Izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo Bekim Blakaj izjavio je da ova organizacija ne raspolaže podacima da se prikupljaju dokazi za tužbu protiv Srbije za genocid i da se ova tema sve češće koristi u dnevno političke svrhe i kao moneta za potkosurivanje.
“Mi nemamo nikakva saznanja da se bilo šta radi na prikupljanju građe i informacija, dokaza za takvu tužbu, ali u posljednje vrijeme se mnogo intenzivnije spominje od strane, ne samo Kurtija nego i drugih zvaničnika, predstavnika vlade”, kazao je Blakaj za Kosovo onlajn.
On ocjenio da se pitanje ratnih zločina, ali i genocida koristi za dnevno političke svrhe.
“Čini mi se da se ova tema uvijek koristila za dnevno političke poene. Uvijek se intenzivnije spominjala pred izbore. Čini mi se da se to malo više koristi kao moneta za potkosurivanje”, rekao je Blakaj.
On je dodao da priča o tužbi protiv Srbije do sada često spominjala, ali da Albin Kurti nije prvi političar na vlasti koji je potencirao, podsjećajući da su to pre njega činili i Hashim Thaçi i Kadri Veseli.
Na pitanje da prokomentarište tvrdnje nekih kosovskih analitičara koji su naveli da izjave Kurtija ukazuju da ne postoje dokazi protiv Srbije, on ocjenjuje da i takve tvrdnje treba tumačiti sa političkim prefiksom.
“Ne slažem se sa onim koji ga kritikuju, vjerovatno je to politički motivisane kritike. Ne može niko da zaključi da li ima ili nema dokaza dok se ne formira takav predmet”, precizirao je Blakaj.
Prema njegovim riječima Fond za humanitarno pravo Kosova je do sada u više navrata ukazivalo da su svi dosadašnji procesi tužbi za genocid među zemljama regiona završeni neuspjehom.
“Kao što je bila tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije, tužba Hrvatske protiv Srbije i protivtužba Srbije protiv Hrvatske. Sve tri su bile neuspješne. Uvijek smo govorili da je mnogo važnije da se prikupljaju podaci, da se procesuiraju lica koja su odgovorna za počinjene ratne zločine i ako postoji mnogo takvih procesa da onda može da se zaključi da ima dovoljno dokaza za genocid, onda da se to i uradi. A ne da se stalno spominje, a mi ne vidimo da se bilo šta radi po tom pitanju”, naglasio je Blakaj.
On je ocjenio da ulazak u Savjet Evrope nema uticaja na pitanje tužbe protiv Srbije jer su po njemu to - dva odvojena procesa.
“Ne vjerujem da bilo kako učlanjenje u Savjet Evrope može da pomogne ili odmogne. To vidim kao dva nezavisna procesa. Učlanjenje u Savjet Evrope je jako bitno zbog toga što je garant građanima da ostvare svoja civilan prava. Mogli bi da se žale Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu ukoliko smatraju da su njihova prava pogažena na Kosovu. I to je jako važno za sve građane”, naglasio je on.
Upitan da prokomentariše tvrdnju premijera Kosova Albina Kurtija da se ubrzano radi i na tužbi za ratne zločine protiv Srbije, Blakaj kaže da je Kurti vjerovatno mislio na tužbu za genocid.
“Vjerujem da je mislio na istu stvar jer je tužba za genocid jedno, a ratni zločini drugo. Jedina adresa za to je Međunarodni sud pravde i tu može da se tuži zemlja. Ako se radi o ratnim zločinima onda ide krivična prijava protiv lica koji su učestvovali u ratnim zločinima, odnosno protiv onih koji su izdali naredbe i to su krivični sudovi. To su dvije različite stvari”, kaže Blakaj.
Objašnjava da je u slučaju ratnih zločina riječ o krivičnoj odgovornosti za koju ne može država da odgovara.
“Mogu da odgovaraju samo individualna lica, a ne može država nikako biti krivično odgovorna za zločine”.
Dodaje da je za ova krivična djela nekada bio nadležan Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.
“Sada postoji stalni Međunarodni krivični sud, ali on nije nadležan da proceuira ratne zločine koji su počinjeni prije 2000. godine pošto je tek tada potpisan Rimski statut. Dakle, ni to nije adresa. Ostaju samo domaći sudovi i kosovska specijalizovana vijeća. To su sudovi gdje mogu da se procesuiraju ratni zločini počinjeni na Kosovu”, naglašava Blakaj.
Izvor: Kosovo Online
On ocjenio da se pitanje ratnih zločina, ali i genocida koristi za dnevno političke svrhe.
“Čini mi se da se ova tema uvijek koristila za dnevno političke poene. Uvijek se intenzivnije spominjala pred izbore. Čini mi se da se to malo više koristi kao moneta za potkosurivanje”, rekao je Blakaj.
On je dodao da priča o tužbi protiv Srbije do sada često spominjala, ali da Albin Kurti nije prvi političar na vlasti koji je potencirao, podsjećajući da su to pre njega činili i Hashim Thaçi i Kadri Veseli.
Na pitanje da prokomentarište tvrdnje nekih kosovskih analitičara koji su naveli da izjave Kurtija ukazuju da ne postoje dokazi protiv Srbije, on ocjenjuje da i takve tvrdnje treba tumačiti sa političkim prefiksom.
“Ne slažem se sa onim koji ga kritikuju, vjerovatno je to politički motivisane kritike. Ne može niko da zaključi da li ima ili nema dokaza dok se ne formira takav predmet”, precizirao je Blakaj.
Prema njegovim riječima Fond za humanitarno pravo Kosova je do sada u više navrata ukazivalo da su svi dosadašnji procesi tužbi za genocid među zemljama regiona završeni neuspjehom.
“Kao što je bila tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije, tužba Hrvatske protiv Srbije i protivtužba Srbije protiv Hrvatske. Sve tri su bile neuspješne. Uvijek smo govorili da je mnogo važnije da se prikupljaju podaci, da se procesuiraju lica koja su odgovorna za počinjene ratne zločine i ako postoji mnogo takvih procesa da onda može da se zaključi da ima dovoljno dokaza za genocid, onda da se to i uradi. A ne da se stalno spominje, a mi ne vidimo da se bilo šta radi po tom pitanju”, naglasio je Blakaj.
On je ocjenio da ulazak u Savjet Evrope nema uticaja na pitanje tužbe protiv Srbije jer su po njemu to - dva odvojena procesa.
“Ne vjerujem da bilo kako učlanjenje u Savjet Evrope može da pomogne ili odmogne. To vidim kao dva nezavisna procesa. Učlanjenje u Savjet Evrope je jako bitno zbog toga što je garant građanima da ostvare svoja civilan prava. Mogli bi da se žale Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu ukoliko smatraju da su njihova prava pogažena na Kosovu. I to je jako važno za sve građane”, naglasio je on.
Upitan da prokomentariše tvrdnju premijera Kosova Albina Kurtija da se ubrzano radi i na tužbi za ratne zločine protiv Srbije, Blakaj kaže da je Kurti vjerovatno mislio na tužbu za genocid.
“Vjerujem da je mislio na istu stvar jer je tužba za genocid jedno, a ratni zločini drugo. Jedina adresa za to je Međunarodni sud pravde i tu može da se tuži zemlja. Ako se radi o ratnim zločinima onda ide krivična prijava protiv lica koji su učestvovali u ratnim zločinima, odnosno protiv onih koji su izdali naredbe i to su krivični sudovi. To su dvije različite stvari”, kaže Blakaj.
Objašnjava da je u slučaju ratnih zločina riječ o krivičnoj odgovornosti za koju ne može država da odgovara.
“Mogu da odgovaraju samo individualna lica, a ne može država nikako biti krivično odgovorna za zločine”.
Dodaje da je za ova krivična djela nekada bio nadležan Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.
“Sada postoji stalni Međunarodni krivični sud, ali on nije nadležan da proceuira ratne zločine koji su počinjeni prije 2000. godine pošto je tek tada potpisan Rimski statut. Dakle, ni to nije adresa. Ostaju samo domaći sudovi i kosovska specijalizovana vijeća. To su sudovi gdje mogu da se procesuiraju ratni zločini počinjeni na Kosovu”, naglašava Blakaj.
Izvor: Kosovo Online
