Albanci kažu da je selo Veliki Trnovac glavni grad Bujanovca. Svi za koje se u ovoj opštini može reći da su vlast rođeni su u Velikom Trnovcu. U medijima je davno obznanjeno da je Veliki Trnovac najveće selo u Srbiji, ali razgovori sa Srbima nisu baš poželjni. Čak ni srbijanska Žandarmerija ne ulazi rado u ovo mjesto, prenosi blic.rs.
U toj sredini niko ne zna makar ni približno koliko selo ima stanovnika.
"Pola Trnovca je Švicarskoj, Njemačkoj, Belgiji. Ovdje nas ima 10.000 u 2.000 domaćinstava. Na internetu selo ima 300 odrednica", kaže mi kolega Albanac.
Albanci su bojkotovali posljednji popis stanovništva. One 2002. godine selo je imalo 6.762 stanovnika, plus oni koji rade u inostranstvu. Trnovac je po mnogo čemu specifičan. Ljudi uglavnom izbjegavaju susrete i razgovore sa Srbima. O fotografisanju nema ni govora.
"Šetati kolima po selu, posebno sa beogradskim tablicama, nije baš uputno", savjetuje Dragan Stamenković, portparol Policijske uprave u Vranju.
U selu se na prste jedne ruke mogu izbrojiti oni koji imaju dva ara obradive zemlje. Ipak, Trnovčani mnogo bolje žive nego drugi Albanci. Pitamo: od čega? Odgovor glasi: od svačega, ali uglavnom od trgovine.
"Ima nas svuda. Pokretljivi smo, putujemo mnogo. Selo ima direktne autobuske linije za Švicarsku, Njemačku i za Prištinu", odgovara mi taksista Imer.
U samom selu ima tek stotinjak radnih mjesta u preduzećima 'Agro-adrija', 'Ćosja', 'Mađar turuzmu', trgovinskim i ugostiteljskim radnjama, ali je dosta onih koji rade u Bujanovcu.
"Imamo četiri-pet preduzeća, školu sa 1.000 učenika, Dom zdravlja, Poštu, desetak kafana i kafića, desetak prodavnica, fudbalski klub, tri džamije, oko 1.700 fiksnih i mnogo više mobilnih telefona", kaže predsjednik mjesne zajednice Agim Haliti.
U ovom čisto albanskom selu je i Crkva Sv. cara Konstantina i carice Jelene. Srbi tamo dolaze samo jedanput godišnje - 3. juna, kada se okupi stotinjak potomaka onih koji su tamo nekada živjeli.
Veliki Trnovac je rodno mjesto Ridvana Qazimija - poznatijeg kao komandanta Leshija, formacijski drugog komandanta nekadašnje Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPMB), koji je ubijen 24. maja 2001. godine.
Sljedeće godine u selu mu je otkriven impozantni spomenik na kojem se od tada viori zastava Republike Albanije. Leshi je 12 godina poslije smrti ušao u legendu. Danas u Bujanovcu i Preševu nema albanske kuće koja njegovu fotografiju ne drži na zidu. Ono što je Adem Jashari na Kosovu, to je komandant Leshi među Albancima na jugu.
U Trnovcu je rođen prištinski akademik Nexhat Daci, ali i veliki narko-bos Mehmed Ali Karakafa. Stari Trnovčani kažu da su oni bili čuveni trgovci zlatom. Kasnije su uvidjeli da veću zaradu donosi trgovina drogom i oružjem, a u posljednje vrijeme i ljudima.
