Smatram da predstavnici političkih stranaka i civilnog sektora iz bošnjačke zajednice mogu da daju veći doprinos u procesu adresiranja zahtjeva svoje zajednice kod organa vlasti. Zato što, ne samo kod bošnjačke nego i kod albanske zajednice na lokalnom nivou, ne postoji još uvjek željeni nivo aktivnog učešća građana.
Katedra Slobodnog Uma nastavlja razgovor sa albanskim intelektualcima u sklopu projekta “Iz drugog ugla“.
Kako predstavnici stranih misija i organizacija vide različite etničke zajednice na Kosovu?
Kreshnik Basha: Po mom mišljenju predstavnici stranih organizacija vide etničke zajednice Kosova kao bisere raznovrsnih kultura Kosova. Oni njih vide kao etničke grupe karakterističnog govora, tradicije i običaja. Ono što je vrijedno kod svih zajednica na Kosovu je nivo tolerancije i međuetnička saradnja kao i spremnost da rade za zajedničku budućnost.
Koje su njihove sličnosti?
Kreshnik Basha: Ono u čemu su slični je gostoprimstvo, bliskost, spremnost da pomognu...
Da li je po vama ogledalo demokratičnosti jednog društva odnos prma manjinama? Kako bi ste ocjenili kosovsko društvo po tom pitanju?
Kreshnik Basha: U potpunosti se slažem da je način ophođenja prema etničkim zajednicama (odbijam da spomenem termin manjine zato što ga smatram diskriminantnim i omalovažavajućim) je pokazatelj demokratizacije jednog društva. U procesu izgradnje istinske demokratizacije Kosovo je imalo sreću da se osloni na pozitivnu praksu evropskih naroda i uz njihovo prisustvo (Međunarodne zajednice) Kosovo je uspjelo da prevaziđe poslijeratne izazove. Ja mislim da su Kosovske institucije u procesu uključivanja etničkih zajednica u svim rukovodećim strukturama i procesu odlučivanja.
Radite u humanitarnoj organizaciji, postoji li po vama razlika u pristupu humanosti između zapadna i istoka?
Kreshnik Basha: Ne smatram da postoji podjela ili nejednak tretman na osnovu vjerske pripadnosti šta više strane organizacije na Kosovu su mnogo investirale na prevazilaženju predrasuda i stvaranju dobrih međuvjerskih odnosa. Znamo da je Kosovo primjer međuetničke i međuvjerske saradnje.
Vaša zapažanja u djelovanju političkih stranaka i civilnog sektora kod Bošnjačke zajednice?
Kreshnik Basha: Smatram da predstavnici političkih stranaka i civilnog sektora iz bošnjačke zajednice mogu da daju veći doprinos u procesu adresiranja zahtjeva svoje zajednice kod organa vlasti. Zato što, ne samo kod Bošnjačke zajednice nego i kod Albanske zajednice na lokalnom nivou, ne postoji još uvjek željeni nivo aktivnog učešća građana.
Katedra Slobodnog Uma
