Oni koji se ne odazovu popisu stanovništva, sutra mogu da se suoče sa izazovima. Na primjer, ako konkurišu za neku poziciju, recimo kao državni službenik, policajac ili radnik opštine i ostalo, a ako nisu popisani – to je kao da su pali sa neba, kao da nisu postojali ovdje, kazao je ove nedjelje, direktor Agencije za statistiku Kosova, Avni Kastrati.
Dugo najavljivani i više puta odlagani, popis stanovništva na Kosovu počeo je prošlog petka, 5. aprila. Spekulisalo se još od prve najave da li će se ovom, drugom popisu od 1999. godinu koju organizuju vlasti Kosova, odazvati Srbi, koji su prethodni, 2011. godine, u velikoj većini bojkotovali. Sa početkom popisa u petak, čuli su se i prvi konkretniji glasovi srpskih stranaka na Kosovu o ovom pitanju. Osim poziva na bojkot koji je stigao od stranke Partija kosovskih Srba, potom je i Srpska lista u ime građana i kazala da Srbi na njemu neće učestvovati.
A za one koji se popisu ne odazovu, ponovio je i u „Aequitas“ podkastu Kastrati – propisana je novčana kazna, koja može dostići i do 2.000 eura po glavi stanovnika, odnosno domaćinstva.
U ovoj je emisiji, između ostalog, direktor Agencije za statistiku, govorio o samom procesu popisa, prethodnim pripremama, građanima, ali i popisivačima.
Upkos žalbama da dio građana i dalje nije dovoljno informisan o samom procesu, Kastrati kaže da je baš zbog rada na što boljem informisanju, popis ranije bio odlagan.
A u međuvremenu:
„Bila je intenzivna kampanja preko društvenih mreža, poruka, sastanaka. Održali smo oko 216 sastanaka tokom četiri godine“.
Ipak, svijestan je da još uvijek nisu svi o popisu informisani, jer, kako kaže, ne prate svi društvene mreže ili adekvatne emisije na TV-u gdje su se održavale debate ili rasprave o popisu.
Posebno je Kastrati sa početkom popisa aktivan u emisijama i podkastima, a gostujući u „Aequitas“ podkastu, koji se radi na srpskom i albanskom jeziku, apelovao na građane da u njemu učestvuju, a na popisivače da u sakupljanju podataka budu tačni.
Nisu samo kazne za one koji ne učestvuju već:
„Postoje kazne i za one koji ne daju tačne podatke. Ne radi se samo o učešću, već i o podacima, ako ih ne dostavite kako treba. Ako ste u kući u stanu, imate još dva ili tri stana, a kažete da niste vlasnik, dok u administraciji stoji da vi jeste vlasnik, to mora biti kažnjeno kaznom koja je propisana zakonom, a to je novčana. U slučaju da popisivač improvizuje podatke, i on će biti kažnjen“.
Ukupno je 4.500 ljudi svakodnevno, osim ponedjeljkom, na terenu širom Kosova.
Tu je i upitan o tome što je, kako je potvrđeno, nekoliko Srba popisivača odustalo od rada u procesu popisa. Kastrati kaže da to nije slučaj samo sa Srbima, već da ima i Albanaca koji su u međuvremenu odustali, te da to i nije iznenađujuće jer nekome posao popisivanja prestane da bude privlačan ili pak nađu bolji.
A kada je riječ o Srbima, ponavlja da smatra da je u nacionalnom interesu da i oni učestvuju u popisu, naročito jer nisu učestvovali ni u popisu Srbije.
„Nisu učestvovali u popisu Srbije, a ako nisu ni na popisu Kosova, onda nekako kao da i ne postoje. Ako niste u matičnom registru države u kojoj živite, vrlo je teško tražiti beneficije od te države, bilo da se radi o nekoj subvenciji, pomoći ili čak usluzi“, istakao je.
Pred onima koji se ne popišu, kaže dalje, brojni su izazovi onda kada sutra zatraže uslugu od institucija.
„Sutra mogu da se suoče sa izazovima ako konkurišu za neku poziciju, recimo kao državni službenik ili policajac, ako nisu popisani to je kao da su pali s neba, odnosno kao da nisu postojali ovdje. Ako se neko sutra prijavi za bilo koju funkciju u opštini, to će za tog građanina biti veliki izazov. Ako je Srbin sa sjevera danas nezaposlen, a sutra konkuriše za sudiju, tužioca ili policajca, nadležne institucije imaju pravo da nas pitaju da li se on ili ona odazvao popisu. Ako nije, onda se vodite kao došljak. Takođe, bilo kakve beneficije za penziju ili druga pitanja, biće vrlo teško dobiti ukoliko niste popisani“.
Zbog toga smatra da je ohrabrenje koje je Srbima dala Srpska lista da se ne odazovu popisu – greška najprije za same građane.
„Opštine u sjevernom delu su 2013. godine, lično sam bio uključen, tražile popis samo iz tog razloga. Ne kažem da će i sada, nakon tri-četiri godine biti istog uvjerenja, jer će oni biti prvi kažnjeni“, poručuje.
Napravio je paralelu ovog slučaja sa Albancima koji žive u opštinama u Srbiji. Kaže, nekoliko puta su ih Albanci u Preševu, Medveđi i Bujanovcu pitali da li treba da učestvuju na popisu Srbije, a oni su im kazali:
„Naravno da treba. Vi tamo živite. Država mora da zna koliko vas je, jer vam inače neće pružati usluge. Popis je javno dobro i nije individualna stvar“.
Ponovio je da se, ukoliko se srpska zajednica ne odazove, raditi procjena broja stanovništva, a njome će možda biti upravo Srbi nezadovoljni.
I u ovom je svom obraćanju, apelovao na srpsku zajednicu na Kosovu da u popisu učestvuju.
„Pozvao bih sve građane da izvrše popis i da ne zavise od neke organizacije ili partije, jer će na kraju sami građani imati najviše problema“, poručio je direktor Agencije za statistiku Kosova.
A za one koji se popisu ne odazovu, ponovio je i u „Aequitas“ podkastu Kastrati – propisana je novčana kazna, koja može dostići i do 2.000 eura po glavi stanovnika, odnosno domaćinstva.
U ovoj je emisiji, između ostalog, direktor Agencije za statistiku, govorio o samom procesu popisa, prethodnim pripremama, građanima, ali i popisivačima.
Upkos žalbama da dio građana i dalje nije dovoljno informisan o samom procesu, Kastrati kaže da je baš zbog rada na što boljem informisanju, popis ranije bio odlagan.
A u međuvremenu:
„Bila je intenzivna kampanja preko društvenih mreža, poruka, sastanaka. Održali smo oko 216 sastanaka tokom četiri godine“.
Ipak, svijestan je da još uvijek nisu svi o popisu informisani, jer, kako kaže, ne prate svi društvene mreže ili adekvatne emisije na TV-u gdje su se održavale debate ili rasprave o popisu.
Posebno je Kastrati sa početkom popisa aktivan u emisijama i podkastima, a gostujući u „Aequitas“ podkastu, koji se radi na srpskom i albanskom jeziku, apelovao na građane da u njemu učestvuju, a na popisivače da u sakupljanju podataka budu tačni.
Nisu samo kazne za one koji ne učestvuju već:
„Postoje kazne i za one koji ne daju tačne podatke. Ne radi se samo o učešću, već i o podacima, ako ih ne dostavite kako treba. Ako ste u kući u stanu, imate još dva ili tri stana, a kažete da niste vlasnik, dok u administraciji stoji da vi jeste vlasnik, to mora biti kažnjeno kaznom koja je propisana zakonom, a to je novčana. U slučaju da popisivač improvizuje podatke, i on će biti kažnjen“.
Ukupno je 4.500 ljudi svakodnevno, osim ponedjeljkom, na terenu širom Kosova.
Tu je i upitan o tome što je, kako je potvrđeno, nekoliko Srba popisivača odustalo od rada u procesu popisa. Kastrati kaže da to nije slučaj samo sa Srbima, već da ima i Albanaca koji su u međuvremenu odustali, te da to i nije iznenađujuće jer nekome posao popisivanja prestane da bude privlačan ili pak nađu bolji.
A kada je riječ o Srbima, ponavlja da smatra da je u nacionalnom interesu da i oni učestvuju u popisu, naročito jer nisu učestvovali ni u popisu Srbije.
„Nisu učestvovali u popisu Srbije, a ako nisu ni na popisu Kosova, onda nekako kao da i ne postoje. Ako niste u matičnom registru države u kojoj živite, vrlo je teško tražiti beneficije od te države, bilo da se radi o nekoj subvenciji, pomoći ili čak usluzi“, istakao je.
Pred onima koji se ne popišu, kaže dalje, brojni su izazovi onda kada sutra zatraže uslugu od institucija.
„Sutra mogu da se suoče sa izazovima ako konkurišu za neku poziciju, recimo kao državni službenik ili policajac, ako nisu popisani to je kao da su pali s neba, odnosno kao da nisu postojali ovdje. Ako se neko sutra prijavi za bilo koju funkciju u opštini, to će za tog građanina biti veliki izazov. Ako je Srbin sa sjevera danas nezaposlen, a sutra konkuriše za sudiju, tužioca ili policajca, nadležne institucije imaju pravo da nas pitaju da li se on ili ona odazvao popisu. Ako nije, onda se vodite kao došljak. Takođe, bilo kakve beneficije za penziju ili druga pitanja, biće vrlo teško dobiti ukoliko niste popisani“.
Zbog toga smatra da je ohrabrenje koje je Srbima dala Srpska lista da se ne odazovu popisu – greška najprije za same građane.
„Opštine u sjevernom delu su 2013. godine, lično sam bio uključen, tražile popis samo iz tog razloga. Ne kažem da će i sada, nakon tri-četiri godine biti istog uvjerenja, jer će oni biti prvi kažnjeni“, poručuje.
Napravio je paralelu ovog slučaja sa Albancima koji žive u opštinama u Srbiji. Kaže, nekoliko puta su ih Albanci u Preševu, Medveđi i Bujanovcu pitali da li treba da učestvuju na popisu Srbije, a oni su im kazali:
„Naravno da treba. Vi tamo živite. Država mora da zna koliko vas je, jer vam inače neće pružati usluge. Popis je javno dobro i nije individualna stvar“.
Ponovio je da se, ukoliko se srpska zajednica ne odazove, raditi procjena broja stanovništva, a njome će možda biti upravo Srbi nezadovoljni.
I u ovom je svom obraćanju, apelovao na srpsku zajednicu na Kosovu da u popisu učestvuju.
„Pozvao bih sve građane da izvrše popis i da ne zavise od neke organizacije ili partije, jer će na kraju sami građani imati najviše problema“, poručio je direktor Agencije za statistiku Kosova.
