Zvaničnici Kosova nagovestili su da bi mogli imati poteškoća u isplati obeštećenja žrtvama ratnog silovanja uprkos sve većem pritisku humanitarnih organizacija kojem su izloženi.
Ministar rada i socijalne zaštite Nenad Rašić kazao je u srijedu tokom javne rasprave u Prištini da bi Kosovo moglo imati problema prilikom isplate odštete žrtvama ukoliko se usvoji Nacrt zakona o obeštećenju za ratna silovanja.
"Ne protivim se suštini Nacrta zakona, već formi. Ne znamo koliko ovaj zakon može da nas košta", rekao je Rašić.
Humanitarne organizacije su, međutim, upozorile da se zakon mora usvojiti.
"Četrnaest godina poslije rata, krajnje je vrijeme da se obeštete žene koje su oštećene i povređene", kazala je Igbale Rugova iz "Mreže žena Kosova".
Izmene aktuelnog zakona o obeštećenju svih žrtava rata prvobitno su odobrene tokom prve rasprave u Skupštini u oktobru prošle godine, ali je od tada uslijedila žustra rasprava o tome da li da žrtve ratnog silovanja budu time obuhvaćene ili za njih treba izraditi poseban zakon.
Aktuelni zakon predviđa različite stepene isplate zasnovane na kategoriji žrtve – na primjer, porodice ubijenih vojnika ili nestali, veterani Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) ili ratni invalidi.
Muharem Xhemajli, predsjednik Udruženja ratnih veterana, tvrdi da "silovane osobe moraju da ostanu u kategoriji civilnih žrtava".
Humanitarne organizacije su, međutim, istakle potrebu da se žrtve silovanja definišu drugačije od "običnih" civilnih žrtava zato što je, pored obeštećenja, njima potrebna i terapija.
"Ove potrebe moraju da se definišu zakonom", izjavio je Behxhet Shala, izvršni direktor Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
Četrnaest godina poslije završetka rata na Kosovu, ne postoje zvanični podaci o tome koliko je tačno žena silovano tokom rata 1998. i 1999. godine.
"Human Rights Wathch" je saopštio da je "došao do 96 uvjerljivih svjedočanstava o seksualnom nasilju koje su izvršili pripadnici Vojske Jugoslavije, srpske policije ili paravojnih snaga tokom bombardovanja NATO-a 1999. godine".
"Ne protivim se suštini Nacrta zakona, već formi. Ne znamo koliko ovaj zakon može da nas košta", rekao je Rašić.
Humanitarne organizacije su, međutim, upozorile da se zakon mora usvojiti.
"Četrnaest godina poslije rata, krajnje je vrijeme da se obeštete žene koje su oštećene i povređene", kazala je Igbale Rugova iz "Mreže žena Kosova".
Izmene aktuelnog zakona o obeštećenju svih žrtava rata prvobitno su odobrene tokom prve rasprave u Skupštini u oktobru prošle godine, ali je od tada uslijedila žustra rasprava o tome da li da žrtve ratnog silovanja budu time obuhvaćene ili za njih treba izraditi poseban zakon.
Aktuelni zakon predviđa različite stepene isplate zasnovane na kategoriji žrtve – na primjer, porodice ubijenih vojnika ili nestali, veterani Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) ili ratni invalidi.
Muharem Xhemajli, predsjednik Udruženja ratnih veterana, tvrdi da "silovane osobe moraju da ostanu u kategoriji civilnih žrtava".
Humanitarne organizacije su, međutim, istakle potrebu da se žrtve silovanja definišu drugačije od "običnih" civilnih žrtava zato što je, pored obeštećenja, njima potrebna i terapija.
"Ove potrebe moraju da se definišu zakonom", izjavio je Behxhet Shala, izvršni direktor Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
Četrnaest godina poslije završetka rata na Kosovu, ne postoje zvanični podaci o tome koliko je tačno žena silovano tokom rata 1998. i 1999. godine.
"Human Rights Wathch" je saopštio da je "došao do 96 uvjerljivih svjedočanstava o seksualnom nasilju koje su izvršili pripadnici Vojske Jugoslavije, srpske policije ili paravojnih snaga tokom bombardovanja NATO-a 1999. godine".
