Danas ističe rok koji je opština Sjeverna Mitrovica dala paralelnim institucijama da oslobode objekat u Bošnjačkoj mahali, koji su koristile od rata, a koje finansira Srbija.
U međuvremenu, stručnjaci za politička pitanja tvrde da je Kosovo trebalo razviti strategiju za ukidanje ovih institucija, ističući da od posleratnog perioda ne postoji jasna ideja o tome kako se nositi sa nelegalnim strukturama.
Mnogi kosovskih Srba nastavljaju sa radom u paralelnim institucijama koje finansira i koje kontroliše Srbija još od poslijeratnog perioda. Poznavaoci političkih pitanja na Kosovu tvrde da su ove strukture nanele štetu Kosovu, ali su, s druge strane, međunarodni pritisak i koordinacija sa međunarodnim saveznicima onemogućili Kosovu da donosi odluke o njihovom raspuštanju. Politički analitičar Nexhmedin Spahiu izjavio je za Radio Kosovo da Kosovo mora izgraditi strategiju za ukidanje ovih institucija.
„Kosovo je moralo razviti strategiju za ukidanje ovih institucija, pogotovo onih koje su nasilne. Vjerujem da je to donekle ostvareno. Što se tiče drugih institucija, naravno, njih treba eliminisati uz saradnju sa srpskom zajednicom. To treba da bude pristup koji ima za cilj to da postigne“, rekao je Spahiu.
S druge strane, analitičar Artan Muhaxhiri je izjavio za Radio Kosovo da bi svaki jednostrani pokušaj izazvao više problema i eskalaciju situacije. On je istakao da od poslijeratnog perioda nijedan lider Kosova niti međunarodna zajednica nisu imali ideju o tome kako se nositi sa ovim nelegalnim strukturama, već su ih ostavili da budu dio konačnog sporazuma između Kosova i Srbije.
„Svi napori su bili ili nemoćni ili nisu imali političku volju da se ovaj problem riješi. Stvoren je utisak da će na kraju, istorijskim sporazumom Kosova i Srbije, doći do rješenja. Što je sporazum između Kosova i Srbije dalje, rješavanje problema nelegalnih objekata će biti dalje. Jer bez sporazuma između Kosova i Srbije nema stvarnog dugoročnog rješenja problema nelegalnih objekata“, rekao je Muhaxhiri.
U mnogim gradovima na Kosovu u kojima živi srpska zajednica, opštine, javna preduzeća, obdaništa, škole i javni univerzitet direktno su finansirani od strane Vlade Srbije. Dogovor o njihovom ukidanju postignut je u aprilu 2013. godine u okviru dijaloga Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, ali do punog sprovođenja na terenu nije došlo. Dio zajednice je integrisan samo u neke institucije, kao što su policija i pravosuđe. Prema podacima Vlade Srbije, na teritoriji Kosova postoji više od 20 aktivnih paralelnih opština.
Mnogi kosovskih Srba nastavljaju sa radom u paralelnim institucijama koje finansira i koje kontroliše Srbija još od poslijeratnog perioda. Poznavaoci političkih pitanja na Kosovu tvrde da su ove strukture nanele štetu Kosovu, ali su, s druge strane, međunarodni pritisak i koordinacija sa međunarodnim saveznicima onemogućili Kosovu da donosi odluke o njihovom raspuštanju. Politički analitičar Nexhmedin Spahiu izjavio je za Radio Kosovo da Kosovo mora izgraditi strategiju za ukidanje ovih institucija.
„Kosovo je moralo razviti strategiju za ukidanje ovih institucija, pogotovo onih koje su nasilne. Vjerujem da je to donekle ostvareno. Što se tiče drugih institucija, naravno, njih treba eliminisati uz saradnju sa srpskom zajednicom. To treba da bude pristup koji ima za cilj to da postigne“, rekao je Spahiu.
S druge strane, analitičar Artan Muhaxhiri je izjavio za Radio Kosovo da bi svaki jednostrani pokušaj izazvao više problema i eskalaciju situacije. On je istakao da od poslijeratnog perioda nijedan lider Kosova niti međunarodna zajednica nisu imali ideju o tome kako se nositi sa ovim nelegalnim strukturama, već su ih ostavili da budu dio konačnog sporazuma između Kosova i Srbije.
„Svi napori su bili ili nemoćni ili nisu imali političku volju da se ovaj problem riješi. Stvoren je utisak da će na kraju, istorijskim sporazumom Kosova i Srbije, doći do rješenja. Što je sporazum između Kosova i Srbije dalje, rješavanje problema nelegalnih objekata će biti dalje. Jer bez sporazuma između Kosova i Srbije nema stvarnog dugoročnog rješenja problema nelegalnih objekata“, rekao je Muhaxhiri.
U mnogim gradovima na Kosovu u kojima živi srpska zajednica, opštine, javna preduzeća, obdaništa, škole i javni univerzitet direktno su finansirani od strane Vlade Srbije. Dogovor o njihovom ukidanju postignut je u aprilu 2013. godine u okviru dijaloga Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, ali do punog sprovođenja na terenu nije došlo. Dio zajednice je integrisan samo u neke institucije, kao što su policija i pravosuđe. Prema podacima Vlade Srbije, na teritoriji Kosova postoji više od 20 aktivnih paralelnih opština.
