Društvo u sredini u kojoj živimo nasilje nad ženama prihvata kao normalan način ponašanja muškaraca, pa čak i kada su teški oblici nasilja u pitanju, krivicu za počinjeno djelo traže u žrtvi a ne u nasilniku. Patrijahalna sredina od žene stvara nekoga ko čuti i trpi cijeloga života, a ulcinjski SOS telefon za žene i djecu nizom edukativnih seminara i projekata dugi niz godina pokušava da iskorijeni takvu pojavu…
Povodom deset godina postojanja NVO "SOS-telefon za žene i djecu žrtve nasilja" naš sagovornik je gospođa Hatixhe Nelaj direktorica ove organizacije koja je ovih dana sa svojim saradnicima održala press konferenciju gdje je, između ostalog, istakla probleme žena i djece u porodicama gdje su sklone nasilju te da žene u Ulcinju slabo poznaju zakonska prava i shodno tome vjeruju prijetnjama nasilnika da će im uzeti djecu, da ih niko ne može zastititi te da je uzalud bilo šta pokušavati.
Hatixhe Nelaj radi kao novinar u TV "Teuta" u Ulcinju, a donedavno je bila i dopisnik kosovskih medija na albanskom jeziku "Bota Sot" i "Koha Javore". Udata je i ima dvoje djece.
NVO "SOS-telefon za žene i djecu žrtve nasilja" trenutno realizuje projekat pod nazivom "Uspostavljanje efikasnog tretmana i zaštite žena i djece žrtava nasilja" u saradnji i uz podršku CRVNO-a, Građanske inicijative i Evropske Unije kao i projekat "Servis samopodrške za žene sa iskustvom nasilja" uz finansijsku podrsku UNDP-a, Evropske Unije, Unicefa i Vlade Crne Gore.
Nelaj smatra da će takvi projekti vremenom omogućiti ženama, žrtvama u nasilju, da je bilo dosta ćutanja. Kako je istakla, iskustvo je pokazalo da žene u posljednjem periodu sve manje imaju problem da prijave nasilnika ali to još nije dovedeno na nivo kakav bi trebao da bude.
"Žene su ubjeđene da bi im ako se razvedu muževi uzeli djecu i da nemaju pravo da ih povedu sa sobom jer djeca pripadaju porodici čije prezime nose. Recimo i to da zajednički život u višegeneracijskoj porodici gdje dominira stara žena a mlade su ugnjetene i to još više otežava položaj žene u braku. Ovakva vjerovanja, uz ona da se žene moraju žrtvovati zbog svoje djece, da je sramota razvesti se, da je žena obavezna da sačuva brak i zajednicu, umnogome utiču na to da mnoge žene čitav svoj život provedu u nasilju".
Ono što karakteriše opštinu Ulcinj, kako je kazala, je i nedovoljna briga relevantnih Institucija za posebno ugrožene kategorije kao što su žene, djeca i stari tj. žrtve porodičnog nasilja.
"Ovdje kod nas osim pojedinih NVO koje se bave ovom tematikom te SOS-telefona ne postoji krizni centri niti bilo koje savjetovalište, psihološka ili pravna pomoć za osobe ugrožene nasiljem. Žene su prinuđene da za obične savjete ili pisanje tužbi ili žalbi angažuju advokate tako da najveći broj njih ili ne pokreće tužbe ili pak odustaju jer nemaju novčanih sredstava ni za život a ne za advokata", istakla je Nelaj.
Nevladina organizacija koju ona predvodi je vrlo uspješna i imaju veoma dobru saradnju sa multidisciplinarnim timovima i institucijama u koji su uključeni službenici policije, suda i Centra za socijalni rad.
Povodom 16 dana aktivnosti u borbi protiv nasilja nad ženama Nelaj je najavila izlaženje publikacije u kojoj će biti objavljeni statistički podaci o rasprostranjenosti nasilja nad ženama kao i pravne regulative koje će koristiti žrtvama nasilja.
Cilj ovakvih projekata i publikacija je da se omogući način da se iskorijeni patrijahalni stav iz glave moderne žene 21. vijeka.
NVO "SOS-telefon za žene i djecu žrtve nasilja" postoji od 2002. godine i pomaže u radu sa ugroženim ženama, djeci i starijima.
"Ima nas na desetine a ovih smo dana obučili oko desetak novih volontera jer svi znate da je teško u današnje vrijeme naći osobe koje žele volontirati ili dobrovoljno raditi i imali smo projekat koji nam je odobren od Centra za razvoj NVO sektora gdje je, izmedju ostalog, bila i obuka novih volontera tako da trenutno imamo 13 novih volontera koji rade svakoga dana. Njihov rad se sastoji u tome da primaju telefonske pozive, da ih prosleđuju nadlježnima i između ostalog da sami u nekim slučajevima obilaze ugrožene porodice. Svaka od žrtava, da se tako izrazim, želi direktan kontakt sa nama tako da oni dođu ili ih dovedu u naše prostorije te mi u razgovoru vidimo o kakvoj se situaciji radi u smislu da li sa tom osobom treba raditi pravnica koja nudi besplatnu pravnu pomoć u pisanju tužbe ili zahtjeva ili je upućuje na pravne adrese. Imamo i psihohoga koji takođe rade sa tim osobama i pruža im adekvatnu zdravstvenu pomoć ako je potrebna. Normnalno je da se tokom rada susrećemo sa raznim osobama i raznim slučajevima jer nije u pitanju samo obično nasilje već imamo i psihičkog i seksualnog uznemiravanja. Ima i nasilja na radnom mjestu, u školama... Znači, nasilje nije samo u siromašnim porodicama već ga imamo i u bogatim porodicama bez obzira na godine i pol. Ali kad već pomenusmo pol, u 99 posto slučajeva nasilja u pitanju su žene. Imamo odličnu saradnju sa policijom i nadlježnim službama kao sto su sud, tužilaštvo, Centar za socijalni rad, Dom zdravlja i opština Ulcinj. Ta saradnja je veoma dobra te uzajamno učestvujemo u mnogim slučajevima, pri suđenju i sličnim slučajevima. Trenutno radimo na tri projekta od koje je najvažnije i najinteresantnije 'Vršnjačko nasilje' odnosno nasilje u školama gdje imamo puno primjera nasilja učenika među sobom i taj projekat se po prvi puta realizuje u opštini Ulcinj gdje cemo imati puno edukativnih časova i treninga u ovdašnjim školama. Vjerujem da ćemo putem ovih projekata pomoći ženama i osobama koje trpe razne vrste nasilja", rekla je Hatixhe Nelaj.
Razgovor vodio: Vinetu Ganić
