Čvrsti i sićušni kristali cirkona pomogli su naučnicima da isključe mogućnost da je pepeo korišten za izradu majanske grnčarije poticao od ogromne vulkanske erupcije.
Međutim, time je samo produbljena dugogodišnja arheološka misterija.
Pitanje koje sada postavljaju stručnjaci predvođeni Kevinom Kofijem, sa Univerziteta u Kaliforniji je da li je pepeo potekao od jednog, ili više vulkana i gdje su ga drevni grnčari našli.
„Svaki put kad okrenem novi list o ovoj temi, otvori se novi problem“, kaže Anabel Ford, direktor Srednjeameričkog istraživačkog centra Univerziteta u Kaliforniji.
Grnčarija drevnih Maja pronađena na karipskoj strani Centralne Amerike pravljena je od vulkanskog pepela i lokalnog krečnjaka. Taj „recept“ potiče iz perioda između 600. i 900. godine nove ere.
Uz hiljade ljudi koji su živjeli u gradovima poput El Pilara i Tikala, majanski grnčari svake godine koristili su nekoliko tona vulkanskog pepela svake godine, ali niko ne zna gdje su ga nalazili.
Misterija počinje činjenicom da na istoku Centralne Amerike jednostavno nema mnogo vulkana, niti ima arheoloških dokaza da su Maje iskopavale pepeo.
Možda su ga nabavljale iz oblasti koje imaju vulkane, poput današnje Gvatemale, ali je to morao biti izuzetno mukotrpan posao, budući da su na dalja putovanja išli izbjegavajući puteve, zbog čopora životinja.
Šta je sa velikom vulkanskom eksplozijom u kojoj je pepeo možda do majanskih gradova donio vjetar? Nova studija istražuje tu mogućnost.
Pod mikroskopom, pepeo izgleda svježe, sa oštrim ivicama, što ukazuje da je riječ o nedavnoj erupciji, budući da se u vlažnoj džungli pepeo brzo raspada.
Kofi sumnja da je riječ o Ilopango vulkanu u Salvadoru, čija je žestoka erupcija uništila i zakopala majanske gradove u petom vijeku i prekrila Centralnu Ameriku pepelom.
On je uporedio cirkone iz Ilopango pepela sa cirkonima pronađenim u grnčariji iz El Pilara. Inače, ti kristali mogu pretrpjeti i najviše temperature.
Međutim, umjesto da se time riješi misterija, ispostavilo se da Ilopango nije izvor.
Cirkoni iz vulkanskog pepela i lave počinju da se kristalizuju u podzemnim dvoranama magme, prije erupcije vulkana, a neki od njih su stariji od erupcije Ilopanga.
U grnčariji u El Pilaru najmlađi cirkoni stari su barem milion godina, a pronađen je i kristal star više od milijardu godina.
Iako su istraživači testirali samo djelić brojnih fragmenata grnčarije, hemijski potpis kristala cirkona se razlikuje od uzorka do uzorka, što znači da je pepeo potekao od barem dva vulkana.
Ranija istraživanja pokušala su da povežu hemijski potpis grnčarije iz El Pilara sa El Čikon vulkanom u Meksiku, udaljenom oko 375 kilometara, ali se rezultati nisu poklapali.
Tim sa Univerziteta u Kaliforniji nada se da će naći prave vulkane od niza onih koji se nalaze na obali Pacifika ili u možda skrivenim naslagama pepela na Jukatanu.
Postoji 11 potencijalnih kandidata među vulkanima u Centralnoj Americi.
Otkrića su objavljena u žurnalu „Geology“ 22. maja.
