Svi se slažu u jednom: na Kosovu se dogodio politički "cunami" koji će radikalno promijeniti stanje u zemlji.
Građani Kosova žele novo rukovodstvo, čistih ruku, nekorumpirano, pošteno, proevropsko, koje će njima, a prije svega mladima, povratiti nadu i perspektivu koju su im ubile prethodne vlasti, pogotovo zadnjih deset godina predvođene Demokratskom partijom Hashima Thaçija.
To pokazuju i rezultati prijevremenih parlamentarnih izbora, održanih 11. juna, gdje je nasuprot tijesne pobiede “ratne” ili “koalicije mraka”, riječ o porazu.
Tu izbornu listu, poznatu po skraćenici PAN, čine tri partije proizašle iz rata (Demokratska partija Kosova - PDK, Alijansa za budućnost Kosova - AAK i Inicijativa za Kosovo - NISMA) te devet drugih malih stranaka, a dobila je oko 34 odsto glasova ili 39 sjedišta u parlamentu Kosova sa 120 sjedišta, odnosno 10 odsto manje glasova u odnosu na izbore 2014.
Takođe poraženim smatra se i koalicija LAA, oko Demokratskog saveza Kosova (LDK) koju čine još tri politička subjekta – Alijansa novo Kosovo (AKR), Alternativa i Pokret partija pravde - jer je dobila 25 odsto glasova, odnosno 30 mjesta u parlamentu, a na proteklim izborima sam LDK je dobio toliko glasova.
Najviše glasova kao pojedinačna lista dobila je stranka socijaldemokratskog opredjeljenja, Samoopredjeljenje (VV), 27 odsto ili 31 mjesto u parlamentu, odnosno duplo više u odnosu na izbore 2014. godine kada je imala 13 odsto i time se smatra pobjednikom izbora.
Na ovim izborima se pojavio veliki problem jer je više od 50.000 glasačkih listića proglašeno nevažećim, što je više od tri odsto od ukupnog broja birača, njih oko 1.900.000.
Trijumf Samoopredjeljenja je šokirao protivnike, ali to je donekle očekivano.
Jer dosadašnje stranke i njeni lideri, pogotovo oni iz “ratnog krila” su diskreditirani i nisu unaprijedili zemlju uprkos zdušnoj podršci Zapadnih vlada: evidentna je visoka stopa nezaposlenosti (najveća u Evropi), korupcija, kriminal, uzurpacija institucija vlasti svih nivoa od partijskih militanata, neviđen nepotizam, pljačka društvene imovine i građana, urušen sistem sudstva, školstva, zdravstva…
Građani Kosova to stanje su trpjeli punih 18 godina i na kraju su se probudili iz dubokog sna i odlučili da kazne te stranke i njihove lidere i glas dalju stranci koja je bez afera, čistih ruku, sa jasnom vizijom i koja do sada nije bila na vlasti, već je djelovala kao jaka opozicija. Postala je parlamentarna stranka prije 12 godina. Za ovu stranku uglavnom su glasali mladi ljudi, ali i dosta bivših glasača najvećih stranaka – PDK, LDK i AAK.
Njen osnivač i sadašnji kandidat za premijera Kosova, Albin Kurti, pobjedu svoje stranke je proglasio u prvim satima 12. juna, simbolično na 18. godišnjicu oslobođenja Kosova i 12. godišnjicu osnivanja tog pokreta, koji je uoči ovih izbora postao politička stranka sa starim imenom.
Jednom rječju, na nedjeljnim izborima je manifestovan evropski glas građana Kosova. Kritička većina građana predvođena duhom principijelnosti i odlučnosti Samoopredjeljenja, izjasnila se za oslobođenje zemlje od uzurpacije "Klana Pronto" (jednog kriminalnog klana koji je funkcionisao u okviru PDK Hashima Thaçija).
Kurti je harizmatičan lider, koji je poziciju predsjednika stranke napustio prije dvije godine, intelektualac visokog ranga, vješt govornik, odlučan i beskompromisan, bivši lider studentskog pokreta na Kosovu krajem 90-tih godina i najpoznati politički zatvorenik u Evropi koji je tamničio u srpskim zatvorima od aprila 1999. do decembra 2001, kad je amnestiran od tadašnje nove srpske vlasti, iako je bio osuđivan na 15 godina zatvora zbog “neprijateljske djelatnosti, rušenja ustavnog poretka i terorizma”.
Politički ‘cunami’
Na Kosovu se sada svi bave rezultatima izbora, uzrocima i posljedicama ovakvih rezultata, kao i o raznim opcijama za formiranje novih institucija.
Svi se slažu u jednom: na Kosovu se dogodio politički ‘cunami’ koji će radikalno promjeniti stanje u zemlji i dokaz je da građani više ne žele da žive u agoniji kao bolesnik na infuziji.
Prema trenutnom stanju, postoji nekoliko scenarija za formiranje institucija.
Po prvom, kao što predviđa Ustav, vladu treba da formira koalicija koja je dobila najviše glasova, u ovom slučaju PAN, čiji je kandidat za premijera bivši komandant OVK i biši premijer, Ramush Haradinaj. Međutim, Haradinaj za sada nema brojeve za formiranje vlade, a koalicija LAA i VV odbijaju svaku mogućnost da prave vladu sa Demoratskom stankom Kosova, koja je deset godina bila na vlasti i nanela veliku štetu i građanima i državi. Međutim, niko ne isključuje mogućnost da LDK iz koalicije LAA, koja je tri godine bila u vladajućoj koaliciji sa PDK, prihvati da bude dio nove vlade, ukoliko na nju vrše pritisak zvaničnici SAD i EU.
Postoji mogućnost da koaliciju PAN napusti partija Inicijativa za Kosovo (NISMA) predvođena Fatmirom Ljimajem - koji nije zadovoljan ponašanjem predsjednika PDK, Kadrija Veselija, izbornim rezultatima i tretmanom koji je imao tokom izborne kampanje - a čija je stranka, kako kažu, osvojila sedam poslaničkih mjesta. Njegov izlazak bi doveo do velike krize u ovoj koaliciji.
Haradinaj može da pokuša da “kupi” dva do četiri poslanika i 20 poslanika predstavnika Srba i drugih etničkih zajednica.
Za sada takva mogućnost ne postoji?
Druga opcija je da Samopredjeljenje, kao stranka sa najviše glasova, dobije mandate i formira vladu sa koalicijom LAN, što zajedno čini prostu većinu od 61 poslanika. Njima bi se priključili i poslanici etničkih zajednica uključujući i Srbe.
Kandidat za premijera iz VV, Albin Kurti pozvao je drugu izbornu listu, LAA i poslanike iz koalicije PAN, koji su protiv formiranja vlade “Klana Pronto”, da se ujedine oko okruglog stola za formiranje nove vlade koju bi on predvodio.
Ovaj poziv su podržali neki funkcioneri ove koalicije, ali još nije zvanično prihvaćen.
Međutim jedan visoki funkcioner PDK, izjavio je da jedino kaolicija PAN i niko drugi ima ustavno pravo da formira vladu ili se ide na izbore, kako što desilo i nakon izbora 2014. godine, kada je kriza oko formiranja vlade trajala šest mjeseci.
Treća opcija, koju često spominju analitičari, je politička blokada i novi vanredni izbori, koji bi se održali u decembru ove godine zajedno sa lokalnim.
Takvu mogućnost je najavio i uticajni zvaničnik PDK, Xhavit Haliti, koji je rekao da ukoliko koalicija PAN ne uspije da obezbjedi podršku još jedne stranke ili koalicije za formiranje parlamentarne većine, Kosovo bi moglo da uđe u duboku krizu i da se ide na vanredne izbore.
U tom slučaju formirala bi se tehnička vlada.
Svakako da će na formiranje vlade uticati i uloga međunarodnog faktora, prije svega SAD i EU. Međutim, bilo bi dobro da međunarodni faktori konačno prestanu da podržavaju stranke i lidere koji su do guše ogrezli u korupciju, kriminal, zloupotrebu vlasti i uništili državu i narod Kosova i da puste da to rade same stranke koje su dobile povjerenje građana, u ovom slučaju predvođene Samoopredjeljenjem koje ima jasnu viziju i konkretan program za izgradnju pravne, moderne i prosperitetne države i društva te rada za dobrobit građana. Ta stranka je prozapadno orijentisana i veoma odgovorna.
Delikatne obaveze
Novu vladu čekaju delikatne obaveze, koje nije uspjela da ispuni prethodna vlada. Tu je ratifikacija demarkacije granice sa Crnom Gorom, kao jedan od uslova za viznu liberalizaciju, zatim formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), nastavak dijaloga sa Beogradom, transformacija Bezbjednosnih snaga Kosova u Oružane snage, kao i početak rada Specijalnog suda za ratne zločine 1998-2000, za šta se sumnjiče neki komandanti i pripadnici OVK.
Oko ovih pitanja, koja se uglavnom odnose na međunarodne obaveze Kosova, postoje različiti stavovi kandidata za premijera i njihovo neispunjenje može lako dovesti do nesporazuma međunarodnih faktora i buduće vlade.
Haradinaj i Kurti za sada imaju skoro identične stavove o nekoliko međunarodnih obaveza: i jedni i drugi smatraju da sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom, koji je potpisao predsjednik Thaçi, šteti državi Kosovo za 8.000 hektara i da o tome ponovo treba da se dogovaraju vlade Prištine i Podgorice.
Oni takođe smatraju da treba revidirati Sporazum o formiranju ‘Zajednice srpskih opština’ (ZSO) na sjeveru Kosova, jer nije u skaldu sa kosovskim Ustavom, i to treba da se pošalje Venecijanskoj komisiji na razmatranje, a da parlamentarna komisija proceni dosadašnji proces dijaloga sa Srbijom.
Haradinaj smatra da se dijalog sa Srbijom može nastaviti jedino ako Srbija prizna Kosovo, a Kurti će tražiti unutrašnji dijalog sa kosovskim Srbima kao ravnopravnim građanima Kosova, jer dosadašnji dijalog nije dao nikakve rezultate.
Zbog ovakvih stavova prema međunarodnim obavezama Kosova, međunarodnim faktorima neće biti lako da ih ubjede, pogotovo kad je i SAD i EU stalo do stabilnosti na Kosovu i u regionu. Do sada su tu stabilnost, za koju su građani Kosova platili visoku cijenu, “držali pod kontrolom” upravo bivši komandanti OVK, Hashima Thaçi, Ramush Haradinaj, Fatmir Limaj i Kadri Veseli sa svojim saborcima i saradnicima.
Ako protiv nekih od njih budu podignute optužnice, njihovi sljedbenici bi brzo mogli da organizuju manifestacije solidarnosti, pa i nerede. Sa novim savezom starih ratnih heroja se nije šaliti, što s pravom brine međunarodne istražitelje.
Kosovski Srbi pod kontrolom Beograda
Kosovski Srbi na ove izbore izašli su sa pet izbornih lista, međutim samo Srpska lista, koju je podržala i čak formirala Vlada Srbije, osvojila je devet mjesta, a još jedna lista osvojila je samo jedno mjesto. Srpska lista se smatra ogrankom Srpske napredne stranke (SNS) predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i na toj listi nije bilo mjesta za one koji nisu iz te stranke ili se nisu složili sa politikom Beograda prema kosovskim Srbima.
Podrška Vlade Srbije je ogroman vetar u leđa Srpskoj listi, ali će to svakako stvoriti probleme nakon izbora, što je bilo vidljivo i u prethodnom mandatu. Predstavnici kosovskih Srba će na taj način ponovo biti pod potpunom kontrolom Beograda, a kao takvi neće imati autonomiju u odlučivanju, iz čega proizilazi da neće biti sagovornici ni Albancima ni predstavnicima međunarodne zajednice, koja je i dalje važna na Kosovu.
Zvaničnici Vlade Srbije ocjenili su pobjedu Srpske liste kao veoma značajnu za srpski narod i kao pobjedu za Srbiju te dodali „da su svi htjeli da biraju srpske predstavnike umjesto Srba, počev od Prištine, pa zemalja kvinte, ali je narod sam izabrao Srbe koji će ih predstavljati”.
Po njima, odziv Srba na nedjeljnim izborima na Kosovu pokazuje da su shvatili i značaj izbora i veza s Vladom Srbije te da će preko Srpske liste država Srbija biti „nezaobilazno prisutna” na Kosovu.
Međutim, lider građanske inicijative SDP iz K. Mitrovice, Oliver Ivanović, ocjenjuje da će uticaj Srba biti manji i da nije siguran da li će Srpska lista imati kredibilne kandidate koji bi mogli da ojačaju ulogu Srbije na Kosovu. “Za aktivnu i ozbiljnu ulogu Srbije na Kosovu treba da članovi SL imaju takav veliki kredibilitet da bi uticali na Albance i međunarodni faktor i naravno, da imaju poštovanje srpske zajednice na Kosovu. Sumnjam da ima takvih ljudi” izjavio je Ivanović.
Po Ustavu, Srbima je garantovano 10 mjesta u parlamentu kao i dva mjesta u vladi, potpredsjednika i ministra. Ostalim etničkim zajednicama takođe je garantovano 10 mjesta.
U prethodnom mandatu srpski predstavnici u parlamentu i vladi nisu bili konstruktivni, već su blokirali rad. Čak su na šest mjeseci napustili rad vlade i parlamenta.
Ostaje da se vidi kako će se ponašati sprski predstavnici u novom sazivu parlamenta i vlade.
Piše: Fahri Musliu
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
To pokazuju i rezultati prijevremenih parlamentarnih izbora, održanih 11. juna, gdje je nasuprot tijesne pobiede “ratne” ili “koalicije mraka”, riječ o porazu.
Tu izbornu listu, poznatu po skraćenici PAN, čine tri partije proizašle iz rata (Demokratska partija Kosova - PDK, Alijansa za budućnost Kosova - AAK i Inicijativa za Kosovo - NISMA) te devet drugih malih stranaka, a dobila je oko 34 odsto glasova ili 39 sjedišta u parlamentu Kosova sa 120 sjedišta, odnosno 10 odsto manje glasova u odnosu na izbore 2014.
Takođe poraženim smatra se i koalicija LAA, oko Demokratskog saveza Kosova (LDK) koju čine još tri politička subjekta – Alijansa novo Kosovo (AKR), Alternativa i Pokret partija pravde - jer je dobila 25 odsto glasova, odnosno 30 mjesta u parlamentu, a na proteklim izborima sam LDK je dobio toliko glasova.
Najviše glasova kao pojedinačna lista dobila je stranka socijaldemokratskog opredjeljenja, Samoopredjeljenje (VV), 27 odsto ili 31 mjesto u parlamentu, odnosno duplo više u odnosu na izbore 2014. godine kada je imala 13 odsto i time se smatra pobjednikom izbora.
Na ovim izborima se pojavio veliki problem jer je više od 50.000 glasačkih listića proglašeno nevažećim, što je više od tri odsto od ukupnog broja birača, njih oko 1.900.000.
Trijumf Samoopredjeljenja je šokirao protivnike, ali to je donekle očekivano.
Jer dosadašnje stranke i njeni lideri, pogotovo oni iz “ratnog krila” su diskreditirani i nisu unaprijedili zemlju uprkos zdušnoj podršci Zapadnih vlada: evidentna je visoka stopa nezaposlenosti (najveća u Evropi), korupcija, kriminal, uzurpacija institucija vlasti svih nivoa od partijskih militanata, neviđen nepotizam, pljačka društvene imovine i građana, urušen sistem sudstva, školstva, zdravstva…
Građani Kosova to stanje su trpjeli punih 18 godina i na kraju su se probudili iz dubokog sna i odlučili da kazne te stranke i njihove lidere i glas dalju stranci koja je bez afera, čistih ruku, sa jasnom vizijom i koja do sada nije bila na vlasti, već je djelovala kao jaka opozicija. Postala je parlamentarna stranka prije 12 godina. Za ovu stranku uglavnom su glasali mladi ljudi, ali i dosta bivših glasača najvećih stranaka – PDK, LDK i AAK.
Njen osnivač i sadašnji kandidat za premijera Kosova, Albin Kurti, pobjedu svoje stranke je proglasio u prvim satima 12. juna, simbolično na 18. godišnjicu oslobođenja Kosova i 12. godišnjicu osnivanja tog pokreta, koji je uoči ovih izbora postao politička stranka sa starim imenom.
Jednom rječju, na nedjeljnim izborima je manifestovan evropski glas građana Kosova. Kritička većina građana predvođena duhom principijelnosti i odlučnosti Samoopredjeljenja, izjasnila se za oslobođenje zemlje od uzurpacije "Klana Pronto" (jednog kriminalnog klana koji je funkcionisao u okviru PDK Hashima Thaçija).
Kurti je harizmatičan lider, koji je poziciju predsjednika stranke napustio prije dvije godine, intelektualac visokog ranga, vješt govornik, odlučan i beskompromisan, bivši lider studentskog pokreta na Kosovu krajem 90-tih godina i najpoznati politički zatvorenik u Evropi koji je tamničio u srpskim zatvorima od aprila 1999. do decembra 2001, kad je amnestiran od tadašnje nove srpske vlasti, iako je bio osuđivan na 15 godina zatvora zbog “neprijateljske djelatnosti, rušenja ustavnog poretka i terorizma”.
Politički ‘cunami’
Na Kosovu se sada svi bave rezultatima izbora, uzrocima i posljedicama ovakvih rezultata, kao i o raznim opcijama za formiranje novih institucija.
Svi se slažu u jednom: na Kosovu se dogodio politički ‘cunami’ koji će radikalno promjeniti stanje u zemlji i dokaz je da građani više ne žele da žive u agoniji kao bolesnik na infuziji.
Prema trenutnom stanju, postoji nekoliko scenarija za formiranje institucija.
Po prvom, kao što predviđa Ustav, vladu treba da formira koalicija koja je dobila najviše glasova, u ovom slučaju PAN, čiji je kandidat za premijera bivši komandant OVK i biši premijer, Ramush Haradinaj. Međutim, Haradinaj za sada nema brojeve za formiranje vlade, a koalicija LAA i VV odbijaju svaku mogućnost da prave vladu sa Demoratskom stankom Kosova, koja je deset godina bila na vlasti i nanela veliku štetu i građanima i državi. Međutim, niko ne isključuje mogućnost da LDK iz koalicije LAA, koja je tri godine bila u vladajućoj koaliciji sa PDK, prihvati da bude dio nove vlade, ukoliko na nju vrše pritisak zvaničnici SAD i EU.
Postoji mogućnost da koaliciju PAN napusti partija Inicijativa za Kosovo (NISMA) predvođena Fatmirom Ljimajem - koji nije zadovoljan ponašanjem predsjednika PDK, Kadrija Veselija, izbornim rezultatima i tretmanom koji je imao tokom izborne kampanje - a čija je stranka, kako kažu, osvojila sedam poslaničkih mjesta. Njegov izlazak bi doveo do velike krize u ovoj koaliciji.
Haradinaj može da pokuša da “kupi” dva do četiri poslanika i 20 poslanika predstavnika Srba i drugih etničkih zajednica.
Za sada takva mogućnost ne postoji?
Druga opcija je da Samopredjeljenje, kao stranka sa najviše glasova, dobije mandate i formira vladu sa koalicijom LAN, što zajedno čini prostu većinu od 61 poslanika. Njima bi se priključili i poslanici etničkih zajednica uključujući i Srbe.
Kandidat za premijera iz VV, Albin Kurti pozvao je drugu izbornu listu, LAA i poslanike iz koalicije PAN, koji su protiv formiranja vlade “Klana Pronto”, da se ujedine oko okruglog stola za formiranje nove vlade koju bi on predvodio.
Ovaj poziv su podržali neki funkcioneri ove koalicije, ali još nije zvanično prihvaćen.
Međutim jedan visoki funkcioner PDK, izjavio je da jedino kaolicija PAN i niko drugi ima ustavno pravo da formira vladu ili se ide na izbore, kako što desilo i nakon izbora 2014. godine, kada je kriza oko formiranja vlade trajala šest mjeseci.
Treća opcija, koju često spominju analitičari, je politička blokada i novi vanredni izbori, koji bi se održali u decembru ove godine zajedno sa lokalnim.
Takvu mogućnost je najavio i uticajni zvaničnik PDK, Xhavit Haliti, koji je rekao da ukoliko koalicija PAN ne uspije da obezbjedi podršku još jedne stranke ili koalicije za formiranje parlamentarne većine, Kosovo bi moglo da uđe u duboku krizu i da se ide na vanredne izbore.
U tom slučaju formirala bi se tehnička vlada.
Svakako da će na formiranje vlade uticati i uloga međunarodnog faktora, prije svega SAD i EU. Međutim, bilo bi dobro da međunarodni faktori konačno prestanu da podržavaju stranke i lidere koji su do guše ogrezli u korupciju, kriminal, zloupotrebu vlasti i uništili državu i narod Kosova i da puste da to rade same stranke koje su dobile povjerenje građana, u ovom slučaju predvođene Samoopredjeljenjem koje ima jasnu viziju i konkretan program za izgradnju pravne, moderne i prosperitetne države i društva te rada za dobrobit građana. Ta stranka je prozapadno orijentisana i veoma odgovorna.
Delikatne obaveze
Novu vladu čekaju delikatne obaveze, koje nije uspjela da ispuni prethodna vlada. Tu je ratifikacija demarkacije granice sa Crnom Gorom, kao jedan od uslova za viznu liberalizaciju, zatim formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), nastavak dijaloga sa Beogradom, transformacija Bezbjednosnih snaga Kosova u Oružane snage, kao i početak rada Specijalnog suda za ratne zločine 1998-2000, za šta se sumnjiče neki komandanti i pripadnici OVK.
Oko ovih pitanja, koja se uglavnom odnose na međunarodne obaveze Kosova, postoje različiti stavovi kandidata za premijera i njihovo neispunjenje može lako dovesti do nesporazuma međunarodnih faktora i buduće vlade.
Haradinaj i Kurti za sada imaju skoro identične stavove o nekoliko međunarodnih obaveza: i jedni i drugi smatraju da sporazum o demarkaciji granice sa Crnom Gorom, koji je potpisao predsjednik Thaçi, šteti državi Kosovo za 8.000 hektara i da o tome ponovo treba da se dogovaraju vlade Prištine i Podgorice.
Oni takođe smatraju da treba revidirati Sporazum o formiranju ‘Zajednice srpskih opština’ (ZSO) na sjeveru Kosova, jer nije u skaldu sa kosovskim Ustavom, i to treba da se pošalje Venecijanskoj komisiji na razmatranje, a da parlamentarna komisija proceni dosadašnji proces dijaloga sa Srbijom.
Haradinaj smatra da se dijalog sa Srbijom može nastaviti jedino ako Srbija prizna Kosovo, a Kurti će tražiti unutrašnji dijalog sa kosovskim Srbima kao ravnopravnim građanima Kosova, jer dosadašnji dijalog nije dao nikakve rezultate.
Zbog ovakvih stavova prema međunarodnim obavezama Kosova, međunarodnim faktorima neće biti lako da ih ubjede, pogotovo kad je i SAD i EU stalo do stabilnosti na Kosovu i u regionu. Do sada su tu stabilnost, za koju su građani Kosova platili visoku cijenu, “držali pod kontrolom” upravo bivši komandanti OVK, Hashima Thaçi, Ramush Haradinaj, Fatmir Limaj i Kadri Veseli sa svojim saborcima i saradnicima.
Ako protiv nekih od njih budu podignute optužnice, njihovi sljedbenici bi brzo mogli da organizuju manifestacije solidarnosti, pa i nerede. Sa novim savezom starih ratnih heroja se nije šaliti, što s pravom brine međunarodne istražitelje.
Kosovski Srbi pod kontrolom Beograda
Kosovski Srbi na ove izbore izašli su sa pet izbornih lista, međutim samo Srpska lista, koju je podržala i čak formirala Vlada Srbije, osvojila je devet mjesta, a još jedna lista osvojila je samo jedno mjesto. Srpska lista se smatra ogrankom Srpske napredne stranke (SNS) predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i na toj listi nije bilo mjesta za one koji nisu iz te stranke ili se nisu složili sa politikom Beograda prema kosovskim Srbima.
Podrška Vlade Srbije je ogroman vetar u leđa Srpskoj listi, ali će to svakako stvoriti probleme nakon izbora, što je bilo vidljivo i u prethodnom mandatu. Predstavnici kosovskih Srba će na taj način ponovo biti pod potpunom kontrolom Beograda, a kao takvi neće imati autonomiju u odlučivanju, iz čega proizilazi da neće biti sagovornici ni Albancima ni predstavnicima međunarodne zajednice, koja je i dalje važna na Kosovu.
Zvaničnici Vlade Srbije ocjenili su pobjedu Srpske liste kao veoma značajnu za srpski narod i kao pobjedu za Srbiju te dodali „da su svi htjeli da biraju srpske predstavnike umjesto Srba, počev od Prištine, pa zemalja kvinte, ali je narod sam izabrao Srbe koji će ih predstavljati”.
Po njima, odziv Srba na nedjeljnim izborima na Kosovu pokazuje da su shvatili i značaj izbora i veza s Vladom Srbije te da će preko Srpske liste država Srbija biti „nezaobilazno prisutna” na Kosovu.
Međutim, lider građanske inicijative SDP iz K. Mitrovice, Oliver Ivanović, ocjenjuje da će uticaj Srba biti manji i da nije siguran da li će Srpska lista imati kredibilne kandidate koji bi mogli da ojačaju ulogu Srbije na Kosovu. “Za aktivnu i ozbiljnu ulogu Srbije na Kosovu treba da članovi SL imaju takav veliki kredibilitet da bi uticali na Albance i međunarodni faktor i naravno, da imaju poštovanje srpske zajednice na Kosovu. Sumnjam da ima takvih ljudi” izjavio je Ivanović.
Po Ustavu, Srbima je garantovano 10 mjesta u parlamentu kao i dva mjesta u vladi, potpredsjednika i ministra. Ostalim etničkim zajednicama takođe je garantovano 10 mjesta.
U prethodnom mandatu srpski predstavnici u parlamentu i vladi nisu bili konstruktivni, već su blokirali rad. Čak su na šest mjeseci napustili rad vlade i parlamenta.
Ostaje da se vidi kako će se ponašati sprski predstavnici u novom sazivu parlamenta i vlade.
Piše: Fahri Musliu
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
