Izjava ambasadora SAD u Beogradu Christophera Hilla da je Srbija bliži partner Natou od Kosova može se shvatiti, između ostalog, i kao neka vrsta izvinjenja i žaljenja zbog bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine, ocjenio je profesor irskog Univerziteta "Dablin Siti" Gëzim Visoka.
Visoka ističe da je činjenica da je Nato imao za cilj prekid rata na Kosovu, a ne uništenje, kažnjavanje i potčinjavanje Srbije.
"Nato Srbiju nije smatrao neprijateljem i poslije bombardovanja ju je tretirao kao glavnu državu stabilnosti u regionu tako što je ponovo normalizovao odnose sa njom i ponovo je primio u porodicu Organizacije Ujedinjenih nacija. Među članicama Alijanse bilo je i ima mnogo zemalja koje imaju istorijsko i sadašnje partnerstvo sa Srbijom", ukazao je Visoka za Albanian post.
Takođe, naglašava da u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu i pristupa Srbije da "sjedi na dvije stolice" izjavu američkog diplomate treba tumačiti i kao nastojanje SAD da okrenu Srbiju ka Zapadu.
"Izjava se vjerovatno može čitati kao ublažavanje glasina da Nato i SAD zauzimaju stranu Kosova, što promoviše Rusija", dodao je Visoka.
Kako je Srbija dio Partnerstva za mir, a Kosovo još nije, Visoka smatra da Hillova izjava može da prenese još jednu poruku.
"To se može čitati kao politički revizionizam gdje je Nato više sarađivao sa Srbijom nego sa Kosovom i možda je zažalio zbog intervencije 1999. godine", zaključio je Visoka.
Adrian Shtini i Gëzim Visoka
S druge strane, za stručnjaka za bezbjednost Adriana Shtunija, ambasadori, u ovom slučaju i Hill, imaju svoj pristup i razloge kada se javno izjašnjavaju. Ukazuje da je istorijski politika i pristup SAD prema Balkanu i Kosovu bio prilično jasan.
"Za nekoliko dana, 24. marta biće obilježena 25. godišnjica Nato bombardovanja koja je kulminirala kapitulacijom i povlačenjem Vojske Jugoslavije sa Kosova. Rukovodstvo Kosova mora da shvati da je Nato savez zajedničkih vrijednosti i interesa, koji zahtjeva ulaganja, može da se žrtvuje i u suštini ima koordinaciju i saradnju. Nato nije apstraktna ideja ili filozofija. Nije čak ni poklon. Ako želite da mu se pridružite, potrebna vam je puna i inherentna saradnja sa njenim članovima, a ne jedan na jedan, izazovan, maksimalistički pristup", poručio je Shtuni.
Prema njegovim riječima, kosovske vlasti treba ponovo da "kalibriraju strateški kompas".
Pojašnjava da to znači da moraju da usaglase i koordiniraju korake sa SAD i zemljama Kvinte i da se bez sumnje i bez odlaganja spoje sa rukovodstvom drugog Nato saveznika - Albanijom.
Hill je za RTS, govoreći o događajima iz 1998. i 1999. godine uoči bombardovanja Jugoslavije, a na pitanje kako se status OVK promjenio od terorističke organizacije, kako ju je State department prvobitno označio, u - prihvatljivog partnera, rekao da je Srbija trenutno mnogo bliže Natou, nego Kosovo.
"Ako pogledate ko je partner Natoa, Srbija je mnogo bliže Natou nego Kosovo. Trenutno, da. To je sada vrlo tačno. Radimo sa srpskom vojskom svaki dan, imali smo vježbe, obuke, niz stvari sa srpskom vojskom… Sada mnogo više radimo zajedno nego sa OVK ili šta god da je iz njih nastalo", rekao je Hill.
Izvor: Kosovo online/Albanian post
"Nato Srbiju nije smatrao neprijateljem i poslije bombardovanja ju je tretirao kao glavnu državu stabilnosti u regionu tako što je ponovo normalizovao odnose sa njom i ponovo je primio u porodicu Organizacije Ujedinjenih nacija. Među članicama Alijanse bilo je i ima mnogo zemalja koje imaju istorijsko i sadašnje partnerstvo sa Srbijom", ukazao je Visoka za Albanian post.
Takođe, naglašava da u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu i pristupa Srbije da "sjedi na dvije stolice" izjavu američkog diplomate treba tumačiti i kao nastojanje SAD da okrenu Srbiju ka Zapadu.
"Izjava se vjerovatno može čitati kao ublažavanje glasina da Nato i SAD zauzimaju stranu Kosova, što promoviše Rusija", dodao je Visoka.
Kako je Srbija dio Partnerstva za mir, a Kosovo još nije, Visoka smatra da Hillova izjava može da prenese još jednu poruku.
"To se može čitati kao politički revizionizam gdje je Nato više sarađivao sa Srbijom nego sa Kosovom i možda je zažalio zbog intervencije 1999. godine", zaključio je Visoka.
Adrian Shtini i Gëzim Visoka
S druge strane, za stručnjaka za bezbjednost Adriana Shtunija, ambasadori, u ovom slučaju i Hill, imaju svoj pristup i razloge kada se javno izjašnjavaju. Ukazuje da je istorijski politika i pristup SAD prema Balkanu i Kosovu bio prilično jasan.
"Za nekoliko dana, 24. marta biće obilježena 25. godišnjica Nato bombardovanja koja je kulminirala kapitulacijom i povlačenjem Vojske Jugoslavije sa Kosova. Rukovodstvo Kosova mora da shvati da je Nato savez zajedničkih vrijednosti i interesa, koji zahtjeva ulaganja, može da se žrtvuje i u suštini ima koordinaciju i saradnju. Nato nije apstraktna ideja ili filozofija. Nije čak ni poklon. Ako želite da mu se pridružite, potrebna vam je puna i inherentna saradnja sa njenim članovima, a ne jedan na jedan, izazovan, maksimalistički pristup", poručio je Shtuni.
Prema njegovim riječima, kosovske vlasti treba ponovo da "kalibriraju strateški kompas".
Pojašnjava da to znači da moraju da usaglase i koordiniraju korake sa SAD i zemljama Kvinte i da se bez sumnje i bez odlaganja spoje sa rukovodstvom drugog Nato saveznika - Albanijom.
Hill je za RTS, govoreći o događajima iz 1998. i 1999. godine uoči bombardovanja Jugoslavije, a na pitanje kako se status OVK promjenio od terorističke organizacije, kako ju je State department prvobitno označio, u - prihvatljivog partnera, rekao da je Srbija trenutno mnogo bliže Natou, nego Kosovo.
"Ako pogledate ko je partner Natoa, Srbija je mnogo bliže Natou nego Kosovo. Trenutno, da. To je sada vrlo tačno. Radimo sa srpskom vojskom svaki dan, imali smo vježbe, obuke, niz stvari sa srpskom vojskom… Sada mnogo više radimo zajedno nego sa OVK ili šta god da je iz njih nastalo", rekao je Hill.
Izvor: Kosovo online/Albanian post
