Briselski dijalog postavio je temelje kojim su otvorena poglavlja mira i dobrosusjedskih odnosa Prištine i Beograda i on treba da se završi uzajamnim priznanjem, izjavila je bivša ministarka za dijalog Edita Tahiri na Forumu u Sjevernoj Mitrovici posvećenom normalizaciji odnosa. S druge strane, bivši šef pregovaračkog tima Beograda Borko Stefanović je rekao da Srbija nema snage ni želje da prizna kosovsku nezavisnost, dodajući da je jedina mogućnost podjela Kosova. Debati je prisustvovao i direktor grupe za istraživanje balkanske politike Naim Rashiti koji je istakao da sveobuhvatni sporazum ne znači potpuno priznanje nezavisnoti i da će njime biti riješen status kosovskih Srba i članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama.
Bivši glavni pregovarači Prištine i Beograda su na debati u Sjevernoj Mitrovici izneli suprotstavljena gledišta o Briselskom dijalogu i sveobuhvatnom dogovoru i priznavanju nezavisnosti Kosova. Za Editu Tahiri dijalog je proces koji je otvorio poglavlje mira i dobrosusjedskih odnosa, a normalizacija je, prema njenom mišljenju, moguća samo ukoliko Srbija prizna Kosovo.
"Srbiji je potreban jedan de Gol kako bi priznala Kosovo i kako bi donela mir samoj sebi, jer priznavanje realnosti na Balkanu treba da prepozna i Srbija. Većina država na Balkanu priznala je jedna drugu, prepoznajemo realnost, ne postoji bivša Jugoslavija, pojavilo se sedam novih država koje se moraju međusobno poznavati", rekla je Tahiri.
Edita Tahiri je ocjenila da bi sveobuhvatnim sporazumom trebalo rješiti pitanja poput razgraničenja, sukcesije i ratne odštete. S druge strane, Borko Stefanović je naglasio da Priština ima legitimno pravo da traži od Srbije priznanje nezavisnosti, ali smatra da ona nema ni snage ni želje da to uradi.
"Ako govorimo sa teorijskog aspekta, krajnje hipotetički, jedina mogućnost da Srbija eventualno prizna nezavisnost Kosova je ukoliko bi jedno od pet mogućih ishoda rješenja bilo podjela Kosova. Sveobuhvatni sporazum je neophodan i mi se za to zalažemo, ja se za to zalažem i mislim da bez tog sporazuma, to je jedno od ovih pet ishoda rješenja, nećemo nikada imati bilo kakav obavezujući, jasan, precizan, konkretan pravni okvir iz koga ćemo videti šta su prava i obaveze obje strane, pri čemu je jasno da će Priština to tumačiti kao priznanje nezavisnosti Kosova, a Beograd će to tumačiti kao jedan put ka potpunoj normalizaciji naših odnosa i regulisanju naših odnosa za budućnost", dodaje Stefanović.
Iako je cilj dijaloga bio da se olakša život građana Kosova, u tome nismo imali preterano uspjeha, smatra Stefanović i za to okrivljuje Prištinu.
Debati je prisustvovao i Naim Rashiti koji tvrdi da je dijalog poput čamca sa mnogo rupa koji nema jasan cilj i da za nepovjerenje društva prema procesu dijaloga odgovornost snose obje vlade.
"Konačni sporazum je potreban kako bi Srbi živeli normalno sa Albancima na Kosovu", naglašava Rashiti.
"Ovo je sporazum koji uključuje članstvo Kosova u UN, status Srba na Kosovu, Zajednicu srpskih opština, aranžmane za bilateralnu saradnju, imovinska pitanja, granice, šta god je uključeno i jasan put za obje zemlje da ne sputavaju jedna drugu ka EU. Ovo nije potpuno priznanje, ovo je politička normalizacija, čak i nakon konačnog pravno obavezujućeg sporazuma ove dvije nacije i zemlje moraju puno toga da urade kako bi došlo do potpunog priznanja, ali političko pomirenje i normalizacija odnosa moraju da nastupe nakod dve ili tri godine. Ukoliko se to ne desi za dvije, tri, četiri ili pet godina, Kosovo i Srbija će postati druga Bosna".
Na debati koju je organizovala NGO Aktiv pod nazivom Empirika - platforma za zagovaranje, učesnici su izneli svoja mišljenja i o integraciji sjevera u kosovski sistem, kao i o Zajednici srpskih opština i unutrašnjem dijalogu o Kosovu.
Siniša Kostić, RTK2
"Srbiji je potreban jedan de Gol kako bi priznala Kosovo i kako bi donela mir samoj sebi, jer priznavanje realnosti na Balkanu treba da prepozna i Srbija. Većina država na Balkanu priznala je jedna drugu, prepoznajemo realnost, ne postoji bivša Jugoslavija, pojavilo se sedam novih država koje se moraju međusobno poznavati", rekla je Tahiri.
Edita Tahiri je ocjenila da bi sveobuhvatnim sporazumom trebalo rješiti pitanja poput razgraničenja, sukcesije i ratne odštete. S druge strane, Borko Stefanović je naglasio da Priština ima legitimno pravo da traži od Srbije priznanje nezavisnosti, ali smatra da ona nema ni snage ni želje da to uradi.
"Ako govorimo sa teorijskog aspekta, krajnje hipotetički, jedina mogućnost da Srbija eventualno prizna nezavisnost Kosova je ukoliko bi jedno od pet mogućih ishoda rješenja bilo podjela Kosova. Sveobuhvatni sporazum je neophodan i mi se za to zalažemo, ja se za to zalažem i mislim da bez tog sporazuma, to je jedno od ovih pet ishoda rješenja, nećemo nikada imati bilo kakav obavezujući, jasan, precizan, konkretan pravni okvir iz koga ćemo videti šta su prava i obaveze obje strane, pri čemu je jasno da će Priština to tumačiti kao priznanje nezavisnosti Kosova, a Beograd će to tumačiti kao jedan put ka potpunoj normalizaciji naših odnosa i regulisanju naših odnosa za budućnost", dodaje Stefanović.
Iako je cilj dijaloga bio da se olakša život građana Kosova, u tome nismo imali preterano uspjeha, smatra Stefanović i za to okrivljuje Prištinu.
Debati je prisustvovao i Naim Rashiti koji tvrdi da je dijalog poput čamca sa mnogo rupa koji nema jasan cilj i da za nepovjerenje društva prema procesu dijaloga odgovornost snose obje vlade.
"Konačni sporazum je potreban kako bi Srbi živeli normalno sa Albancima na Kosovu", naglašava Rashiti.
"Ovo je sporazum koji uključuje članstvo Kosova u UN, status Srba na Kosovu, Zajednicu srpskih opština, aranžmane za bilateralnu saradnju, imovinska pitanja, granice, šta god je uključeno i jasan put za obje zemlje da ne sputavaju jedna drugu ka EU. Ovo nije potpuno priznanje, ovo je politička normalizacija, čak i nakon konačnog pravno obavezujućeg sporazuma ove dvije nacije i zemlje moraju puno toga da urade kako bi došlo do potpunog priznanja, ali političko pomirenje i normalizacija odnosa moraju da nastupe nakod dve ili tri godine. Ukoliko se to ne desi za dvije, tri, četiri ili pet godina, Kosovo i Srbija će postati druga Bosna".
Na debati koju je organizovala NGO Aktiv pod nazivom Empirika - platforma za zagovaranje, učesnici su izneli svoja mišljenja i o integraciji sjevera u kosovski sistem, kao i o Zajednici srpskih opština i unutrašnjem dijalogu o Kosovu.
Siniša Kostić, RTK2
