Njemačka se suočava sa nedostatkom radne snage, posebno u visokokvalificiranom sektoru, a prethodne godine u zemlji je bilo gotovo 570.000 nepopunjenih radnih pozicija.
Njemačka se suočava sa nedostatkom radne snage, posebno u visokokvalificiranom sektoru, a prethodne godine u zemlji je bilo gotovo 570.000 nepopunjenih radnih pozicija, piše Deutsche Welle.
Ministar rada Hubertus Heil rekao je da je zabrinut da će do 2035. Njemačkoj nedostajati do sedam miliona radnika svih kvalifikacija, prenosi Tanjug.
U Njemačkoj radi 11,5 miliona ljudi sa migracionim porijeklom, od kojih skoro polovina ima i njemački pasoš.
Osim toga, pola miliona ljudi migrantskog porijekla je na školovanju.
Podaci njemačkog saveznog zavoda za zapošljavanje pokazuju da u građevinarstvu i oblasti higijene i održavanje čistoće gotovo 30 posto zaposlenih imaju strani pasoš.
U mnogim akademskim profesijama udio stranih radnika je već veoma visok, a gotovo 14 posto ljekara nema njemačko državljanstvo.
“Potrebna nam je migracija”, kaže stručnjak za tržište rada Herbert Bricker sa Instituta za tržište rada i profesionalna istraživanja.
On smatra da čak i dolazak ljudi sa niskim kvalifikacijama može biti ekonomski isplativ.
Pojedinačno, takvi migranti su neto primaoci državnih davanja jer ne zarađuju dovoljnu penziju i u starosti zavise od socijalnih davanja, ali je njihov rad važan za uspjeh njemačkih firmi.
Prema studiji Njemačkog ekonomskog instituta 13 posto svih patenata u Njemačkoj su prijavili pronalazači stranog porijekla.
U informaciono-komunikacionim tehnologijama stranci čine 23 posto zaposlenih.
Naučne studije pokazuju da migranti u prosjeku zarađuju manje od Nijemaca i da imaju veći rizik da budu privremeno nezaposleni i da kao rezultat toga, u prosjeku imaju manje penzije.
“Glavni problem nije migracija, već prevelike beneficije za osobe sa niskim primanjima i nezaposlene”, tvrdi stručnjak za penzije Bernd Raffelhuschen sa Univerziteta u Freiburgu
Kako kaže, budući da su migranti u prosjeku manje kvalificirani, oni pogoršavaju ovaj problem, zbog čega je ekonomski bilans migracije negativan.
Raffelhuschen pritom jasno stavlja do znanja da ne zagovara smanjenje migracije, jer kako tvrdi, Njemačka nema izbor zbog pada nataliteta u posljednjih 40 godina.
On zagovara dovođenje mladih i obrazovanih stranaca u zemlju.
Prema studiji Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, više od 35 posto imigranata u 2020. bilo je niskokvalificirano, dok je udio visokokvalificiranih ljudi bio manji od 30 procenata i samim tim ispod prosjeka EU-a.
Ministar rada Hubertus Heil rekao je da je zabrinut da će do 2035. Njemačkoj nedostajati do sedam miliona radnika svih kvalifikacija, prenosi Tanjug.
U Njemačkoj radi 11,5 miliona ljudi sa migracionim porijeklom, od kojih skoro polovina ima i njemački pasoš.
Osim toga, pola miliona ljudi migrantskog porijekla je na školovanju.
Podaci njemačkog saveznog zavoda za zapošljavanje pokazuju da u građevinarstvu i oblasti higijene i održavanje čistoće gotovo 30 posto zaposlenih imaju strani pasoš.
U mnogim akademskim profesijama udio stranih radnika je već veoma visok, a gotovo 14 posto ljekara nema njemačko državljanstvo.
“Potrebna nam je migracija”, kaže stručnjak za tržište rada Herbert Bricker sa Instituta za tržište rada i profesionalna istraživanja.
On smatra da čak i dolazak ljudi sa niskim kvalifikacijama može biti ekonomski isplativ.
Pojedinačno, takvi migranti su neto primaoci državnih davanja jer ne zarađuju dovoljnu penziju i u starosti zavise od socijalnih davanja, ali je njihov rad važan za uspjeh njemačkih firmi.
Transfer znanja
Studije pokazuju da se povećava izvoz u zemlje porijekla migranata, kao i transfer znanja i inovacije također idu ruku pod ruku sa migracijom.Prema studiji Njemačkog ekonomskog instituta 13 posto svih patenata u Njemačkoj su prijavili pronalazači stranog porijekla.
U informaciono-komunikacionim tehnologijama stranci čine 23 posto zaposlenih.
Naučne studije pokazuju da migranti u prosjeku zarađuju manje od Nijemaca i da imaju veći rizik da budu privremeno nezaposleni i da kao rezultat toga, u prosjeku imaju manje penzije.
“Glavni problem nije migracija, već prevelike beneficije za osobe sa niskim primanjima i nezaposlene”, tvrdi stručnjak za penzije Bernd Raffelhuschen sa Univerziteta u Freiburgu
Kako kaže, budući da su migranti u prosjeku manje kvalificirani, oni pogoršavaju ovaj problem, zbog čega je ekonomski bilans migracije negativan.
Raffelhuschen pritom jasno stavlja do znanja da ne zagovara smanjenje migracije, jer kako tvrdi, Njemačka nema izbor zbog pada nataliteta u posljednjih 40 godina.
On zagovara dovođenje mladih i obrazovanih stranaca u zemlju.
Prema studiji Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, više od 35 posto imigranata u 2020. bilo je niskokvalificirano, dok je udio visokokvalificiranih ljudi bio manji od 30 procenata i samim tim ispod prosjeka EU-a.
