Britanski list Guardian je izdvojio neke od najznačajnijih činjenica o najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi, a koju je ruska vojska napala protekle noći. Sada je ona pod ruskom kontrolom.
Elektrana Zaporožje u Ukrajini je građena od 1984. do 1995. godine te je deveta po veličini u svijetu. Ima šest reaktora, a svaki od njih proizvodi 950 megavati struje. Količina struje koju proizvede dovoljna je za skoro četiri miliona domova.
U normalnim okolnostima proizvodi jednu petinu od ukupno proizvedene struje u Ukrajini. Polovina struje dobijene nuklearnom energijom u ovoj državi je proizvedena u Zaporožju.
Nalazi se na jugoistoku zemlje u gradu Enerhodaru. Koristi vodu iz akumulacije Kahovka, koja je na rijeci Dnjepar. Ova nuklearna elektrana je 200 kilometara udaljena od regije Donbas i 550 kilometara od Kijeva.
Nadležni u Ukrajini su saopćili da je ruska vojska danas u ranim jutarnjim satima napala elektranu. Informaciju da se napad desio prvi je objavio radnik elektrane na aplikaciji Telegram. Tada je upozorio da postoji velika opasnost.
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba je u 2:30 sati po lokalnom vremenu potvrdio da se napad desio te da je izbio požar. Pozvao je da se napad odmah prekine. Služba za hitne situacije Ukrajine je nešto kasnije objavila da su nivoi radijacije normalni. Tvrde da je požar izbio izvan elektrane.
Potom je saopćeno da je treći reaktor ugašen u 2:26 sati po lokalnom vremenu. Kasnije su ugašena još četiri reaktora. Ovo se odrazilo na azijsko tržište, tj. porasle su cijene dionica i nafta je poskupjela.
Odgovorni u Ukrajini uvjeravaju da je situacija pod kontrolom, tj. da garantuju sigurnost elektrane. Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) je saopćila da nisu registrovali promjene u nivou radijacije.
Sjedinjene Američke Države su također naglasile da ne postoje pokazatelji da se promijenio nivo radijacije. Američka ministrica za energiju Jennifer Granholm je izjavila da su reaktori zaštićeni robusnim strukturama i da su ugašeni.
Ruska vojska je nedugo nakon početka agresije na Ukrajinu zauzela nuklearnu elektranu Černobil, koja je 100 kilometara udaljena od Kijeva. Pojedini analitičari su istakli da je elektrana Zaporožje drugačija i sigurnija u odnosu na onu u Černobilu, u kojoj se 1986. desila katastrofa.
Vanredni profesor na Australskom nacionalnom univerzitetu Tony Irwin smatra da je mala vjerovatnoća da se desi eksplozija ili da dođe do topljenja reaktora. Irwin ima 30-godišnje iskustvo upravljanja nuklearnim elektranama u Velikoj Britaniji i Australiji.
Kako je kazao, reaktori s vodom pod pritiskom (PWR) su mnogo sigurniji od reaktora u Černobilu te se čini da nisu oštećeni tokom ruskog napada. Ukazao je na to da se nalaze između velike betonske strukture koja štiti i od požara.
"Naravno da nikako nije dobra ideja da granatirate reaktor. PWR reaktori su mnogo sigurniji zato što su to dvokružni reaktori. Time se omogućava da voda bude hladna u prvom krugu, dok se u drugom napaja turbina", obrazložio je profesor Irwin.
Ovi reaktori imaju, kako je naveo, rezervne sisteme za hlađenje i mogućnost osiguravanja niskog pritiska u slučaju hitnosti, piše Guardian.
U normalnim okolnostima proizvodi jednu petinu od ukupno proizvedene struje u Ukrajini. Polovina struje dobijene nuklearnom energijom u ovoj državi je proizvedena u Zaporožju.
Nalazi se na jugoistoku zemlje u gradu Enerhodaru. Koristi vodu iz akumulacije Kahovka, koja je na rijeci Dnjepar. Ova nuklearna elektrana je 200 kilometara udaljena od regije Donbas i 550 kilometara od Kijeva.
Šta se desilo danas u ranim jutarnjim satima
Nadležni u Ukrajini su saopćili da je ruska vojska danas u ranim jutarnjim satima napala elektranu. Informaciju da se napad desio prvi je objavio radnik elektrane na aplikaciji Telegram. Tada je upozorio da postoji velika opasnost.
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba je u 2:30 sati po lokalnom vremenu potvrdio da se napad desio te da je izbio požar. Pozvao je da se napad odmah prekine. Služba za hitne situacije Ukrajine je nešto kasnije objavila da su nivoi radijacije normalni. Tvrde da je požar izbio izvan elektrane.
Potom je saopćeno da je treći reaktor ugašen u 2:26 sati po lokalnom vremenu. Kasnije su ugašena još četiri reaktora. Ovo se odrazilo na azijsko tržište, tj. porasle su cijene dionica i nafta je poskupjela.
Prijeti li radijacija
Odgovorni u Ukrajini uvjeravaju da je situacija pod kontrolom, tj. da garantuju sigurnost elektrane. Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) je saopćila da nisu registrovali promjene u nivou radijacije.
Sjedinjene Američke Države su također naglasile da ne postoje pokazatelji da se promijenio nivo radijacije. Američka ministrica za energiju Jennifer Granholm je izjavila da su reaktori zaštićeni robusnim strukturama i da su ugašeni.
Ruska vojska je nedugo nakon početka agresije na Ukrajinu zauzela nuklearnu elektranu Černobil, koja je 100 kilometara udaljena od Kijeva. Pojedini analitičari su istakli da je elektrana Zaporožje drugačija i sigurnija u odnosu na onu u Černobilu, u kojoj se 1986. desila katastrofa.
Vanredni profesor na Australskom nacionalnom univerzitetu Tony Irwin smatra da je mala vjerovatnoća da se desi eksplozija ili da dođe do topljenja reaktora. Irwin ima 30-godišnje iskustvo upravljanja nuklearnim elektranama u Velikoj Britaniji i Australiji.
Kako je kazao, reaktori s vodom pod pritiskom (PWR) su mnogo sigurniji od reaktora u Černobilu te se čini da nisu oštećeni tokom ruskog napada. Ukazao je na to da se nalaze između velike betonske strukture koja štiti i od požara.
"Naravno da nikako nije dobra ideja da granatirate reaktor. PWR reaktori su mnogo sigurniji zato što su to dvokružni reaktori. Time se omogućava da voda bude hladna u prvom krugu, dok se u drugom napaja turbina", obrazložio je profesor Irwin.
Ovi reaktori imaju, kako je naveo, rezervne sisteme za hlađenje i mogućnost osiguravanja niskog pritiska u slučaju hitnosti, piše Guardian.
