Organizacija "Ujedinjeni Bugari", koja je prije četiri godine otvorila kancelariju u selu Gornji Krstac u Dragašu, radi na priznavanju bugarske zajednice kao zvanične manjine na Kosovu, prenosi televizija T7.
Priču o bugarskoj zajednici na Kosovu ponovo je, nedavno, pokrenula potpredsjednica Bugarske Ilijana Jotova, prilikom posjete Kosovu.
Televizija T7, koja se "dala u potragu" za organizacijom koja radi na tome da Bugari na Kosovu dobiju status manjine, ukazuje da funkcija kancelarije u selu Gornji Krstac u Dragašu nije najjasnija.
Organizaciju "Ujedinjeni Bugari", prema izvještaju te televizije, vodi Rasmin Hamza, zajedno sa ocem Murtom Hamzom i bratom Džemajlom Hamzom.
Oni se još od 2019. godine zalažu za priznavanje Bugara kao zvanične zajednice na Kosovu.
Njihov rođak, Uzair Hamza, koji je i šef kancelarije za zajednice u Dragašu, potvrdio je aktivnost organizacije na priznanju Bugara kao zvanične zajednice na Kosovu.
O priznavanju Bugara kao etničke manjine razgovaralo se i na posljednjem sastanku predsjednice Vjose Osmani i potpredsjednice Bugarske Ilijane Jotove.
Jotova je čak rekla da je dobila podršku za prijedlog da Bugari imaju rezervisano mjesto u Konsultativnom savjetu za zajednice u blizini njene kancelarije.
Međutim, to nije potvrđeno iz kabineta predsjednice Kosova na upit televizije T7, ali je Hamza potvrdio taj razgovor.
Predsjednik Nacionalnog savjeta Goranske manjine u Srbiji Amir Kajkuš poručio je da na prostorima sadašnje Gore, Goranci žive duže od osam vijekova pod tim imenom koje i danas koriste i da tu čuvaju svoj identitet.
Kajkuš je to rekao povodom vijesti bugarske agencije BTA o posjeti potpredsjednice Bugarske Ilijane Jotove Kosovu i oblastima u kojima, prema njenim riječima, živi bugarska etnička zajednica.
On je, za Kosovo onlajn, tada istakao da je jedan od razloga za formiranje Nacionalnog savjeta Goranaca u Srbiji upravo bio i taj da očuvaju svoj viševjekovni identitet i daju na značaju činjenici da Goranci postoje, i po istorijskim zapisima, sigurno više od osam vjekova.
O tome postoje i pisani dokumenti u kojima se nazivaju Gorancima, naglasio je Kajkuš.
"Zbog toga ističem stav Nacionalnog savjeta da Goranci na prostorima sadašnje Gore žive duže od osam vjekova i pod tim imenom koje se i sada koristi. Tako da, Gorani ili Goranci su ustvari oni koji taj naziv nisu mijenjali", rekao je on.
Svijesni da su postojali, postoje danas i postojaće pokušaji asimilacije Goranaca, Kajkuš kaže da je zbog toga sa grupom entuzijasta dogovoren i uspješno formiran Nacionalni savjet Goranaca u Srbiji, prvi put u istoriji.
Taj Savet, prije svega, u okviru svojih zakonskih prava, štiti pravo na jezik, na obrazovanje, na identitet i kulturu, tradiciju i običaje, odnosno sva prava Goranaca, na svim poljima na kojima mogu da budu ugrožena.
Izvor: Kosovo Online
Televizija T7, koja se "dala u potragu" za organizacijom koja radi na tome da Bugari na Kosovu dobiju status manjine, ukazuje da funkcija kancelarije u selu Gornji Krstac u Dragašu nije najjasnija.
Organizaciju "Ujedinjeni Bugari", prema izvještaju te televizije, vodi Rasmin Hamza, zajedno sa ocem Murtom Hamzom i bratom Džemajlom Hamzom.
Oni se još od 2019. godine zalažu za priznavanje Bugara kao zvanične zajednice na Kosovu.
Njihov rođak, Uzair Hamza, koji je i šef kancelarije za zajednice u Dragašu, potvrdio je aktivnost organizacije na priznanju Bugara kao zvanične zajednice na Kosovu.
O priznavanju Bugara kao etničke manjine razgovaralo se i na posljednjem sastanku predsjednice Vjose Osmani i potpredsjednice Bugarske Ilijane Jotove.
Jotova je čak rekla da je dobila podršku za prijedlog da Bugari imaju rezervisano mjesto u Konsultativnom savjetu za zajednice u blizini njene kancelarije.
Međutim, to nije potvrđeno iz kabineta predsjednice Kosova na upit televizije T7, ali je Hamza potvrdio taj razgovor.
Predsjednik Nacionalnog savjeta Goranske manjine u Srbiji Amir Kajkuš poručio je da na prostorima sadašnje Gore, Goranci žive duže od osam vijekova pod tim imenom koje i danas koriste i da tu čuvaju svoj identitet.
Kajkuš je to rekao povodom vijesti bugarske agencije BTA o posjeti potpredsjednice Bugarske Ilijane Jotove Kosovu i oblastima u kojima, prema njenim riječima, živi bugarska etnička zajednica.
On je, za Kosovo onlajn, tada istakao da je jedan od razloga za formiranje Nacionalnog savjeta Goranaca u Srbiji upravo bio i taj da očuvaju svoj viševjekovni identitet i daju na značaju činjenici da Goranci postoje, i po istorijskim zapisima, sigurno više od osam vjekova.
O tome postoje i pisani dokumenti u kojima se nazivaju Gorancima, naglasio je Kajkuš.
"Zbog toga ističem stav Nacionalnog savjeta da Goranci na prostorima sadašnje Gore žive duže od osam vjekova i pod tim imenom koje se i sada koristi. Tako da, Gorani ili Goranci su ustvari oni koji taj naziv nisu mijenjali", rekao je on.
Svijesni da su postojali, postoje danas i postojaće pokušaji asimilacije Goranaca, Kajkuš kaže da je zbog toga sa grupom entuzijasta dogovoren i uspješno formiran Nacionalni savjet Goranaca u Srbiji, prvi put u istoriji.
Taj Savet, prije svega, u okviru svojih zakonskih prava, štiti pravo na jezik, na obrazovanje, na identitet i kulturu, tradiciju i običaje, odnosno sva prava Goranaca, na svim poljima na kojima mogu da budu ugrožena.
Izvor: Kosovo Online
