Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell, u novoobjavljenoj knjizi "Evropa između dva rata“, bavi se gorućim pitanjima spoljne i bezbjednosne politike EU tokom 2023. godine, koja takođe uključuje napet tok u odnosima Kosova i Srbije i proces dijaloga Prištine i Beograda.
U poglavlju pod nazivom "Dijalog Priština-Beograd: Vrijeme je da se preuzme odgovornost“ koje se nalazi u posljednjem dijelu, evropski visoki diplomata podsjeća na tenzije koje su izbile u sjevernom dijelu Kosova sa većinskim srpskim stanovništvom, sugerišući da je sukob bio neizbježan, ali da je izbjegnut uglavnom zbog diplomatskih napora EU u okviru dijaloga.
"Umjesto da krenemo ka normalizaciji odnosa kako bismo Evropu učinili bezbjednijom i obezbjedili bolju budućnost za ljude u regionu, naše vrijeme i energija su apsorbovani upravljanjem krizama, barikadama i prijetnjama nasiljem. Nije bilo lako smiriti situaciju i izbegnuti potpuni sukob“, navodi se u knjizi.
Kako dalje piše, međunarodna zajednica je 2023. godine shvatila da mora da pogura dijalog za normalizaciju kosovsko-srpskih odnosa prije nego što bude prekasno, posebno poslije rata u Ukrajini. Pod senkom nove geopolitičke realnosti, zapadne diplomate su pokušale da potisnu strane ka prihvatanju dogovorenog kompromisnog sporazuma. To je rezultiralo prijedlogom sporazuma koji su pokrenule Francuska i Njemačka – dve glavne zemlje Evropske unije.
"Rat Rusije protiv Ukrajine promijenio je cjelokupnu sliku. Dijalog nije samo o Kosovu i Srbiji. To treba posmatrati u aktuelnom širem geopolitičkom kontekstu, kao odlučujući trenutak u evropskoj istoriji. Nikada nije rečeno da bi tako monumentalan zadatak kao što je olakšavanje sporazuma o normalizaciji bio lak. Bilo je uspona i padova i vrlo često su se pitanja koja se smatraju malim i tehničkim pokazala kao veoma osjetljiva i politička – pitanja koja su imala potencijal da prerastu u nasilje“, piše Borrell.
Premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić su dogovorili sporazum o normalizaciji odnosa 27. februara 2023. godine u Briselu. Potom je postignut dogovor o planu za nastavak dogovora 18. marta 2023. godine u Ohridu.
"Zato je sada vrijeme da se fokusiramo na širu sliku i ne dozvolimo da se još jedan prozor zatvori pred očima ljudi u regionu, kao što se dešavalo nekoliko puta u novijoj historiji. Vrijeme je da se Srbija i Kosovo dogovore o aneksu implementacije, koji je sastavni dio sporazuma”, navodi on.
"Umjesto da krenemo ka normalizaciji odnosa kako bismo Evropu učinili bezbjednijom i obezbjedili bolju budućnost za ljude u regionu, naše vrijeme i energija su apsorbovani upravljanjem krizama, barikadama i prijetnjama nasiljem. Nije bilo lako smiriti situaciju i izbegnuti potpuni sukob“, navodi se u knjizi.
Kako dalje piše, međunarodna zajednica je 2023. godine shvatila da mora da pogura dijalog za normalizaciju kosovsko-srpskih odnosa prije nego što bude prekasno, posebno poslije rata u Ukrajini. Pod senkom nove geopolitičke realnosti, zapadne diplomate su pokušale da potisnu strane ka prihvatanju dogovorenog kompromisnog sporazuma. To je rezultiralo prijedlogom sporazuma koji su pokrenule Francuska i Njemačka – dve glavne zemlje Evropske unije.
"Rat Rusije protiv Ukrajine promijenio je cjelokupnu sliku. Dijalog nije samo o Kosovu i Srbiji. To treba posmatrati u aktuelnom širem geopolitičkom kontekstu, kao odlučujući trenutak u evropskoj istoriji. Nikada nije rečeno da bi tako monumentalan zadatak kao što je olakšavanje sporazuma o normalizaciji bio lak. Bilo je uspona i padova i vrlo često su se pitanja koja se smatraju malim i tehničkim pokazala kao veoma osjetljiva i politička – pitanja koja su imala potencijal da prerastu u nasilje“, piše Borrell.
Premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić su dogovorili sporazum o normalizaciji odnosa 27. februara 2023. godine u Briselu. Potom je postignut dogovor o planu za nastavak dogovora 18. marta 2023. godine u Ohridu.
"Zato je sada vrijeme da se fokusiramo na širu sliku i ne dozvolimo da se još jedan prozor zatvori pred očima ljudi u regionu, kao što se dešavalo nekoliko puta u novijoj historiji. Vrijeme je da se Srbija i Kosovo dogovore o aneksu implementacije, koji je sastavni dio sporazuma”, navodi on.
