Cilj je stabilizacija tenzija

Evropski plan je posljedica neuspjeha kosovsko-sprskih pregovora u Briselu i njegov cilj je stabilizacija tenzija između dvije strane, ali ne i međusobno priznanje, ocena je stručnjaka za politička pitanja na Kosovu, prenosi Ekonomija onlajn.

Univerzitetski profesor Milazim Krasniqi je rekao da je insistiranje međunarodne zajednice na prihvatanju francusko-njemačkog plana rezultat neuspjeha dijaloga Kosova i Srbije i rizika od eskalacije situacije na Balkanu.

"Francusko-njemački plan je nastao kao rezultat teškog i neuspjelog pregovaračkog procesa u Briselu. Do sada se od 2011. pokušavalo da se pronađe sporazum između Kosova i Srbije, sa osnovnom idejom da Srbija prizna Kosovo, ali je ceo taj proces već propao“, rekao je Krasniqi.

Dodaje da francusko-njemačka inicijativa insistira da se postigne dogovor čiji je prvi cilj deeskalacija situacije, a zatim stvaranje mira koji isključuje ruski uticaj.

Krasniqi smatra da se insistira na sporazumu bez priznanja.

"To znači da je napuštena bivša politika Sjedinjenih Država, koja je insistirala da je priznanje u središtu sporazuma“, rekao je on.

Krasniqi je takođe kritikovao Evropsku uniju zbog guranja procesa napred, pominjući pet država EU koje ne priznaju Kosovo.

"Ovo je normalno loše, nepovoljno je za Kosovo. To je takođe posljedica nesposobnosti Evropske unije da pogura proces napred. Neuspjeh Evropske unije je i zbog činjenice da pet država Evropske unije ne priznaje Kosovo i da vodi neuravnoteženu politiku u odnosu na Kosovu. Sve je propalo i sada imamo na stolu plan koji ne uključuje priznanje, već samo ima za cilj stvaranje mira, koji isključuje rizik od sukoba", kazao je on.

Prema riječima Krasniqija, izlazak Srba iz institucija doveo je do toga da se Kosovo našlo u statusu kvo i potrebna je politička ponuda za njihov povratak.

"Trenutno smo u statusu kvo koji reciklira krize. Nalazimo se u situaciji da su Srbi napustili institucije i da se ne vraćaju bez političke ponude, pa je pitanje da bismo izašli iz statusa kvo moramo ući u politički proces. Politički proces ima tu ponudu, odnosno francusko-njemački plan i šta će na kraju izaći, za sada niko ne zna, ali ono što možemo pretpostaviti jeste da će biti bolje nego što jeste, jer sadašnje stanje zamrznutog konflikta u svakom trenutku može da preraste u oružani sukob, stoga ova posvećenost Vašingtona i Brisela ima za cilj da se izbjegne rizik od sukoba i da se pronađe rješenje po kome i Kosovo i Srbija otvaraju put evropskih integracija", rekao je Krasniqi.

Politički analitičar Blerim Burjani je rekao da su odnosi između Kosova i Srbije u "potpunoj konfuziji" i da "ništa nije jasno".

Burjani je, između ostalog, rekao da premijer Albin Kurti ne daje prioritet ZSO već francusko-njemačkom planu i da je njegov cilj da što više odloži proces njenog formiranja.

"Premijer Kosova je javno izjavio da prihvata francusko-njemački plan. On je dao svoje mišljenje koje nije problem za diskusiju, ali ne i za konačno prihvatanje, jer ima šest svojih prijedloga. Zaista ga ne podržavam, ali on ni ne namjerava da podnese ostavku, već je cilj da ostane na vlasti i da se proces pogura što dalje. Udruženje nije njegova prioritetna tema, ali francusko-njemački plan jeste", rekao je Burjani.

Ocjenio je da su trenutno Kosovo i Srbija u potpunoj konfuziji i da ništa nije jasno.

Burjani je međunarodni faktor opisao kao veoma važan, čiji pritisak vidi kao suštinski za postizanje sporazuma između Kosova i Srbije.

"To je rezultat kompromisa koje oni mogu da naprave, a prije svega, međunarodni faktor je taj koji na njih treba da izvrši veliki pritisak da se dođe do rješenja. Inače, Srbija nije za konačno rješenje i ovaj plan nije za konačno rješenje, već je reč o idejnom rješenju, prelaznom. Ne vjerujem u konačno rješenje jer Srbija to neće, oni razmišljaju o statusu, a Kosovo o tehničkoj normalizaciji", rekao je Burjani.

Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online