Evropske zemlje uznemirava turska uloga posrednika između Washingtona i Moskve u sukobu u Ukrajini, a zabrinutost za to je izrazio i šef diplomatije Evropske unije Josep Borrell.
U trenutku kada Turska igra ulogu posrednika između Washingtona i Moskve u sukobu u Ukrajini, posebno kada je riječ o političkim kontaktima i pitanju izvoza žitarica, evropske zemlje uznemirava takva uloga Turske.
Ovu zabrinutost je izrazio visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Evropske unije Josep Borrell.
Koji su razlozi za takvu uznemirenost i strah?
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan intenzivirao je telefonske kontakte sa zaraćenim stranama u ruskom ratu protiv Ukrajine, bilo da osigura sporazum o prolazu ukrajinskog žita, ili da ublaži energetsku krizu, ili da pozove na prekid rata između Moskve i Kijeva.
Prema saopćenju turskog predsjedništva, Erdogan je obavio telefonski razgovor s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, tokom kojeg je izrazio nadu da će rat završiti što je prije moguće.
Čini se da ovakvo djelovanje Turske izaziva bijes Evropljana, budući da je ovakav stav iznio Borrell u pismu upućenom Evropskom parlamentu.
“Produbljivanje ekonomskih odnosa između Turske i Rusije izvor je velike zabrinutosti”, piše u tom pismu, kako prenosi njemačka Funk Media Group.
Gostujući u Al Jazeerinom programu ”Ma weraa al khabar”, Emmanuel Dupuy, voditelj Instituta za predviđanje i sigurnost u Evropi, branio je evropski stav o ulozi Turske i ocijenio ga opravdanim.
Izrazio je uvjerenje da Erdogan igra na različitim frontovima i da ne podržava međunarodnu zajednicu po pitanju zapadnih sankcija uvedenih Rusiji.
Rekao je da Ankara zaobilazi te sankcije i da ima koristi od plinovoda koji prolaze kroz Crno more, iako je članica Sjevernoatlantskog saveza i teži ulasku u EU.
Dupuy ne priznaje tursku ulogu u ukrajinskom ugovoru o izvozu žitarica, tvrdeći da Ankara štiti provedbu sporazuma jer nadzire moreuze Bosfor i Hormuz, kroz koje prolaze brodovi za prevoz žita, te kako je ona, odnosno Ankara, ponudila svoje usluge što se tiče posredovanja između ruske i ukrajinske strane.
To posredovanje nije urodilo plodom jer stvari nisu jasne i atmosfera nije spremna za pregovore dviju strana.
Bilgehan Ozturk, politički analitičar Centra za istraživanje SETA, odbacio je stavove šefa Instituta za predviđanje i sigurnost u Evropi, ističući da Evropljani pate od energetske krize, za razliku od Turske, a pokušali su i prije rata posredovati između Moskve i Kijeva, u čemu nisu uspjeli.
Čak su se i po pitanju sankcija Rusiji Francuska i Njemačka usprotivile stavu Sjedinjenih Američkih Država, ali su na kraju ipak popustile.
Osim toga, načelni je stav Turske, nastavlja Ozturk, da odbacuje jednostrane sankcije nametnute Moskvi, a drži se samo sankcija koje je nametnulo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Naglašava da je Turska strana koja je spasila svijet od prehrambene krize.
Važno je napomenuti da je dokument inicijative za sigurnu isporuku žitarica i hrane iz ukrajinskih luka u Istanbulu potpisan 22. jula između Turske, Rusije, Ukrajine i UN-a.
Sporazum je uključivao osiguranje izvoza žitarica koje su zapele u ukrajinskim lukama na Crnom moru u svijet, kako bi se riješila globalna kriza nestašice hrane, koja prijeti humanitarnom katastrofom.
Ovu zabrinutost je izrazio visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Evropske unije Josep Borrell.
Koji su razlozi za takvu uznemirenost i strah?
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan intenzivirao je telefonske kontakte sa zaraćenim stranama u ruskom ratu protiv Ukrajine, bilo da osigura sporazum o prolazu ukrajinskog žita, ili da ublaži energetsku krizu, ili da pozove na prekid rata između Moskve i Kijeva.
Prema saopćenju turskog predsjedništva, Erdogan je obavio telefonski razgovor s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, tokom kojeg je izrazio nadu da će rat završiti što je prije moguće.
Erdogan igra na različitim frontovima
U saopćenju Odjela za komunikacije turskog Predsjedništva piše da se tokom posljednjih razgovora između Erdogana i Putina ponovo razgovaralo o energetskom pitanju, ali i o regionalnim pitanjima, uključujući žitni koridor i borbu protiv terorizma.Čini se da ovakvo djelovanje Turske izaziva bijes Evropljana, budući da je ovakav stav iznio Borrell u pismu upućenom Evropskom parlamentu.
“Produbljivanje ekonomskih odnosa između Turske i Rusije izvor je velike zabrinutosti”, piše u tom pismu, kako prenosi njemačka Funk Media Group.
Gostujući u Al Jazeerinom programu ”Ma weraa al khabar”, Emmanuel Dupuy, voditelj Instituta za predviđanje i sigurnost u Evropi, branio je evropski stav o ulozi Turske i ocijenio ga opravdanim.
Izrazio je uvjerenje da Erdogan igra na različitim frontovima i da ne podržava međunarodnu zajednicu po pitanju zapadnih sankcija uvedenih Rusiji.
Rekao je da Ankara zaobilazi te sankcije i da ima koristi od plinovoda koji prolaze kroz Crno more, iako je članica Sjevernoatlantskog saveza i teži ulasku u EU.
Ankara podržava samo sankcije UN-a
Dupuy ne priznaje tursku ulogu u ukrajinskom ugovoru o izvozu žitarica, tvrdeći da Ankara štiti provedbu sporazuma jer nadzire moreuze Bosfor i Hormuz, kroz koje prolaze brodovi za prevoz žita, te kako je ona, odnosno Ankara, ponudila svoje usluge što se tiče posredovanja između ruske i ukrajinske strane.To posredovanje nije urodilo plodom jer stvari nisu jasne i atmosfera nije spremna za pregovore dviju strana.
Bilgehan Ozturk, politički analitičar Centra za istraživanje SETA, odbacio je stavove šefa Instituta za predviđanje i sigurnost u Evropi, ističući da Evropljani pate od energetske krize, za razliku od Turske, a pokušali su i prije rata posredovati između Moskve i Kijeva, u čemu nisu uspjeli.
Čak su se i po pitanju sankcija Rusiji Francuska i Njemačka usprotivile stavu Sjedinjenih Američkih Država, ali su na kraju ipak popustile.
Osim toga, načelni je stav Turske, nastavlja Ozturk, da odbacuje jednostrane sankcije nametnute Moskvi, a drži se samo sankcija koje je nametnulo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
‘Spasila svijet od prehrambene krize’
Da je slijedila put Evropljana i Amerikanaca, sada ne bi imala priliku razgovarati s ukrajinskom i ruskom stranom o razmjeni zarobljenika i sporazumu o žitu.Naglašava da je Turska strana koja je spasila svijet od prehrambene krize.
Važno je napomenuti da je dokument inicijative za sigurnu isporuku žitarica i hrane iz ukrajinskih luka u Istanbulu potpisan 22. jula između Turske, Rusije, Ukrajine i UN-a.
Sporazum je uključivao osiguranje izvoza žitarica koje su zapele u ukrajinskim lukama na Crnom moru u svijet, kako bi se riješila globalna kriza nestašice hrane, koja prijeti humanitarnom katastrofom.