Novinar Leart Hoxha rekao je da Evropska unija, u cilju postizanja dogovora Prištine i Beograda, u prvim mjesecima ove godine može da izvrši pritisak na Kosovo samo u finansijskom smislu, s obzirom da dubljih odnosa EU i Kosova nema.
Hoxha je za Kosovo Online naveo da je iz EU više puta rečeno da u prvom tromjesečju ove godine mora doći do pomaka u dijalogu.
"Očekivano je da negdje oko godišnjice Sporazuma u Briselu, odnosno Aneksa u Ohridu, bude nešto potpisano, zapečaćeno, da bude nekog konkretnijeg pomaka sa obje strane", izjavio je Hoxha.
Kako je istakao, izbori u Srbiji i na Kosovu ne mogu da odlože implementaciju sporazuma, iako se tome, navodi, nadaju obje strane, te da je to i zvaničan stav SAD.
"Ako ovo nije postizborna taktika predsjednika Vučića, kako bi time odlagao proces formiranja Vlade i na taj način odložio dijalog, i svim tim manevrima kupio vrijeme sebi i srpskoj strani, onda se to poklapa donekle i sa nekim izjavama na Kosovu. Recimo Lutfi Haziri, drugi čovjek Demokratskog saveza Kosova, izričito je rekao da očekuje da u prvih 90 dana ove godine to bude sređeno, a istovremeno imamo vrlo jasnu poruku O'Briena iz Stejt Departmenta koji je prije izbora u Srbiji rekao da kakav god bio rezultat izbora, očekuje da se Srbija drži onoga što je prihvatila, odnosno što je dogovoreno. Mislim da taj američki stav da nijedna strana uprkos izborima ne može da biježi od obaveza znači da u najboljem slučaju pokušavaju da kupe vrijeme, ali pomak ka tome što je usaglašeno je neizbježan", dodao je Hoxha.
Kako je naveo, po pitanju pritiska, EU uglavnom koristi ekonomske mjere, koje su i sada na snazi, da pritisne Kosovo po pitanju djaloga sa Srbijom i sprovođenja postignutih sporazuma.
"U Prištini se ne očekuje nešto veće, pošto su prema Kosovu i dalje na snazi, ne sankcije, nego kaznene mjere, kako ih EU naziva. I mislim da će to Vladu Kosova, ali i sve kosovske građane koštati stotine miliona eura. Evropska unija uglavnom ima ekonomske mjere kako bi pritisla Kosovo, pošto je stav prema Kosovu neutralan i pošto drugih odnosa između Kosova i EU nema, jer nema početka pregovora o učlanjenju i jer i dalje nije prihvaćen zahtjev Kosova za učlanjenje koji je podnesen decembra 2022. godine. Sem da se i dalje drže na snazi kaznene mjere prema Kosovu, teško da će EU nešto više da učini povodom toga", rekao je Hoxha.
Govoreći o pritiscima EU na Srbiju, Hoxha navodi da, ukoliko se dokaže umješanost Srbije u dešavanjima u Banjskoj, to bi otvorilo vrata oštrim sankcijama.
"Mislim da, ako se objavi nešto što dokazuje da je država Srbije bila direktno umješana u teroristički upad u Banjskoj, onda bi to otvorilo vrata ka sankcijama ili ka drugim mjerama prema Srbji. Za sada, to postoji u jednom izvještaju Ministarstva spoljnih poslova Kosova, postoji i u nekim medijskim izvještajima, ali ne postoji zvanično u Briselu. Recimo, ako bi se tako nešto do februara ili marta objavilo ili usvojilo kao dokumant unutar Evropskog parlamenta, onda bi to otvorilo vrata ka većem pritisku prema Srbiji, ne samo kao prema državi koja sponzoriše terorizam, nego i kao faktoru destabilizacije na Balkanu", zaključio je Hoxha.
"Očekivano je da negdje oko godišnjice Sporazuma u Briselu, odnosno Aneksa u Ohridu, bude nešto potpisano, zapečaćeno, da bude nekog konkretnijeg pomaka sa obje strane", izjavio je Hoxha.
Kako je istakao, izbori u Srbiji i na Kosovu ne mogu da odlože implementaciju sporazuma, iako se tome, navodi, nadaju obje strane, te da je to i zvaničan stav SAD.
"Ako ovo nije postizborna taktika predsjednika Vučića, kako bi time odlagao proces formiranja Vlade i na taj način odložio dijalog, i svim tim manevrima kupio vrijeme sebi i srpskoj strani, onda se to poklapa donekle i sa nekim izjavama na Kosovu. Recimo Lutfi Haziri, drugi čovjek Demokratskog saveza Kosova, izričito je rekao da očekuje da u prvih 90 dana ove godine to bude sređeno, a istovremeno imamo vrlo jasnu poruku O'Briena iz Stejt Departmenta koji je prije izbora u Srbiji rekao da kakav god bio rezultat izbora, očekuje da se Srbija drži onoga što je prihvatila, odnosno što je dogovoreno. Mislim da taj američki stav da nijedna strana uprkos izborima ne može da biježi od obaveza znači da u najboljem slučaju pokušavaju da kupe vrijeme, ali pomak ka tome što je usaglašeno je neizbježan", dodao je Hoxha.
Kako je naveo, po pitanju pritiska, EU uglavnom koristi ekonomske mjere, koje su i sada na snazi, da pritisne Kosovo po pitanju djaloga sa Srbijom i sprovođenja postignutih sporazuma.
"U Prištini se ne očekuje nešto veće, pošto su prema Kosovu i dalje na snazi, ne sankcije, nego kaznene mjere, kako ih EU naziva. I mislim da će to Vladu Kosova, ali i sve kosovske građane koštati stotine miliona eura. Evropska unija uglavnom ima ekonomske mjere kako bi pritisla Kosovo, pošto je stav prema Kosovu neutralan i pošto drugih odnosa između Kosova i EU nema, jer nema početka pregovora o učlanjenju i jer i dalje nije prihvaćen zahtjev Kosova za učlanjenje koji je podnesen decembra 2022. godine. Sem da se i dalje drže na snazi kaznene mjere prema Kosovu, teško da će EU nešto više da učini povodom toga", rekao je Hoxha.
Govoreći o pritiscima EU na Srbiju, Hoxha navodi da, ukoliko se dokaže umješanost Srbije u dešavanjima u Banjskoj, to bi otvorilo vrata oštrim sankcijama.
"Mislim da, ako se objavi nešto što dokazuje da je država Srbije bila direktno umješana u teroristički upad u Banjskoj, onda bi to otvorilo vrata ka sankcijama ili ka drugim mjerama prema Srbji. Za sada, to postoji u jednom izvještaju Ministarstva spoljnih poslova Kosova, postoji i u nekim medijskim izvještajima, ali ne postoji zvanično u Briselu. Recimo, ako bi se tako nešto do februara ili marta objavilo ili usvojilo kao dokumant unutar Evropskog parlamenta, onda bi to otvorilo vrata ka većem pritisku prema Srbiji, ne samo kao prema državi koja sponzoriše terorizam, nego i kao faktoru destabilizacije na Balkanu", zaključio je Hoxha.
