Ivica Dačić u intervjuu za "Politiku"

Dogovor koji je postignut o naplati dažbina na administrativnim prelazima je prvi važan korak ka uspostavljanju autonomije Srba na Kosovu jer je osnova svake autonomije i finansijska. Evropska unija će formirati fond koji će imati račun u nekoj od komercijalnih banaka i sredstva će se uplaćivati na taj račun i trošiti isključivo za razvoj sjevera Kosova. Srpski predstavnik u fondu moći će da blokira svaku odluku, objašnjava u razgovoru za "Politiku" pozadinu briselskih razgovora premijer Ivica Dačić.

Autonomija može da postoji samo u okviru nezavisne države?
Jesam li ja pisao platformu? Ja sam ušao u igru u drugom poluvremenu. Nalazimo se u fazi realizacije sporazuma pa i nekih koji su ranije definisali Kosovo kao posebnu carinsku teritoriju. Uostalom i Cefta sporazum je potpisan tako da je Kosovo posebna carinska teritorija. Ja to sigurno nisam uradio. Takođe nisam definisao da će na administrativnim prelazima biti carinici. Te priče nemaju veze sa trenutnom situacijom, nazad ne možemo, sada gledamo da izvučemo sve što možemo iz ove situacije kakva jeste. Znači mi smo doneli platformu u kojoj se kaže da nećemo priznati nezavisnost Kosova, ne govorimo o statusu, ali smo sami predložili da se formira zajednica srpskih opština. To nije priznanje nego organizacija vlasti na toj teritoriji koja je definisana i Rezolucijom 1244. Neke institucije Srbije koje sada postoje moraju da se transformišu u institucije zajednice srpskih opština. 
Da li će neke institucije države Srbije koje sad postoje biti ukinute?
Neće biti demontaže niti ukidanja tih institucija. Ako uopšte budemo postigli dogovor to bi trebalo da bude transformacija tih institucija i one bi trebalo da imaju sistem specijalnih veza sa Beogradom. Sa druge strane, ako ne bude dogovora mi sigurno nećemo ukidati neke institucije, jer nema drugih. Kada u Prištini govore o demontaži institucija oni misle kako da rešimo pitanje suda u Mitrovici i pitanje policije jer smatraju da mi imamo hiljade ljudi koji u okviru policije borave na Kosovu. To nije tačno. Srbija nema svoj bezbednosni sistem na Kosovu. Mi, međutim želimo da razgovaramo o celovitom rešenju, a to znači da kada imamo zajednicu opština treba organizovati izbore za te legitimne organe vlasti u četiri opštine. Možda ih bude i više tamo gde su Srbi većina bez obzira na teritorijalnu povezanost kao što su Gračanica ili Štrpce. U razradi te varijante ostalo je da se razgovara koje bi to institucije postojale kao zajedničke za sve te opštine, ko bi rukovodio tom zajednicom, koje bi bile nadležnosti. To praktično znači da bi škole, bolnice, inspekcijski poslovi, komunalni sistem bili u njihovoj nadležnosti. Posebno bi se uredilo kakav bi bio njihov odnos prema vlastima u Prištini, a kakav prema Beogradu.
Šta se konkretno ovakvim rešenjem menja u životu građana iz ovih opština, recimo u njihovom odnosu prema Prištini?
To je sve stvar dogovora. Nije lako razgovarati o svemu tome, ali Srbija neće izbaciti te institucije iz sistema Srbije ukoliko se ne reši pitanje kakve se institucije formiraju. 
To je onda faktički uključivanje Srba u život Kosova čemu su se na severu žestoko protivili?
Tako je, ali oni su podržali ovu platformu predsednika Nikolića u onom smislu u kojem je govorila o tome da će to biti jedno sveobuhvatno rešenje. Mi sada imamo spojene tehničke i političke pregovore. Došli smo do jedne faze u kojoj rešavamo pojedinačna pitanja i to privremeno dok ne dođemo do jednog sveobuhvatnog rešenja. To sveobuhvatno rešenje se ne odnosi na status. Mi ne želimo da menjamo naš stav o statusu. Sve ono što dogovorimo u smislu tih nadležnosti bi trebalo Ustavnim zakonom da se uvede u pravni sistem Srbije što se neće dopasti Prištini. Ja sigurno neću ništa uraditi što bi išlo na štetu Srba koji žive na Kosovu. Prošlost je jedino što ne mogu da popravim. Ne mogu da sad počnem pregovore iz početka.
Kada ste govorili da nam nisu potrebne institucije Srbije nego institucije Srba koji žive na Kosovu u jednom delu javnosti je to shvaćeno kao definitivno povlačenje države Srbije sa severa Kosova?
Nisam ja potpisao Rezoluciju 1244. Kako ja mogu da govorim o institucijama Srbije, a predsednik Srbije ne može za Božić da ode na Kosovo. Moramo da shvatimo u kom realnom vremenu živimo. Mi moramo da prilagodimo naše stavove svemu onome što smo prihvatali svih ovih godina. I zato se sada na nas vrši pritisak da tamo ne treba da budu institucije Srbije, a niko ne bi vršio pritisak da su to institucije Srba.
Dakle, tu ste našli modalitet kako bi prestali pritisci, pogotovo Nemačke, da se ukinu "paralelne" institucije?
Apsolutno. A Vlada Srbije treba da pomaže te institucije Srba. To je ideja iz platforme za rešenje paralelizma. 
Kada ste govorili o stolici u UN za Kosovo, rekli ste da je to moguće kao kruna sveobuhvatnog političkog rešenja. Pošto je "stolica u UN" simbol državnosti, da li to znači da konačan dogovor Beograda i Prištine može da rezultira priznanjem nezavisnosti Kosova?
Nisam rekao da će Srbija priznati nezavisnost. Važno je sagledati trenutak u kojem smo se našli, šta smo prošli, dokle smo stigli, gde možemo nazad, gde možemo napred, jedino tako možemo da vodimo realnu i održivu politiku, sve drugo će nas voditi samo u još jedan časni poraz. Ja u tome sigurno neću da učestvujem kao ni u izdaji zemlje. Šta je izdaja? Izdaja je da prihvatite nešto što niste morali, da prihvatite nešto, a mogli ste da dobijete više. Do sada se to nije desilo, od kada sam ja predsednik vlade. Mi držimo kočnicu UN i to će tako biti decenijama. Status Kosova nije rešen sve dok ne dobiju stolicu u UN. Međutim, sada se otvorio jedan presedan. Možda će neki tražiti da Kosovo ide putem Palestine. I mnoge zemlje na svetu rade na tome. Mi smo glasali u UN za Palestinu i to jedini u regionu, ispada da smo glasali protiv svojih interesa. I možda će sada taj slučaj da iskoriste za Kosovo. Članstvo u UN je jedna od retkih stvari koje Priština danas ne može da dobije. Skoro sve drugo mogu da dobiju. Zato sam ja rekao da možemo da razgovaramo o stolici u UN. Ali da vidimo šta je predlog za konačno rešenje. To je jedina tema zbog koje bi oni bili spremni da razgovaraju o statusu. 
Šta bi Srbija dobila zauzvrat?
Ne mogu to da vam kažem, vi niste Hashiim Thaçi. 
Izvor: Politika.rs