Hodže moraju upozoravati vjernike da je svaka ekstremna pojava neprihvatljiva u islamu, kaže teolog Bekir Halimi.
Teolog Bekir Halimi iz Skoplja često je bivao u žiži makedonske, ali i regionalne i svjetske javnosti - optuživan za propagiranje vehabizma, ali i povezanost sa ćelijama Al Kaide, što je na kraju opovrgnuto i sudskim presudama.
No, demant, makar zvaničan, teško dosegne snagu prve bombastične vijesti. Otuda i sam govori kako ukucavanje njegovog imena na internetskim tražilicama ne izbacuje informacije o njegovim predavanjima, već priče koje ga, naprimjer, povezuju sa kuvajtskom organizacijom Obnova islamske tradicije, čiji je ogranak u Pakistanu bilo na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država pod optužbom za navodnu podršku Al Kaidi u Afganistanu.
Makedonska policija je 2008. godine upala u prostorije njegove izdavačke kuće Nun i nevladine organizacije Bamirsija (Dobročinstvo), te odnijela kompjutere i dokumentaciju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je tada poručilo kako "postoje određene informacije da je Halimi povezan sa grupom islamskih radikala u Makedoniji i u regionu, koja se finansira na ovaj način [preko kuvajtske organizacije] i cilj im je uspostavljanje šerijata u Makedoniji i u ostalim državama, odnosno rušenje ustavnog poretka."
Godinu kasnije, kompjuteri su vraćeni. Ispostavilo se da ova kuvajtska organizacija nije u listi zabranjenih organizacija, te da nema nikakve veze sa terorizmom.
"Nismo povezani s terorizmom ni na koji način. Naprotiv, mi smo prvi i glavni koji možemo da spriječimo širenje te ideje kod nas, zato što smo mi protiv takve komunikacije među ljudima i civilizacijama i to ističemo u našim predavanjima", ponavljao je u nastupima Halimi.
Drugom prilikom je u Osnovnom sudu u Skoplju dobio sudski proces kojeg je pokrenuo kada je javno oklevetan vehabijom.
Bekir Halimi sada radi pri Islamskoj vjerskoj zajednici Makedonije i direktor je Isabegove biblioteke.
Islam i terorizam
Pojam terorizam se obično automatski veže uz islam, kako to tumačite?
- Znamo da je tako u cijelom svijetu. Takav stav se uzima prema muslimanima. Kada imamo slučaj Breivika u Norveškoj (ubio 77 ljudi), onda ispada da je on bolesnog uma i da nema veze sa kršćanskim terorizmom, a on insistira da je zdrav i da je uradio iz vjerskih ideja i ciljeva.
Bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy govori da je izgubio izbore zbog muslimana, da su glasali protiv njega.
Nažalost, muslimani su postali dežurni krivci za sve što se dešava u svijetu. Svjetske organizacije su pažljive i govore da se ne smiju etikete radikalizma i ekstremizma povezivati s islamom. Ali, nažalost, mediji to koriste.
Pojedinci u ime islama čine loše stvari. Pomenuću Mevlida Jašarevića, koji je pucao na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. Šta biste poručili ljudima koji se u napadima pozivaju na islam?
- Pametan musliman, koji zna vjeru i realne stvari, ne bi to uradio. Svi smo primijetili, većina takvih ljudi, koji tako djeluju, nisu živjeli u našem podneblju. Većinu života su bili van Balkana, van Bosne, Kosova... Ili su bili u Austriji ili Njemačkoj ili Americi. To je dokaz da to nije naša škola. Škola naših podneblja. Ili su uzeli islam na pogrešan način, ili neko stoji iza svega da iznese loše primjer o muslimanima.
Kao hodže, moramo govoriti ljudima da je svaka ekstremna pojava po islamu, Kur'anu i sunetu, neprihvatljiva. To je naša dužnost da to govorimo. I moramo imati uvid u situaciju da im damo islam u dozama po kojima se u našem podneblju može živjeti, da se ne bi pogriješilo u shvatanju, praktikovanju i prikazivanju islama.
Kakav je odnos među makedonskim muslimanima i javljaju li se i danas problemi i sukobi u džamijama među vjernicima, kao što se znalo desiti ne samo ovdje, već i u Bosni i Hercegovini, ali i cijelom Balkanu? Govorim o ljudima koji striktno slijede jednu od četiri priznate pravne škole - Hanefijski mezheb, kojeg još nazivaju islam ovog podneblja, dok su sa druge strane ljudi koji se takvom stavu suprotstavljaju?
- Situacija je mnogo bolja nego što je bila. Svi su shvatili da se mora naći zajednički jezik i to se reliziralo. Više nema takvih ispada. Zahvalnost pripada ljudima iz Islamske zajednice, ali i samim vjernicima koji su uvidjeli da moraju zajedno, jer je to bila loša slika za islam i muslimane. Stav IZ je jasan i glasan.
Muslimani na Balkanu
Kako biste općenito opisali položaj muslimana na Balkanu?
- Žalosno je da se i dalje prava muslimana oduzimaju. Zato uvijek imamo problema sa gradnjom novih džamija u novim mahalama.
Uvijek imamo probleme sa vakufskom imovinom Islamske zajednice. U Srbiji je Islamska zajednica podijeljena zbog političkih ciljeva.
Uvijek imamo probleme uživanja ljudskih prava, školovanja sa šamijom, kao na Kosovu.
Nažalost, muslimani, individualno i kolektivno pravo uvijek dobijaju na najteži način. Potrebna je kampanja da se poboljša situacija muslimana na Balkanu.
Nakon ubistva pet ljudi kod Smilkovskog jezera kraj Skoplja, ministrica unutrašnjih poslova Gordana Jankulovska je okrivila islamski radikalizam, što je izazvalo proteste. Kakav je osjećaj trenutno među muslimanima Makedonije?
- Svi muslimani odbijaju takvu optužbu. To su fabrikacije. Takve ocjene nisu posao Ministarstva, već Suda. Pričalo se da su uradili profesionalci. Govorilo se o službama nekih država. Sada, kada se vidio profil uhapšenih, niko nije profesionalac, već stari ljudi, trgovci... Ima ih koji idu u džamije, ali niko nema teški kriminalni dosje, niti je povezan sa, kako je rekla ministarska Jankulovska, islamskim radikalima.
Oružje kojim je počinjen zločin još nije nađeno?
- Nije nađeno oružje. Nije utvrđen ni motiv. Sve je to iritiralo muslimane. Nisu mogli da optuže službe drugih država jer su jače, nisu mogli Albance jer su dio koalicije, a morali su izaći pred svoj narod sa nekim zaključkom da završe tu priču.
I zato su našli muslimane kao jagnje. Naravno, mislili su da će tako pridobiti Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država, ali nije uspjelo. Ambasada nije izašla sa izjavom da podržava, već da prati akciju, i da čeka kakve će argumente policija dati na Sudu. To je bitan odgovor. Jer da ima veze sa islamskim radikalizmom, ambasada SAD-a bi prva podržala akciju.
Koliko ovakvi istupi dižu međuetničke tenzije?
- Jako su rizični. Mi smo navikli na takve konstrukcije . To nije prvi put, 2002. godine su ubili sedmoricu ekonomskih ilegalnih imigranata, Pakistanaca, pod optužbom da su teroristi. Bilo je suđenje. Sud dokazao da su nevini ljudi, da je bila konstrukcija.
Takve igre mogu ugroziti međuetničke odnose. Imate i slučaj u Strugi, Vevčanski karneval gdje su se ismijavli Kur'anu. Nekoliko puta se dešava da provociraju muslimane. Niko od muslimana ne kaže da su to uradili pravoslavni fundamentalisti. Već da se treba osuditi ko je uradio. Ali, kada su muslimani u pitanju, odmah se optužuju za radikalizam.
Izvor: Al Jazeera
