Prema imovinskoj karti koju su javni fukcioneri dužni da prijave Agenciji za borbu protiv korupcje u Vladi Kosova je veliki broj bogatih ljudi. Sagovornici Kosovo onlajna smatraju da je izvor bogastva korupcija, naglašavajući sa druge strane da za to ne postoje dokazi, te da pravosudni organi moraju da se pozabave tim pitanjem.
Gotovina, luksuzni automobili, više nekretnina čije se vrijednosti kreću i do pola miliona eura, lokali, zemljište, sve to se nalazi u vlasništvu ministara, premijera, predsjednice, kao i ostalih kosovskih funkcionera.
Jedna od bogatijih među funkcionerima na Kosovu je predsjednica Vjosa Osmani, koja je Agenciji za borbu protiv korupcije prijavila da u zajedničkom vlasništvu sa sprugom posjeduje stan, tri kuće ukupne vrednosti od 770.000 eura, i 330.000 eura ušteđevine, ali i dug od 150.000 eura.
Predsjednik Alijanse za budućnost Kosova Ramush Haradinaj je najbogatiji među funkcionerima, a prijavio je da posjeduje tri kuće, kao i vilu i još jednu kuću u zajedničkom vlasništvu sa njegovom suprugom. Takođe, naveo je da posjeduje i zemljište, a samo jednu nekretninu on je kupio na kredit.
Haradinaj je dalje prijavio automobil BMV vrijedan 8.000 eura u vlasništvu njegove supruge i kadilak vriedan 19.000 eura u njegovom vlasništvu, kao i 50 odsto udjela u privrednom društvu.
Ljudi se bogate na vlasti
Profesor ustavnog prava i analitičar Mazllum Baraliu istakao je da anonimne ličnosti, sa promjenom vlasti, dolaze na važne funkcije, a kako je naveo, u međuvremenu se obagate uz pomoć korupcije.
"Generalno, i u ovoj vladi, kao i u prethodnim, i van Blakana, čak i u konsolidovanim zemljama koje imaju konsolidovanu demokratiju, ima političa, ali i poslovne elite, koja ima dosta miliona na računu", rekao je Baraliu.
Naglasio je da je bogaćnje po stupanju na vlast očigledno moguće, ali da za to ne postoji transparentnost.
"Načelno govereći, da ne pominjemo imena i prezimena, ne znam otkud toliko bogatih, ali činjenično stanje je da u resore svake vlade na Kosovu dolaze ljudi koji nisu poznati javnosti, koji nisu tako bogati, ali se obogaćuju u međuvremenu. To je nešto što mi znamo na osnovu povjereljivih izvora informisanja kako unutar, tako i van zemlje. To znači da negdje nešto štima, a to je korupcija, ili nepravilno, odnosno neosonovano bogaćenje. Vlast i politka ljude, transparentno ili nestrasprentno, obogaćuje i to je činjenica. To je realnost, i naša slika, što je žalosno", navodi Baraliu.
Kako je naveo, i kod Vlade Albina Kurtija ima takvih indicija.
"I nisu u pitanju samo ministri, već i ambasadori. Imamo ambasadora Kosova u Hrvatskoj za koga štampa u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji piše da ima nekih korporativnih struktura, priča se jasno i glasno da ima određenih spekulacija sa novcem koje nisu baš sjajne prirode, ali nikom ništa", dodao je Baraliu.
Prema njegovim riječima, korupcije je uvijek bilo, ali je Samoopredjeljenje obećalo da neće dozvoliti neopravdano bogaćenje.
"Nisu svete ni druge političke partije, ali Samoopredjeljenju, manje ili više, izlaze na videlo neke radnje koje ne priliče vladajućoj stranci, a obećali su da će sve biti med i mlijeko, sada vidimo da to nije tako", zaključio je Baraliu.
Politika kao najbolji biznis
Analitičar Blerim Burjani smatra da bi odgovor na pitanje odakle toliko novca kosovskim funkcionerima trebalo da daju organi reda i pravosuđa.
Kako je naveo, provjera imovine od strane nadležnih organa utvrdila bi da li su se funkcioneri obogatili na nedozvoljen način.
"Mora da predstoji verifikacija imovine, do tada ne može da se kaže ništa. Potrebno je raditi provjeru, kako bi se videlo da li postoje činjenice o korupciji i drugih nelegalnih radnji", rekao je Burjani.
Prema njegovim riječima, poznato je da i po pitanju sadašnje vlasti postoji sumnja u korupciju i nezakonite radnje, ali da do sada nisu obezbjeđeni dokazi za to.
"Korupcija se ne može zaustaviti riječima, politika na Kosovu, kao i svuda na Ballkanu, je vrsta najboljeg biznisa", naveo je Burjani.
Istakao je da je korupcija na Kosovu veoma prisutna već dugi niz godina.
"Nadležni organi su uložili malo truda na zaustavljanju političke korupcije. Politička korupcija, nepotizam je najveci problem na Kosovu", zaključio je Burjani.
Izvor: Kosovo Online
Jedna od bogatijih među funkcionerima na Kosovu je predsjednica Vjosa Osmani, koja je Agenciji za borbu protiv korupcije prijavila da u zajedničkom vlasništvu sa sprugom posjeduje stan, tri kuće ukupne vrednosti od 770.000 eura, i 330.000 eura ušteđevine, ali i dug od 150.000 eura.
Predsjednik Alijanse za budućnost Kosova Ramush Haradinaj je najbogatiji među funkcionerima, a prijavio je da posjeduje tri kuće, kao i vilu i još jednu kuću u zajedničkom vlasništvu sa njegovom suprugom. Takođe, naveo je da posjeduje i zemljište, a samo jednu nekretninu on je kupio na kredit.
Haradinaj je dalje prijavio automobil BMV vrijedan 8.000 eura u vlasništvu njegove supruge i kadilak vriedan 19.000 eura u njegovom vlasništvu, kao i 50 odsto udjela u privrednom društvu.
Ljudi se bogate na vlasti
Profesor ustavnog prava i analitičar Mazllum Baraliu istakao je da anonimne ličnosti, sa promjenom vlasti, dolaze na važne funkcije, a kako je naveo, u međuvremenu se obagate uz pomoć korupcije.
"Generalno, i u ovoj vladi, kao i u prethodnim, i van Blakana, čak i u konsolidovanim zemljama koje imaju konsolidovanu demokratiju, ima političa, ali i poslovne elite, koja ima dosta miliona na računu", rekao je Baraliu.
Naglasio je da je bogaćnje po stupanju na vlast očigledno moguće, ali da za to ne postoji transparentnost.
"Načelno govereći, da ne pominjemo imena i prezimena, ne znam otkud toliko bogatih, ali činjenično stanje je da u resore svake vlade na Kosovu dolaze ljudi koji nisu poznati javnosti, koji nisu tako bogati, ali se obogaćuju u međuvremenu. To je nešto što mi znamo na osnovu povjereljivih izvora informisanja kako unutar, tako i van zemlje. To znači da negdje nešto štima, a to je korupcija, ili nepravilno, odnosno neosonovano bogaćenje. Vlast i politka ljude, transparentno ili nestrasprentno, obogaćuje i to je činjenica. To je realnost, i naša slika, što je žalosno", navodi Baraliu.
Kako je naveo, i kod Vlade Albina Kurtija ima takvih indicija.
"I nisu u pitanju samo ministri, već i ambasadori. Imamo ambasadora Kosova u Hrvatskoj za koga štampa u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji piše da ima nekih korporativnih struktura, priča se jasno i glasno da ima određenih spekulacija sa novcem koje nisu baš sjajne prirode, ali nikom ništa", dodao je Baraliu.
Prema njegovim riječima, korupcije je uvijek bilo, ali je Samoopredjeljenje obećalo da neće dozvoliti neopravdano bogaćenje.
"Nisu svete ni druge političke partije, ali Samoopredjeljenju, manje ili više, izlaze na videlo neke radnje koje ne priliče vladajućoj stranci, a obećali su da će sve biti med i mlijeko, sada vidimo da to nije tako", zaključio je Baraliu.
Politika kao najbolji biznis
Analitičar Blerim Burjani smatra da bi odgovor na pitanje odakle toliko novca kosovskim funkcionerima trebalo da daju organi reda i pravosuđa.
Kako je naveo, provjera imovine od strane nadležnih organa utvrdila bi da li su se funkcioneri obogatili na nedozvoljen način.
"Mora da predstoji verifikacija imovine, do tada ne može da se kaže ništa. Potrebno je raditi provjeru, kako bi se videlo da li postoje činjenice o korupciji i drugih nelegalnih radnji", rekao je Burjani.
Prema njegovim riječima, poznato je da i po pitanju sadašnje vlasti postoji sumnja u korupciju i nezakonite radnje, ali da do sada nisu obezbjeđeni dokazi za to.
"Korupcija se ne može zaustaviti riječima, politika na Kosovu, kao i svuda na Ballkanu, je vrsta najboljeg biznisa", naveo je Burjani.
Istakao je da je korupcija na Kosovu veoma prisutna već dugi niz godina.
"Nadležni organi su uložili malo truda na zaustavljanju političke korupcije. Politička korupcija, nepotizam je najveci problem na Kosovu", zaključio je Burjani.
Izvor: Kosovo Online
