bilježi jak uspon popularnosti desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD), koja se protivi svakoj vrsti useljavanja.
Bundestag je prije nekoliko dana prihvatio reformu zakona koji će omogućavati useljavanje stručnih radnika po principu bodovanja, slično kao i klasične useljeničke zemlje Kanada i Australija.
Zakon bi trebao olakšati useljavanje ne samo akademski obrazovanim stručnjacima, nego i radnicima sa srednjoškolskom stručnom spremom.
