U dijalogu Prištine i Beograda odavno postoji kriza i svima je jasno da se on ne odvija, izjavio je politikolog Stefan Filipović, komenatrišući izjavu šefa kosovske delegacije Arifija da je tehnički dijalog mrtav. Istovremeno, Jeta Krasniqi iz Kosovskog demokratskog instituta navodi da bi Evropska unija trebalo da bude garant dogovorenog, jer ukoliko se sporazumi ne sprovode i dijalog gubi svoju suštinu.
Šef kosovske delegacije u razgovorima sa Beogradom Avni Arifi izjavio je da je tehnički dijalog mrtav, optužujući srpsku stranu koja, kako je rekao, ne sprovodi sporazume. Politikolog Stefan Filipović ocjenjuje da je svima jasno da je Briselski dijalog u krizi.
“Kralj je go, dijaloga nema, to je trebalo odavno da se kaže, kao i da postoji kriza. Naravno, čitav proces je uvijek prožet tim manjim ili većim krizama, ali je do sada nekako uspjevao da se nastavi. Sada smo ovom posljednjom temom oko podjele došli do vrhunca ove krize”, rekao je Filipović.
On navodi da je očekivano da se strane u procesu međusobno optužuju za ne ispunjavanje dogovora, ali ne razumije zbog čega izostaje oštrija reakcija EU u čijem je interesu da ovaj proces uspije.
“Polako, ali sigurno, EU gubi ulogu koju je imala, gubi svoj legitimitet kao fasilitator ovog procesa i prokockava jednu bitnu historijsku šansu da pokaže da na Zapadnom Balkanu može nešto konkretno da učini”, dodao je Filipović.
Jeta Krasniqi iz Kosovskog demokratskog instituta smatra da je cilj postizanja sporazuma obesmislen jer se dogovori ne sprovode.
“KDI je od početka izražavao zabrinutost i zahtjevao da se dijalog restruktuira i da su potrebne garancije za sprovođenje sporazuma. Tražili smo od EU da bude garant sprovođenja sporazuma i da sankcioniše strane koje ih ne sprovode. Nema smisla da se postižu sporazumi, koji ne mogu da se sprovode. Ako je cilj normalizacija odnosa i poboljšanje života građana, treba to sprovesti u praksi”, rekla je Krasniqi.
Trenutnom ulogom posrednika u dijalogu, EU samo odugovlači proces, dodaje Krasniqi i navodi da se na ovaj način ne postižu ciljevi.
“EU koja im omogućava članstvo u evropskoj porodici treba da iskoristi to i da na putu ka učlanjenju upotrebi kaznene mjere za strane koje ne primjenjuju sporazume, ali i da nagradi stranu njenim približavanjem članstvu u EU”, istakla je Krasniqi.
Posljednji sastanak na tehničkom nivou Prištine i Beograda održan je marta ove godine, a dvije delegacije na visokom nivou su se posljednji put sastale krajem juna.
Siniša Kostić, RTK2
“Kralj je go, dijaloga nema, to je trebalo odavno da se kaže, kao i da postoji kriza. Naravno, čitav proces je uvijek prožet tim manjim ili većim krizama, ali je do sada nekako uspjevao da se nastavi. Sada smo ovom posljednjom temom oko podjele došli do vrhunca ove krize”, rekao je Filipović.
On navodi da je očekivano da se strane u procesu međusobno optužuju za ne ispunjavanje dogovora, ali ne razumije zbog čega izostaje oštrija reakcija EU u čijem je interesu da ovaj proces uspije.
“Polako, ali sigurno, EU gubi ulogu koju je imala, gubi svoj legitimitet kao fasilitator ovog procesa i prokockava jednu bitnu historijsku šansu da pokaže da na Zapadnom Balkanu može nešto konkretno da učini”, dodao je Filipović.
Jeta Krasniqi iz Kosovskog demokratskog instituta smatra da je cilj postizanja sporazuma obesmislen jer se dogovori ne sprovode.
“KDI je od početka izražavao zabrinutost i zahtjevao da se dijalog restruktuira i da su potrebne garancije za sprovođenje sporazuma. Tražili smo od EU da bude garant sprovođenja sporazuma i da sankcioniše strane koje ih ne sprovode. Nema smisla da se postižu sporazumi, koji ne mogu da se sprovode. Ako je cilj normalizacija odnosa i poboljšanje života građana, treba to sprovesti u praksi”, rekla je Krasniqi.
Trenutnom ulogom posrednika u dijalogu, EU samo odugovlači proces, dodaje Krasniqi i navodi da se na ovaj način ne postižu ciljevi.
“EU koja im omogućava članstvo u evropskoj porodici treba da iskoristi to i da na putu ka učlanjenju upotrebi kaznene mjere za strane koje ne primjenjuju sporazume, ali i da nagradi stranu njenim približavanjem članstvu u EU”, istakla je Krasniqi.
Posljednji sastanak na tehničkom nivou Prištine i Beograda održan je marta ove godine, a dvije delegacije na visokom nivou su se posljednji put sastale krajem juna.
Siniša Kostić, RTK2
