Članak koji je danas objavio britanski list The Times govori o lideru Pokreta Samoopredjeljenja Albinu Kurtiju.
U ovom tekstu autorke Hannah Lucinda Smith piše o Kurtijevom političkom putu.
"Čovjek koji će biti premijer Kosova uvrijedio je mnoge ljude na njegovom putu od pobunjenika do vodećeg političara. Vlast može predstavljati dilemu kada ste dostigli ime kao pobunjenik, kakav je Albin Kurti, budući premijer Kosova", piše u članku The Times.
Autor također govori o pobuni Albina Kurtija u kasnim 90-ima.
"Kurti (44) postao je poznat kao aktivista krajem 90-ih, demonstrirajući protiv sve veće represije nad kosovskim Albancima od strane Srbije i Slobodana Miloševića. S dugom kosom i rokerskim stilom, vodio je studentske proteste na Univerzitetu u Prištini, radio za političko krilo Oslobodilačke vojske Kosova i zatvoren je bio od strane Miloševićevog režima skoro tri godine", piše The Times.
Lucinda-Smith piše i o njegovoj poslijeratnoj karijeri i svom aktivizmu u kosovskoj politici.
"U poslijeratno doba obraćao se kritikama na račun međunarodnih misija koje su bile zadužene za nadgledanje oporavka Kosova, najprije Ujedinjenim nacijama, a kasnije Europskom unijom".
"Kada je Kosovo 2008. godine steklo nezavisnost, kritizirao je i to, odbijajući da prizna njegovu zastavu i radije se pojavljuje ispred zastave s albanskim dvoglavim orlom s kojim se zalaže za uniju", piše Hannah Lucinda Smith.
"Čovjek koji će biti premijer Kosova uvrijedio je mnoge ljude na njegovom putu od pobunjenika do vodećeg političara. Vlast može predstavljati dilemu kada ste dostigli ime kao pobunjenik, kakav je Albin Kurti, budući premijer Kosova", piše u članku The Times.
Autor također govori o pobuni Albina Kurtija u kasnim 90-ima.
"Kurti (44) postao je poznat kao aktivista krajem 90-ih, demonstrirajući protiv sve veće represije nad kosovskim Albancima od strane Srbije i Slobodana Miloševića. S dugom kosom i rokerskim stilom, vodio je studentske proteste na Univerzitetu u Prištini, radio za političko krilo Oslobodilačke vojske Kosova i zatvoren je bio od strane Miloševićevog režima skoro tri godine", piše The Times.
Lucinda-Smith piše i o njegovoj poslijeratnoj karijeri i svom aktivizmu u kosovskoj politici.
"U poslijeratno doba obraćao se kritikama na račun međunarodnih misija koje su bile zadužene za nadgledanje oporavka Kosova, najprije Ujedinjenim nacijama, a kasnije Europskom unijom".
"Kada je Kosovo 2008. godine steklo nezavisnost, kritizirao je i to, odbijajući da prizna njegovu zastavu i radije se pojavljuje ispred zastave s albanskim dvoglavim orlom s kojim se zalaže za uniju", piše Hannah Lucinda Smith.
