Profesor ustavnog prava Mazllum Baraliu, povodom izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o promjeni vizne politike ukoliko Kosovo i Srbija ne poštuju francusko-njemački plan, istakao je da je Macron govorio u ime cijele Evropske unije, prevashodno u ime dveju najvažnijih članica, Njemačke i Francuske, i njihovog plana, koji je kako kaže, ako ne pismeno, ipak verbalno, usvojen od strane Kosova i Srbije.
Baraliu je naglasio da Kosovo i Srbija moraju ozbiljno da shvate izjavu Macrona.
"Macronova izjava je veoma ozbiljna, i kao takvu je moraju shvatiti i Kosovo i Srbija. Ona znači da se strane moraju ponašati u duhu sporazuma. One se ponašaju neozbiljno, čak i sarkastično. Treba voditi računa i ozbiljno shvatiti EU. I Srbija može biti obuhvaćena sankcijama, zato obe strane moraju dobro da razmisle i da se dogovori ispunjavaju", rekao je Baraliu, napominjući da je ova godina vrlo važna za međunarodnu zajednicu, jer će uskoro početi pripreme za nove izbore, kako u EU, tako i Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema njegovim riječima, izjava Macrona o revidiranju vizne politike može se odnositi na viznu liberalizaciju za Kosovo, ili da se Srbiji uvede vizni režim.
"Nažalost, EU i Šengenski sporazum je u krizi. Vrijeme je dokazalo da u krizi EU ne može da funkcioniše kao organizacija čvrstog karaktera, dakle i Srbija može da doživi da joj bude uveden vizni režim, a Kosovo da proces liberalizacije viza bude odložen kao mera zbog nepostupanja obe države prema zahtjevima za odvijanje dijaloga i ostvarivanje sporazuma koje su obe strane prihvatile", dodao je Baraliu.
Na pitanje gdje se nalaze Kosovo i Srbija kada je u pitanju francusko-njemački plan, Baraliu odgovara - nigdje.
"Brnabić je rekla da Srbija Kosovo smatra dijelom svoje teritorije, Vučić je više puta ponovio da će prihvatiti samo ono što Srbiji odgovara, Kosovo taktizira, jer je preuzelo obavezu da pristupi formiranju Asocijaciji sa većinski srpskim življem, a to odlaže, dakle kupuje vrijeme. Nijedna strana se ne pridržava onoga što je prihvatila. I zato dolazi do reakcije Macrona", naglasio je Baraliu.
Sastanak u Bratislavi između pregovarača Kosova u dijalogu sa Srbijom Besnika Bislimija i izaslanika EU Miroslava Lajčaka je, smatra Baraliu, dokazao da je Vlada Kosova, mada sa zakašnjenjem, prihvatila mjere koje je EU odredila, ali da to ipak nije dovoljno da kaznene mjere budu ukinute.
"Naravno da se ide ka deeskalaciji, ali to što je urađeno na sjeveru, prema mišljenju EU, nije dovoljno", rekao je Baraliu, dodajući da je najvažnije održavanje novih izbora na sjeveru Kosova.
Kako navodi, najbrži put do održavanja izbora je da aktuelni gradonačelnici podnesu ostavke.
Politička analitičarka Mimoza Gavrani istakla je za Kosovo onlajn da izjava predsjednika Francuske Emmanuela Macrona dolazi u vrijeme kada su česta upozorenja da je neophodno da se Kosovo i Srbija vrate dijalogu.
Ona je po pitanju izjave Macrona posebno izdvojila pitanje vizne liberalizacije, kao i druga ekonomska pitanja, kao obaveze koje se, kako je navela, mogu revidirati.
Prema njenim riječima, francusko-njemački plan je jedino rješenje, te da je neophodno da se obe strane angažuju na sprovođenju tog predloga.
Mimoza Gavrani
"Već postignuti francusko-njemački plan kao dogovor je pravo rješenje, a strane moraju u potpunosti da se angažuju na njegovom sprovođenju", istakla je Gavrani.
Dodala je da je prije toga potrebno održati izbore na sjeveru Kosova, kao i da se Srbi vrate u kosovske institucije.
Smatra da zemlje Kvinte moraju da paze na stabilnost na Zapadnom Balkanu.
Po pitanju kaznenih mjera međunarodne zajednice, Gavrani je podsjetila da su one uvedene zbog nepreduzimanja radnji za deeskalaciju situacije na sjeveru.
"Ali EU je izjavila da su te mjere privremene i potpuno reverzibilne u zavisnosti od razvoja događaja na terenu i odluka koje je će donositi premijer Albin Kurti o deeskalaciji", zaključila je Gavrani.
Izvor: Kosovo Online
"Macronova izjava je veoma ozbiljna, i kao takvu je moraju shvatiti i Kosovo i Srbija. Ona znači da se strane moraju ponašati u duhu sporazuma. One se ponašaju neozbiljno, čak i sarkastično. Treba voditi računa i ozbiljno shvatiti EU. I Srbija može biti obuhvaćena sankcijama, zato obe strane moraju dobro da razmisle i da se dogovori ispunjavaju", rekao je Baraliu, napominjući da je ova godina vrlo važna za međunarodnu zajednicu, jer će uskoro početi pripreme za nove izbore, kako u EU, tako i Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema njegovim riječima, izjava Macrona o revidiranju vizne politike može se odnositi na viznu liberalizaciju za Kosovo, ili da se Srbiji uvede vizni režim.
"Nažalost, EU i Šengenski sporazum je u krizi. Vrijeme je dokazalo da u krizi EU ne može da funkcioniše kao organizacija čvrstog karaktera, dakle i Srbija može da doživi da joj bude uveden vizni režim, a Kosovo da proces liberalizacije viza bude odložen kao mera zbog nepostupanja obe države prema zahtjevima za odvijanje dijaloga i ostvarivanje sporazuma koje su obe strane prihvatile", dodao je Baraliu.
Na pitanje gdje se nalaze Kosovo i Srbija kada je u pitanju francusko-njemački plan, Baraliu odgovara - nigdje.
"Brnabić je rekla da Srbija Kosovo smatra dijelom svoje teritorije, Vučić je više puta ponovio da će prihvatiti samo ono što Srbiji odgovara, Kosovo taktizira, jer je preuzelo obavezu da pristupi formiranju Asocijaciji sa većinski srpskim življem, a to odlaže, dakle kupuje vrijeme. Nijedna strana se ne pridržava onoga što je prihvatila. I zato dolazi do reakcije Macrona", naglasio je Baraliu.
Sastanak u Bratislavi između pregovarača Kosova u dijalogu sa Srbijom Besnika Bislimija i izaslanika EU Miroslava Lajčaka je, smatra Baraliu, dokazao da je Vlada Kosova, mada sa zakašnjenjem, prihvatila mjere koje je EU odredila, ali da to ipak nije dovoljno da kaznene mjere budu ukinute.
"Naravno da se ide ka deeskalaciji, ali to što je urađeno na sjeveru, prema mišljenju EU, nije dovoljno", rekao je Baraliu, dodajući da je najvažnije održavanje novih izbora na sjeveru Kosova.
Kako navodi, najbrži put do održavanja izbora je da aktuelni gradonačelnici podnesu ostavke.
Politička analitičarka Mimoza Gavrani istakla je za Kosovo onlajn da izjava predsjednika Francuske Emmanuela Macrona dolazi u vrijeme kada su česta upozorenja da je neophodno da se Kosovo i Srbija vrate dijalogu.
Ona je po pitanju izjave Macrona posebno izdvojila pitanje vizne liberalizacije, kao i druga ekonomska pitanja, kao obaveze koje se, kako je navela, mogu revidirati.
Prema njenim riječima, francusko-njemački plan je jedino rješenje, te da je neophodno da se obe strane angažuju na sprovođenju tog predloga.
Mimoza Gavrani
"Već postignuti francusko-njemački plan kao dogovor je pravo rješenje, a strane moraju u potpunosti da se angažuju na njegovom sprovođenju", istakla je Gavrani.
Dodala je da je prije toga potrebno održati izbore na sjeveru Kosova, kao i da se Srbi vrate u kosovske institucije.
Smatra da zemlje Kvinte moraju da paze na stabilnost na Zapadnom Balkanu.
Po pitanju kaznenih mjera međunarodne zajednice, Gavrani je podsjetila da su one uvedene zbog nepreduzimanja radnji za deeskalaciju situacije na sjeveru.
"Ali EU je izjavila da su te mjere privremene i potpuno reverzibilne u zavisnosti od razvoja događaja na terenu i odluka koje je će donositi premijer Albin Kurti o deeskalaciji", zaključila je Gavrani.
Izvor: Kosovo Online
