Služba EU za spoljne poslove (EEAS) i Evropska komisija čekali su priliku da sankcionišu Kosovo. Posebno su bili ohrabreni kada su i SAD odlučile da preduzmu mjere
Sada, koliko god "pozdravljali" korake koje Kosovo preduzima, naivno je očekivati da će predložiti ukidanje sankcija bez ispunjenja svih uslova koji su pomenuti. I ne mjere se procentom smanjenja prisustva specijalnih jedinica policije u blizini opštinskih zgrada na sjeveru, već potpunom ispunjenošću. Mjere su nepravedne, jednostrane, neuravnotežene. Ali, EU ne smatra da bi o tome trebalo polemisati.
Mjere Evropske unije nametnute Kosovu bile su ideja koja je potekla od Službe EU za spoljne poslove, diplomatske službe bloka poznate pod skraćenicom EEAS. Ta služba u ime EU takođe igra vodeću ulogu u olakšavanju dijaloga između Kosova i Srbije. Ostale službe EU, uključujući i Evropsku komisiju, samo su implementatori.
Prvi put su, prema diplomatskim izvorima, mjere protiv Kosova pomenuli predstavnici tima specijalnog izaslanika za dijalog Miroslava Lajčaka na sastanku sa diplomatama zemalja članica u radnoj grupi u Savjetu EU. Te mjere za koje nema potrebe da se odlučuje u organima EU, već je potrebno samo da imaju političku podršku, a njihov formalni dio sprovodi kada je riječ o ekonomskom dijelu Evropska komisija za ekonomski i finansijski dio, dok EEAS za politički dio, su namjerno izabrane.
Kada su te mjere nametnute Kosovu, govorilo se da su ih uvele države članice. To je, na neki način, možda i tačno, jer su zaista svi podržali izjavu u kojoj se pominju mjere protiv onih koji neće preduzeti korake da poboljšaju situaciju. Ali, o konkretnim mjerama države članice nikada nisu razgovarale, niti su ih formalno odobrile. Čak su i neke od zemalja članica, kada su videle koliko su jednostrane i neuravnotežene, pošto nije preduzeta niti predložena mjera protiv Srbije, već samo protiv Kosova, izrazile sumnju da li su fer ili ne.
Ali, države članice još nisu tražile njihovo uklanjanje ili ublažavanje, pa visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell i specijalni izaslanik za dijalog Miroslav Lajčak mogu da kažu da mjere i dalje imaju podršku svih zemalja članica i to sa najvišeg nivoa.
Najviši nivo, odnosno šefovi država ili vlada 27 zemalja članica, ne bave se tehničkim pitanjima.
Sa procentom prisustva specijalnih snaga policije oko zgrada opština na sjeveru, sa procedurama za razriješenje predsjednika opština, njihovim ostavkama ili procedurama za organizovanje lokalnih izbora.
Rečeno im je da je Vlada Kosova preduzela "antievropske" mjere i izazvala bezbjednosnu krizu i tenzije na sjeveru, koje su uznemirile ne samo region, već su ugrozile i mir u cijeloj Evropi i šire. Štaviše, ovoga puta su imali američku podršku za takvu procjenu. A kada su to čuli evropski lideri, složili su se da se mjere mogu i treba preduzeti protiv njih, odnosno Kosova.
Tako smo došli do pozicije u kojoj se nalazimo - sa mjerama koje su na snazi protiv Kosova koje, kada budu uvedene, neće biti lako uklonjene.
Vlada Kosova je stvorila očekivanja da će nakon pomirenja između zamjenika premijera Besnika Bislimija i specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka, Lajčak i njegov šef Josep Borrell, zatražiti suspenziju kaznenih mjera protiv Kosova, čim Kosovo sprovede ono što je predviđeno tim aranžmanima.
Ali, ovo očekivanje je bilo naivno. Zato što Lajčak i Borrell neće tražiti da se uklone mjere za koje vjeruju da daju rezultate.
EU, koja o tome govori samo na osnovu stavova Lajčaka i Borrella, očekivano, "pozdravlja korake u pravom smjeru" koje Kosovo preduzima, ali neće da zaključi da je Kosovo ispunilo svoje obaveze i kao posljedica toga, neće ni tražiti ukidanje sankcija.
Ne treba ni da traže ukidanje sankcija, jer EEAS i Evropska komisija imaju ovlašćenje da ih ukinu, jer nije bilo formalne odluke o njihovom ukidanju, a ne bi trebalo ni da bude.
U međuvremenu, ono što nervira ne samo Kosovo, već i sve više međunarodnih diplomata, medija i analitičara, jeste nerazumna i opasna tolerancija EU, posebno Lajčaka i Borrella, prema postupcima Srbije.
Tako lako portparoli EU i njeni zvaničnici koriste izraz "neevropsko ponašanje" za akcije Kosova.
Ali, oni nikada nemaju hrabrosti, želje ili volje da pominju takve izraze o Srbiji. Nisu nazvani "neevropskim ponašanjem“ ni kada su čelnici Srbije negirali genocid u Srebrenici, ni kada su sarađivali sa obavještajnim službama Rusije, niti kada je predsjednik Srbije upoznao kao prijatelja osuđenika za ratne zločine Vojislava Šešelija, niti kada je Beograd podsticao, a možda čak i usmjeravao verbalne i fizičke napade na kosovske Srbe koji su pristali da rade u policiji.
Ako su Lajčak i Borrell za tri-četiri godine svog mandata toliko ugađali Vučiću i Srbiji, nije realno očekivati da će promjeniti stavove u poslednjoj godini aktuelnog mandata. Dakle, ako Kosovo računa da će Lajčak i Borrell uskoro tražiti ukidanje mjera, uzalud će čekati.
Tako je i sa onima koji misle da će Borrell i Lajčak preduzeti mjere protiv Srbije, jer su dali sve od sebe da ispoštuju srpske crvene linije u dijalogu koji je rezultirao fijaskom Briselskog i Ohridskog sporazuma. Nisu reagovali ni kada im se predsjednik Srbije Vučić rugao rekavši da nije potpisao Sporazum i aneks jer ga je "boljela desna ruka" i gdje je rekao da ne prihvata, potpisuje ili odobri bilo kakav sporazum, već samo "koncept normalizacije", iz kojeg će "nešto važiti, a nešto neće".
Ali, ni za jedan od tih postupaka, Vučiću i Srbiji nisu zamerili što su se ponašali "na neevropski način".
Vlada Kosova treba da se navikne na takvo ponašanje EU i da ne bude naivna, vjerujući u lažna obećanja da će, čim preduzmu neke korake, uslijediti pozitivne akcije EU.
Piše: Augustin Palokaj, dopisnik Kohe iz Brisela
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Mjere Evropske unije nametnute Kosovu bile su ideja koja je potekla od Službe EU za spoljne poslove, diplomatske službe bloka poznate pod skraćenicom EEAS. Ta služba u ime EU takođe igra vodeću ulogu u olakšavanju dijaloga između Kosova i Srbije. Ostale službe EU, uključujući i Evropsku komisiju, samo su implementatori.
Prvi put su, prema diplomatskim izvorima, mjere protiv Kosova pomenuli predstavnici tima specijalnog izaslanika za dijalog Miroslava Lajčaka na sastanku sa diplomatama zemalja članica u radnoj grupi u Savjetu EU. Te mjere za koje nema potrebe da se odlučuje u organima EU, već je potrebno samo da imaju političku podršku, a njihov formalni dio sprovodi kada je riječ o ekonomskom dijelu Evropska komisija za ekonomski i finansijski dio, dok EEAS za politički dio, su namjerno izabrane.
Kada su te mjere nametnute Kosovu, govorilo se da su ih uvele države članice. To je, na neki način, možda i tačno, jer su zaista svi podržali izjavu u kojoj se pominju mjere protiv onih koji neće preduzeti korake da poboljšaju situaciju. Ali, o konkretnim mjerama države članice nikada nisu razgovarale, niti su ih formalno odobrile. Čak su i neke od zemalja članica, kada su videle koliko su jednostrane i neuravnotežene, pošto nije preduzeta niti predložena mjera protiv Srbije, već samo protiv Kosova, izrazile sumnju da li su fer ili ne.
Ali, države članice još nisu tražile njihovo uklanjanje ili ublažavanje, pa visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell i specijalni izaslanik za dijalog Miroslav Lajčak mogu da kažu da mjere i dalje imaju podršku svih zemalja članica i to sa najvišeg nivoa.
Najviši nivo, odnosno šefovi država ili vlada 27 zemalja članica, ne bave se tehničkim pitanjima.
Sa procentom prisustva specijalnih snaga policije oko zgrada opština na sjeveru, sa procedurama za razriješenje predsjednika opština, njihovim ostavkama ili procedurama za organizovanje lokalnih izbora.
Rečeno im je da je Vlada Kosova preduzela "antievropske" mjere i izazvala bezbjednosnu krizu i tenzije na sjeveru, koje su uznemirile ne samo region, već su ugrozile i mir u cijeloj Evropi i šire. Štaviše, ovoga puta su imali američku podršku za takvu procjenu. A kada su to čuli evropski lideri, složili su se da se mjere mogu i treba preduzeti protiv njih, odnosno Kosova.
Tako smo došli do pozicije u kojoj se nalazimo - sa mjerama koje su na snazi protiv Kosova koje, kada budu uvedene, neće biti lako uklonjene.
Vlada Kosova je stvorila očekivanja da će nakon pomirenja između zamjenika premijera Besnika Bislimija i specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka, Lajčak i njegov šef Josep Borrell, zatražiti suspenziju kaznenih mjera protiv Kosova, čim Kosovo sprovede ono što je predviđeno tim aranžmanima.
Ali, ovo očekivanje je bilo naivno. Zato što Lajčak i Borrell neće tražiti da se uklone mjere za koje vjeruju da daju rezultate.
EU, koja o tome govori samo na osnovu stavova Lajčaka i Borrella, očekivano, "pozdravlja korake u pravom smjeru" koje Kosovo preduzima, ali neće da zaključi da je Kosovo ispunilo svoje obaveze i kao posljedica toga, neće ni tražiti ukidanje sankcija.
Ne treba ni da traže ukidanje sankcija, jer EEAS i Evropska komisija imaju ovlašćenje da ih ukinu, jer nije bilo formalne odluke o njihovom ukidanju, a ne bi trebalo ni da bude.
U međuvremenu, ono što nervira ne samo Kosovo, već i sve više međunarodnih diplomata, medija i analitičara, jeste nerazumna i opasna tolerancija EU, posebno Lajčaka i Borrella, prema postupcima Srbije.
Tako lako portparoli EU i njeni zvaničnici koriste izraz "neevropsko ponašanje" za akcije Kosova.
Ali, oni nikada nemaju hrabrosti, želje ili volje da pominju takve izraze o Srbiji. Nisu nazvani "neevropskim ponašanjem“ ni kada su čelnici Srbije negirali genocid u Srebrenici, ni kada su sarađivali sa obavještajnim službama Rusije, niti kada je predsjednik Srbije upoznao kao prijatelja osuđenika za ratne zločine Vojislava Šešelija, niti kada je Beograd podsticao, a možda čak i usmjeravao verbalne i fizičke napade na kosovske Srbe koji su pristali da rade u policiji.
Ako su Lajčak i Borrell za tri-četiri godine svog mandata toliko ugađali Vučiću i Srbiji, nije realno očekivati da će promjeniti stavove u poslednjoj godini aktuelnog mandata. Dakle, ako Kosovo računa da će Lajčak i Borrell uskoro tražiti ukidanje mjera, uzalud će čekati.
Tako je i sa onima koji misle da će Borrell i Lajčak preduzeti mjere protiv Srbije, jer su dali sve od sebe da ispoštuju srpske crvene linije u dijalogu koji je rezultirao fijaskom Briselskog i Ohridskog sporazuma. Nisu reagovali ni kada im se predsjednik Srbije Vučić rugao rekavši da nije potpisao Sporazum i aneks jer ga je "boljela desna ruka" i gdje je rekao da ne prihvata, potpisuje ili odobri bilo kakav sporazum, već samo "koncept normalizacije", iz kojeg će "nešto važiti, a nešto neće".
Ali, ni za jedan od tih postupaka, Vučiću i Srbiji nisu zamerili što su se ponašali "na neevropski način".
Vlada Kosova treba da se navikne na takvo ponašanje EU i da ne bude naivna, vjerujući u lažna obećanja da će, čim preduzmu neke korake, uslijediti pozitivne akcije EU.
Piše: Augustin Palokaj, dopisnik Kohe iz Brisela
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
