Sociolog i profesor na Prištinskom univerzitetu Fadil Maloku komentarisao je težnje Bugarske da asimiluju Gorance na Kosovu i da se bugarska zajednica uvrsti u Ustav kao nacionalna manjina. On za Kosovo Online kaže da bugarska vlada nema argumente za ovakve zahtjeve i pokušaj svojatanja Goranaca ocijenjuje kao nedemokratski čin.
"Pošto Goranci, kao posebna etnička grupacija, i dan danas imaju problem oko etničkog, a naročito oko nacionalnog i kulturnog izjašnjavanja, svrha i insistiranje da se oni sada zbog drugih političkih prilika izjašnjavaju ekskluzivno samo kao Bugari, je apsurdna i nedemokratska. Apsurdna je jer oni imaju elemente svog religioznog identiteta i svojih specifičnosti što se tiče kulture, jezika, pa i kolektivnog nasljeđa“, kaže Maloku.
On ističe da je nepotrebno insistiranje da se ova vrlo osjetljiva pitanja marginalizuju.
"Sada na Kosovu svi građani, svih etničkih i kulturnih identiteta, imaju pravo da slobodno putuju, školuju se i da se zaposle van Kosova. Ali imaju pravo i da iskoriste beneficije kao što su bugarski pasoši, jer kao što je poznato Bugaraska je odavno član Evropake Unije, i građani imaju pravo da se izjašnjavaju kako god se oni osjećaju. Insistirati sada da se ova veoma osjetljiva pitanja marginalizuju je nepotrebno“, rekao je Maloku.
Odgovor zašto su Goranci zainteresovani za "bugarizaciju", objašnjava Maloku, treba tražiti u "slabom kolektivnom etničkom identitetu“.
"Po mom sociološkom ubjeđenju, treba ga tražiti i u korpusu realizacija svojih individualnih zahtjeva za bolji život, pristojan rad za sebe i svoju porodicu. Dakle, ovi individualni zahtjevi u našem vremenu u kojem živimo jači su od ostalih elemanta koji karakterizuju, recimo, etnički, vjerski ili kulturni identitet. Tako da zahtjevi Bugarske, u ovom slučaju, samo ubrzavaju ovaj proces individualnih zahtjeva kod Goranaca, jer nemaju čvrsto etablirani etnički identitet kao druge etničke grupacije koje slobodno žive na Kosovu“, zaključio je Maloku.
On ističe da je nepotrebno insistiranje da se ova vrlo osjetljiva pitanja marginalizuju.
"Sada na Kosovu svi građani, svih etničkih i kulturnih identiteta, imaju pravo da slobodno putuju, školuju se i da se zaposle van Kosova. Ali imaju pravo i da iskoriste beneficije kao što su bugarski pasoši, jer kao što je poznato Bugaraska je odavno član Evropake Unije, i građani imaju pravo da se izjašnjavaju kako god se oni osjećaju. Insistirati sada da se ova veoma osjetljiva pitanja marginalizuju je nepotrebno“, rekao je Maloku.
Odgovor zašto su Goranci zainteresovani za "bugarizaciju", objašnjava Maloku, treba tražiti u "slabom kolektivnom etničkom identitetu“.
"Po mom sociološkom ubjeđenju, treba ga tražiti i u korpusu realizacija svojih individualnih zahtjeva za bolji život, pristojan rad za sebe i svoju porodicu. Dakle, ovi individualni zahtjevi u našem vremenu u kojem živimo jači su od ostalih elemanta koji karakterizuju, recimo, etnički, vjerski ili kulturni identitet. Tako da zahtjevi Bugarske, u ovom slučaju, samo ubrzavaju ovaj proces individualnih zahtjeva kod Goranaca, jer nemaju čvrsto etablirani etnički identitet kao druge etničke grupacije koje slobodno žive na Kosovu“, zaključio je Maloku.
