Američki ambasador na Kosovu Jeffrey Hovenier izjavio je da bi hitno trebalo da počnu razgovori o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, u skladu sa odlukom Ustavnog suda iz 2015. godine, prenosi Reporteri. On je u intervjuu za nekoliko kosovskih medija rekao da SAD nikada nisu i neće podržati formu poput Republike Srpske.
Kako da nađemo način da ubedimo Srbe da se vrate. Šta može biti rješenje za ovu situaciju?
Mislim da samo građani Kosova mogu da odgovore na ovo pitanje i oni koji su odlučili da više ne učestvuju u tome, što je ono što sam rekao i mi smo zabrinuti. Ono što bih rekao je da ohrabrujemo Vladu Kosova da učini sve što može da sasluša zajednicu, da sasluša one koji su odlučili da odu i da sasluša zabrinutosti koje su identifikovali, tako da osjećaju da mogu da se vrate na ono što je dogovoreno, a to je integracija srpske zajednice u institucije vlasti, i to je ono što bismo želeli da vidimo. Postoji posvećenost naroda Kosova u Zakonu i Ustavu za multietničku državu u kojoj svi ljudi mogu da žive u uslovima dostojanstva i bezbjednosti i uživaju jednaka prava, a da se ne nazivaju etničkim. A onom dijelu zajednice koji izražava zabrinutost i frustraciju što ne vidi da se ovo u potpunosti realizuje, veoma je važno da ih politički lideri saslušaju i pozabave se time.
Nakon događaja na sjeveru Kosova koji su proizašli iz odluka Vlade Kosova, kakav je danas odnos američke vlade sa našom vladom i premijerom Kurtijem?
SAD imaju dugoročno i stabilno partnerstvo sa narodom Kosova. SAD su igrale važnu ulogu u podršci narodu Kosova tokom vremena kada su doživeli traumu i dok su uspostavljali svoju državu. Ponosni smo na našu ulogu podrške narodu Kosova da postigne suverenu i nezavisnu državu sa funkcionalnim institucijama i to se nikada neće promjeniti bez obzira ko je na vlasti. Naša posvećenost narodu Kosova je stabilna i gvozdena. I sam sam jasno stavio do znanja da tražim od ove vlade da uradi stvari za koje znam da su teške, ali za koje mislimo da su važne. Mislim da ono što smo do sada rekli karakteriše sadašnju situaciju. Premijer Kurti je jasno stavio do znanja da je u redovnoj komunikaciji sa mnom i ja mogu apsolutno da potvrdim da je to slučaj. Ali ono što ne mogu da potvrdim je da je Vlada uradila ono što smo tražili.
Da li je Vlada Kosova pogrešila što uopšte nije odložila odluku za deset mjeseci i da li se odlaskom iz institucija situacija vratila na onu prije deset godina?
Mislim da bih više voleo da kažem šta SAD traže od Vlade Kosova u vezi sa registarskim tablicama - da damo potpuno odlaganje, da damo više vremena, da radimo na ovom pitanju zajedno sa zajednicom koja je direktno pogođena i koja je izrazila takvu zabrinutost za sadašnji plan za implementaciju. Izvinite, koji je bio drugi dio vašeg pitanja?
Da li se vraćamo na situaciju od prije 10 godina u Briselskom sporazumu?
Nisam siguran da sam kvalifikovan da procenim situaciju na sjeveru. Vjerujem da su svi građani Kosova zabrinuti zbog situacije na sjeveru. Ovo društvo će biti jače kada svi njegovi elementi budu učestvovali u strukturama vlasti. Snaga Kosova je, između ostalog, njegova multietničnost. Stoga se nadamo da će srpska etnička zajednica u potpunosti učestvovati u upravljanju, radili smo na tome, svi mi, i nadamo se da ćemo to ostvariti.
Da li su odluke Vlade Kosova donete u koordinaciji sa SAD i šta treba učiniti u ovoj situaciji, koja je vaša preporuka?
Mislim da sam već izneo preporuke, pa vam dajem tri tačke koje ste ranije spomenuli. Prvo, smatramo da povlačenje srpske zajednice iz institucija nije dio rješenja i da ima potencijal da poveća tenzije. Zbog toga se nadamo da će to biti privremeno i očekujemo da se vrate u institucije. Naš savjet vladi je, kao što ste rekli, dvopartijski u ovoj trenutnoj krizi. Jedan je da se potpuno odloži izdavanje registarskih tablica kako bi bilo više vremena za njihovu zamjenu, da se ne ide sa kaznenim mjerama, što znači novčanom kaznom od 21. novembra, mislim da je to fer zahtjev. A drugi je da se hitno otpočnu pregovori za ZSO, što je u srpskoj zajednici, ali i u Beogradu, identifikovano kao osjetljivo i važno pitanje. Smatramo da je to obaveza, potpisana u Briselskom procesu, ratifikovana u Skupštini Kosova, postojala je odluka Ustavnog suda koja daje parametre koje sam pomenuo, da imamo Zajednicu koja bi se bavila ovim problemom i vjerujemo da postoji potreba da bude prijedlog za ZSO na stolu o kome će se raspravljati. Što je u skladu sa Ustavom Kosova i u skladu sa odlukom Ustavnog suda.
Kurti je rekao da će prihvatiti francusko-njemački plan, ali ne i ZSO. Može li se sa Srbijom dogovoriti bez ZSO?
Mislim da bi bilo neprimjereno da govorim o sadržaju bilo kog prijedloga koji su Miroslav Lajčak ili drugi izneli na sto. Cjelokupna poenta osjetljive diplomatske komunikacije je da bude osjetljiva dok se vlade bave složenošću. Vjerujem da je i Beograd jasno stavio do znanja da i oni daju prioritet ZSO kao dijelu paketa za ono o čemu se razgovara u procesu dijaloga. Stav američke vlade se nije promjenio. Takođe smatramo da obaveza Vlade Kosova prema ZSO treba da bude ispunjena.
Kurti i njegova stranka su juče jasno stavili do znanja kroz reprint video snimka iz 2007. gdje se za ZSO kaže da je kancer za Kosovo i pretvara Kosovo u neku vrstu Bosne i Hercegovine sa „Sprskom Republikom”. Da li razmišljate da zatražite od Beograda da odloži zahtjev za ZSO?
Ne bih prihvatio ovu simetriju. Mislim da je to lažna ekvivalentnost. Tražimo od Vlade Kosova da odloži akciju za sprovođenje odluke jer smatramo da je potrebno više vremena za izdavanje registarskih tablica. Ne osporavamo legitimnost dugoročne potrebe za uklanjanjem registarskih tablica koje su izdate u Srbiji. Udruženje je na stolu od 2013. u Briselskom paketu. On je 2015. godine otišao u Ustavni sud, a sada smo u 2022. Stoga ne mislimo da je nerazumno očekivati od Vlade Kosova da ispuni obaveze koje je preuzela da nešto preduzme. I, kao odgovor na Vašu konkretnu zabrinutost zbog aranžmana kao što je „Republika Srpska“, takođe se slažemo oko toga. Slažemo se sa mnogim ljudima koji su izrazili ovu zabrinutost. To nije ni prikladno ni poželjno u odnosu na to kako bi ovo Udruženje funkcionisalo na Kosovu. Odluka vašeg Ustavnog suda daje neke parametre koji bi obezbjedili da to nije slučaj. Postoji mnogo načina na koje bi Vlada Kosova ispunila ovu obavezu u koju je ušla. I koji bi izbegao ovu situaciju poput „Republike Srpske“. I mi jedva čekamo da Vlada Kosova hitno stavi na sto neke prijedloge da se to postigne.
Imali ste važnu ulogu u julu ove godine i uspjeli ste da riješite krizu. Da li ste na bilo koji način uključeni u rješavanje trenutne krize u nekom konkretnom razgovoru. Možete li nam dati neke detalje o tome kakav je vaš pristup ovome?
SAD i drugi prijatelji Kosova su aktivno angažovani na različitim nivoima, pokušavajući da smanjimo tenzije i stvorimo uslove koji donose funkcionalniju državu, bolje usluge za građane, bez obzira na etničku pripadnost. Da, bio sam angažovan na brojnim sastancima sa visokim zvaničnicima, bilo je i komunikacija mojih kolega sa visokim državnim funkcionerima, postoje komunikacije između prestonica, i Prištine i Beograda. Čak i danas sam bio u Sjevernoj Mitrovici i sreo sam se sa predstavnicima civilnog društva da bih ih direktno čuo, da bih bio siguran da razumem njihovu zabrinutost i kako oni vide stvari. I posao koji radimo i saveti koje dajemo Vladi Kosova da pokuša da tešku situaciju zbog koje smo zabrinuti postavi na bolje mjesto. Ne znam da li bi bilo prikladno da ulazim u neke pojedinosti osim u ono što sam vam već jasno izložio, u poruke koje smo poslali ja i moje američke kolege i druge zapadne ambasade. Ja sam diplomata što znači da uvek tražim pozitivne puteve za napredak. Moram da vjerujem da možemo da pronađemo put napred koji je u interesu svih uključenih i da obezbjedimo mir i bezbjednost.
Izvor: Reporteri.net/Kosovoonline
Mislim da samo građani Kosova mogu da odgovore na ovo pitanje i oni koji su odlučili da više ne učestvuju u tome, što je ono što sam rekao i mi smo zabrinuti. Ono što bih rekao je da ohrabrujemo Vladu Kosova da učini sve što može da sasluša zajednicu, da sasluša one koji su odlučili da odu i da sasluša zabrinutosti koje su identifikovali, tako da osjećaju da mogu da se vrate na ono što je dogovoreno, a to je integracija srpske zajednice u institucije vlasti, i to je ono što bismo želeli da vidimo. Postoji posvećenost naroda Kosova u Zakonu i Ustavu za multietničku državu u kojoj svi ljudi mogu da žive u uslovima dostojanstva i bezbjednosti i uživaju jednaka prava, a da se ne nazivaju etničkim. A onom dijelu zajednice koji izražava zabrinutost i frustraciju što ne vidi da se ovo u potpunosti realizuje, veoma je važno da ih politički lideri saslušaju i pozabave se time.
Nakon događaja na sjeveru Kosova koji su proizašli iz odluka Vlade Kosova, kakav je danas odnos američke vlade sa našom vladom i premijerom Kurtijem?
SAD imaju dugoročno i stabilno partnerstvo sa narodom Kosova. SAD su igrale važnu ulogu u podršci narodu Kosova tokom vremena kada su doživeli traumu i dok su uspostavljali svoju državu. Ponosni smo na našu ulogu podrške narodu Kosova da postigne suverenu i nezavisnu državu sa funkcionalnim institucijama i to se nikada neće promjeniti bez obzira ko je na vlasti. Naša posvećenost narodu Kosova je stabilna i gvozdena. I sam sam jasno stavio do znanja da tražim od ove vlade da uradi stvari za koje znam da su teške, ali za koje mislimo da su važne. Mislim da ono što smo do sada rekli karakteriše sadašnju situaciju. Premijer Kurti je jasno stavio do znanja da je u redovnoj komunikaciji sa mnom i ja mogu apsolutno da potvrdim da je to slučaj. Ali ono što ne mogu da potvrdim je da je Vlada uradila ono što smo tražili.
Da li je Vlada Kosova pogrešila što uopšte nije odložila odluku za deset mjeseci i da li se odlaskom iz institucija situacija vratila na onu prije deset godina?
Mislim da bih više voleo da kažem šta SAD traže od Vlade Kosova u vezi sa registarskim tablicama - da damo potpuno odlaganje, da damo više vremena, da radimo na ovom pitanju zajedno sa zajednicom koja je direktno pogođena i koja je izrazila takvu zabrinutost za sadašnji plan za implementaciju. Izvinite, koji je bio drugi dio vašeg pitanja?
Da li se vraćamo na situaciju od prije 10 godina u Briselskom sporazumu?
Nisam siguran da sam kvalifikovan da procenim situaciju na sjeveru. Vjerujem da su svi građani Kosova zabrinuti zbog situacije na sjeveru. Ovo društvo će biti jače kada svi njegovi elementi budu učestvovali u strukturama vlasti. Snaga Kosova je, između ostalog, njegova multietničnost. Stoga se nadamo da će srpska etnička zajednica u potpunosti učestvovati u upravljanju, radili smo na tome, svi mi, i nadamo se da ćemo to ostvariti.
Da li su odluke Vlade Kosova donete u koordinaciji sa SAD i šta treba učiniti u ovoj situaciji, koja je vaša preporuka?
Mislim da sam već izneo preporuke, pa vam dajem tri tačke koje ste ranije spomenuli. Prvo, smatramo da povlačenje srpske zajednice iz institucija nije dio rješenja i da ima potencijal da poveća tenzije. Zbog toga se nadamo da će to biti privremeno i očekujemo da se vrate u institucije. Naš savjet vladi je, kao što ste rekli, dvopartijski u ovoj trenutnoj krizi. Jedan je da se potpuno odloži izdavanje registarskih tablica kako bi bilo više vremena za njihovu zamjenu, da se ne ide sa kaznenim mjerama, što znači novčanom kaznom od 21. novembra, mislim da je to fer zahtjev. A drugi je da se hitno otpočnu pregovori za ZSO, što je u srpskoj zajednici, ali i u Beogradu, identifikovano kao osjetljivo i važno pitanje. Smatramo da je to obaveza, potpisana u Briselskom procesu, ratifikovana u Skupštini Kosova, postojala je odluka Ustavnog suda koja daje parametre koje sam pomenuo, da imamo Zajednicu koja bi se bavila ovim problemom i vjerujemo da postoji potreba da bude prijedlog za ZSO na stolu o kome će se raspravljati. Što je u skladu sa Ustavom Kosova i u skladu sa odlukom Ustavnog suda.
Kurti je rekao da će prihvatiti francusko-njemački plan, ali ne i ZSO. Može li se sa Srbijom dogovoriti bez ZSO?
Mislim da bi bilo neprimjereno da govorim o sadržaju bilo kog prijedloga koji su Miroslav Lajčak ili drugi izneli na sto. Cjelokupna poenta osjetljive diplomatske komunikacije je da bude osjetljiva dok se vlade bave složenošću. Vjerujem da je i Beograd jasno stavio do znanja da i oni daju prioritet ZSO kao dijelu paketa za ono o čemu se razgovara u procesu dijaloga. Stav američke vlade se nije promjenio. Takođe smatramo da obaveza Vlade Kosova prema ZSO treba da bude ispunjena.
Kurti i njegova stranka su juče jasno stavili do znanja kroz reprint video snimka iz 2007. gdje se za ZSO kaže da je kancer za Kosovo i pretvara Kosovo u neku vrstu Bosne i Hercegovine sa „Sprskom Republikom”. Da li razmišljate da zatražite od Beograda da odloži zahtjev za ZSO?
Ne bih prihvatio ovu simetriju. Mislim da je to lažna ekvivalentnost. Tražimo od Vlade Kosova da odloži akciju za sprovođenje odluke jer smatramo da je potrebno više vremena za izdavanje registarskih tablica. Ne osporavamo legitimnost dugoročne potrebe za uklanjanjem registarskih tablica koje su izdate u Srbiji. Udruženje je na stolu od 2013. u Briselskom paketu. On je 2015. godine otišao u Ustavni sud, a sada smo u 2022. Stoga ne mislimo da je nerazumno očekivati od Vlade Kosova da ispuni obaveze koje je preuzela da nešto preduzme. I, kao odgovor na Vašu konkretnu zabrinutost zbog aranžmana kao što je „Republika Srpska“, takođe se slažemo oko toga. Slažemo se sa mnogim ljudima koji su izrazili ovu zabrinutost. To nije ni prikladno ni poželjno u odnosu na to kako bi ovo Udruženje funkcionisalo na Kosovu. Odluka vašeg Ustavnog suda daje neke parametre koji bi obezbjedili da to nije slučaj. Postoji mnogo načina na koje bi Vlada Kosova ispunila ovu obavezu u koju je ušla. I koji bi izbegao ovu situaciju poput „Republike Srpske“. I mi jedva čekamo da Vlada Kosova hitno stavi na sto neke prijedloge da se to postigne.
Imali ste važnu ulogu u julu ove godine i uspjeli ste da riješite krizu. Da li ste na bilo koji način uključeni u rješavanje trenutne krize u nekom konkretnom razgovoru. Možete li nam dati neke detalje o tome kakav je vaš pristup ovome?
SAD i drugi prijatelji Kosova su aktivno angažovani na različitim nivoima, pokušavajući da smanjimo tenzije i stvorimo uslove koji donose funkcionalniju državu, bolje usluge za građane, bez obzira na etničku pripadnost. Da, bio sam angažovan na brojnim sastancima sa visokim zvaničnicima, bilo je i komunikacija mojih kolega sa visokim državnim funkcionerima, postoje komunikacije između prestonica, i Prištine i Beograda. Čak i danas sam bio u Sjevernoj Mitrovici i sreo sam se sa predstavnicima civilnog društva da bih ih direktno čuo, da bih bio siguran da razumem njihovu zabrinutost i kako oni vide stvari. I posao koji radimo i saveti koje dajemo Vladi Kosova da pokuša da tešku situaciju zbog koje smo zabrinuti postavi na bolje mjesto. Ne znam da li bi bilo prikladno da ulazim u neke pojedinosti osim u ono što sam vam već jasno izložio, u poruke koje smo poslali ja i moje američke kolege i druge zapadne ambasade. Ja sam diplomata što znači da uvek tražim pozitivne puteve za napredak. Moram da vjerujem da možemo da pronađemo put napred koji je u interesu svih uključenih i da obezbjedimo mir i bezbjednost.
Izvor: Reporteri.net/Kosovoonline
