Ministar vanjskih poslova Kine Qin Gang također je istakao da je Tajvan ‘crvena linija’ u odnosima sa SAD-om.
Čini se kao da strani faktor upravlja krizom u Ukrajini, zalažući se za odugovlačenje i eskalaciju sukoba, rekao je kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang.
“Strani faktor stavio je krizu u Ukrajini u službu određenih geopolitičkih ciljeva”, rekao je novinarima na marginama godišnjeg parlamenarnog sastanka u Pekingu, ne navodeći pritom na koga misli.
Također je pozvao na dijalog, “što je prije moguće”.
“Sukob, sankcije i pritisak neće riješiti problem… Proces mirovnih pregovora trebao bi početi što je prije moguće, jer su brige o sigurnosti svih strana legitimne i treba ih poštovati”, rekao je.
Rusija je 24. februara prošle godine poslala svoje trupe u Ukrajinu u onome što naziva “specijalnom vojnom operacijom”. Sukob je rezultirao porušenim gradovima, milionima raseljenim i slabljenjem globalne ekonomije.
Kineski ministar vanjskih poslova naglasio je da Peking nije osigurao oružje ni za jednu stranu ukrajinskog sukoba, odgovarajući na komentare američkih dužnosnika o “posljedicima” koje će Kina snositi ukoliko Rusiji osigura “smrtonosno oružje”.
“Kina nije uključena u sukob u Ukrajini i nije osigurala oružje nijednoj strani. Prema tome, razgovor o krivici, sankcijama i prijetnji Kine je apsolutno neprihvatljiv”, naglasio je.
Naglasio je da je Tajvan glavna poveznica Pekinga i Washingtona, opisujući ga kao “jezgru ključnih pitanja i prvu crvenu liniju koja u odnosima SAD-Kina ne smije biti pređena”.
Kina tvrdi da ima suverenitet nad Tajvanom i ne isključuje upotrebu sile za preuzimanje kontrole nad otokom. Pojačala je vojni i diplomatski pritisak na otok otkako je Tsai Ing-wen, koja traži nezavisnost, 2016. godine prvi put izabrana za predsjednicu. Tsai je rekla da budućnost otoka ovisi o narodu Tajvana.
SAD je zakonom obavezo da će pružiti Tajvanu sredstva za odbranu.
“Strani faktor stavio je krizu u Ukrajini u službu određenih geopolitičkih ciljeva”, rekao je novinarima na marginama godišnjeg parlamenarnog sastanka u Pekingu, ne navodeći pritom na koga misli.
Također je pozvao na dijalog, “što je prije moguće”.
“Sukob, sankcije i pritisak neće riješiti problem… Proces mirovnih pregovora trebao bi početi što je prije moguće, jer su brige o sigurnosti svih strana legitimne i treba ih poštovati”, rekao je.
Kina u centru pažnje
Kineski stav o ratu u Ukrajini posljednjih je sedmica u centru pažnje usljed produbljivanja odnosa sa Moskvom i zabrinutosti zapadnih zemalja koje smatraju da zemlja koja je odbila nazvati Rusiju agresorom u ovom sukobu ne može biti iskren posrednik u bilo kakvim potencijalnim mirovnim pregovorima.Rusija je 24. februara prošle godine poslala svoje trupe u Ukrajinu u onome što naziva “specijalnom vojnom operacijom”. Sukob je rezultirao porušenim gradovima, milionima raseljenim i slabljenjem globalne ekonomije.
Kineski ministar vanjskih poslova naglasio je da Peking nije osigurao oružje ni za jednu stranu ukrajinskog sukoba, odgovarajući na komentare američkih dužnosnika o “posljedicima” koje će Kina snositi ukoliko Rusiji osigura “smrtonosno oružje”.
“Kina nije uključena u sukob u Ukrajini i nije osigurala oružje nijednoj strani. Prema tome, razgovor o krivici, sankcijama i prijetnji Kine je apsolutno neprihvatljiv”, naglasio je.
‘Tajvan – crvena linija’
Na konferenciji za novinare, Qin je također govorio o odnosu SAD-a i Kine, izrazivši nadu da bi dvije zemlje mogle naći “zajednički jezik”.Naglasio je da je Tajvan glavna poveznica Pekinga i Washingtona, opisujući ga kao “jezgru ključnih pitanja i prvu crvenu liniju koja u odnosima SAD-Kina ne smije biti pređena”.
Kina tvrdi da ima suverenitet nad Tajvanom i ne isključuje upotrebu sile za preuzimanje kontrole nad otokom. Pojačala je vojni i diplomatski pritisak na otok otkako je Tsai Ing-wen, koja traži nezavisnost, 2016. godine prvi put izabrana za predsjednicu. Tsai je rekla da budućnost otoka ovisi o narodu Tajvana.
SAD je zakonom obavezo da će pružiti Tajvanu sredstva za odbranu.
