U Deklaraciji o nestalim licima koju su U Briselu 2. maja usvojili premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nema termina "prisilno nestali", već "prinudno nestali", što predstavlja terminologiju van međunarodnih konvencija, uz koju se ne može tražiti obeštećenje za žrtve, piše Albanian post.
Prema mišljenju profesora međunarodnog prava Mazllumu Baraliu jasno je da je Deklaracija o nestalim licima kompromis dvije strane.
"U saopštenju se koristi termin prinudno nestala lica, a ne prisilno, kompromis koji su prihvatile obe strane. Vlada nije bila dovoljno uporna u ovom aspektu", rekao je Baraliu.
Prema riječima Baraliua, Kosovo će uz ovako usvojenu Deklaraciju imati problem da pokrene najavljivanu tužbu za genocid protiv Srbije.
"Ali o tome će odlučivati sudovi, pa će vrijeme pokazati kako će to biti ocjenjeno u slučaju bilo kakvog spora pred Sudom“, dodao je on.
Bivši predsjednik Ustavnog suda Kosova Enver Hasani smatra da se usvajanjem Deklaracije o nestalima Kosovo izjednačilo sa Srbijom, i samim time Beograd više ne snosi odgovornost za nestala lica tokom posljednjeg rata na Kosovu.
Srpska strana je rekla da je izraz "prisilni nestanak" uklonjen otkako je postignut dogovor Besnika Bislimija i Petra Petkovića, ali je Vlada Kosova tada saopštila da je to samo srpska propaganda i da je taj termin ostao.
Razlog za veliki značaj korišćene terminologije je i u Međunarodnoj konvenciji za zaštitu svih lica nestalih usljed nasilja.
Član 24 ove konvencije govori o kompenzaciji za žrtve, odnosno tačka 4 člana 24 kaže da „svaka država će u svom pravnom sistemu obezbjediti da žrtve prisilnog nestanka imaju pravo na kompenzaciju”.
Sa terminologijom koja se koristi u sporazumu "prinudno nestala lica", a ne kako je definisano Konvencijom "prisilno nestala“, odšteta se ne može tražiti.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
"U saopštenju se koristi termin prinudno nestala lica, a ne prisilno, kompromis koji su prihvatile obe strane. Vlada nije bila dovoljno uporna u ovom aspektu", rekao je Baraliu.
Prema riječima Baraliua, Kosovo će uz ovako usvojenu Deklaraciju imati problem da pokrene najavljivanu tužbu za genocid protiv Srbije.
"Ali o tome će odlučivati sudovi, pa će vrijeme pokazati kako će to biti ocjenjeno u slučaju bilo kakvog spora pred Sudom“, dodao je on.
Bivši predsjednik Ustavnog suda Kosova Enver Hasani smatra da se usvajanjem Deklaracije o nestalima Kosovo izjednačilo sa Srbijom, i samim time Beograd više ne snosi odgovornost za nestala lica tokom posljednjeg rata na Kosovu.
Srpska strana je rekla da je izraz "prisilni nestanak" uklonjen otkako je postignut dogovor Besnika Bislimija i Petra Petkovića, ali je Vlada Kosova tada saopštila da je to samo srpska propaganda i da je taj termin ostao.
Razlog za veliki značaj korišćene terminologije je i u Međunarodnoj konvenciji za zaštitu svih lica nestalih usljed nasilja.
Član 24 ove konvencije govori o kompenzaciji za žrtve, odnosno tačka 4 člana 24 kaže da „svaka država će u svom pravnom sistemu obezbjediti da žrtve prisilnog nestanka imaju pravo na kompenzaciju”.
Sa terminologijom koja se koristi u sporazumu "prinudno nestala lica", a ne kako je definisano Konvencijom "prisilno nestala“, odšteta se ne može tražiti.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
