Znaju šta rade

Da li se Finci bolje nose sa pandemijom koronavirusa zato što su "nedruštveni" ili što imaju jaku socijalnu državu? Stopa zaraze koronavirusom u ovoj zemlji je najniža u cijeloj Evropi. Gdje je kvaka?

Finska je jedna od zemalja koje najbolje izlaze na kraj s pandemijom koronavirusa. Prema podacima Univerziteta John Hopkins (stanje 18. novembra) od početka godine se u Finskoj zarazilo 19.600 osoba, a 371 osoba je umrla od posljedica zaraze.

Ni u jednoj drugoj zemlji stopa zaraze nije toliko niska. U Njemačkoj se u posljednje vrijeme toliko ljudi zarazi na dnevnoj bazi. Poređenja radi u Danskoj, koja ima sličan broj stanovnika kao Finska, se od početka pandemije virusom zarazilo 65.000 ljudi.

U Slovačkoj, koja takođe broji blizu šest milona stanovnika, virusom je inficirano 88.600 ljudi. Švedska koja ima duplo više stanovnika ali sa 192.000 slučajeva koronavirusa ima skoro deset puta više zaraženih od Finske.

1. Finska je reagovala brzo

Kada je širom svijeta počeo da raste broj zaraženih, finska vlada je reagovala brzo i naložila dvomjesečno zaključavanje. Putovanja u i iz Helsinkija i u obližnje regione su bila zabranjena.

Takođe su zatvorili i škole i druge ustanove, a kasnije i restorane. To se desilo prilično rano, kada je broj inficiranih u toj skandinavskoj zemlji još bio neznatan.

"Finska je veoma brzo i opsežno zaustavila javni život, dakle skoro dvije nedjelje ranije nego susjedne Norveška i Danska, Švedsku da i ne pominjemo", kazao je Mika Salminen, direktor finske Zdravstvene službe THL, njemačkom radiju Deutchlandfunk.

Tako je zaključavanje veoma brzo zaustavilo širenje virusa.

2. Prihvaćena je korona aplikacija

Finska insistira na brzom praćenju kontakt osoba koje su imale kontakt sa osobama, a koje su bile pozitivne na koronavirus. Tu su zdravstvene službe dobile podršku upotrebom aplikacije, kao i u Njemačkoj.

"Korona flash" instalirao je na svoje mobitele skoro svaki drugi Finac i Finkinja. Nasuprot tome u Njemačkoj je "korona aplikaciju" preuzelo 22 miliona stanovnika, dakle jedna četvrtina stanovništva.

Kod pojedinih ljudi je problem star mobitel, dok drugi strahuju od zloupotrebe privatnih podataka. Zašto Finci drugačije reaguju pokazaće sljedeća stavka.

3. Ključno je povjerenje

Dok u Njemačkoj sve više ljudi sumnja u strategiju savezne Vlade, a virus ne uzima za ozbiljno, u Finskoj vlada prilično veliko povjerenje u tamošnju vladu. A to se ne pokazuje samo po aplikaciji za praćenje virusa.

Čak i tokom zaključavanja u proljeće skoro da nije bilo protivljenja. Prema anketi koju je tada proveo Evropski parlament, 73 posto ljudi je izjavilo da dobro izlazi na kraj sa mjerama preduzetim za suzbijanje koronavirusa.

U Finskoj uzalud tražite i demonstrante protiv korona politike, kakve se trenutno održavaju širom Njemačke.

"Mi pokušavamo da se pridržavamo onog što nam propisuje vlada. Mislim da to ima veze i sa našom socijalnom državom", kazala je finska političarka Zelenih Roza Merileninen za Deutchlandfunk kultur.

Moguće da je dobra ekonomska situacija takođe tome doprinijela. Dok je privredna proizvodnja na nivou EU u drugom kvartalu 2020. opala u prosjeku za 14 posto, u Finskoj je opala za 6,4. Zemlja stoji i dalje dobro.

4. Zahvaljujući tehnici

Prelazak na rad od kuće i online nastavu, u ovoj prilično digitalizovanoj zemlji nije bio veliki problem, s obzirom na to da se skoro podrazumijeva da finski đaci posjeduju laptop.

Nasuprot tome, u Njemačkoj 68 učenika dolazi na jedan laptop, podaci su studije Društva za digitalno obrazovanje. Online nastava je za porodice koje ne stoje finansijski najbolje bila skoro nemoguća, i moguće je da je utjecalo na stvaranje loše atmosfere o korona politici.

5. Nema partija? Nije problem!

Tek nedavno je njemačka vlada kontroverznim spotom vrbovala mlade da se izoluju u svoja četiri zida. Izgleda da mnogim ljudima to teško pada, neko bi mogao da pomisli – pa i razumljivo je. Ali, u Finskoj je to za mnoge izgleda drugačije.

Prema jednoj anketi Evropskog parlamenta 23 posto ljudi je izjavilo da im se život poboljšao tokom zaključavanja u proljeće.

"Mi nismo baš nešto posebno društveni i volimo da budemo sami", kazala je socijalna psihologinja Neli Hankonen sa Univerziteta u Helsinkiju u jednom intervjuu agenciji AFP.

Takođe bi određenu ulogu mogla da igra i zona ličnog komfora, odnosno koliko biste željeli da se približite drugoj osobi.

"Može biti da je zona ličnog komfora kod Finaca nešto veća nego u drugim evropskim zemljama", rekao je Mika Salminen, direktor finske Zdravstvene službe THL.

"Mi se rado držimo na metar udaljenosti od drugih ljudi, u suprotnom se ne osjećamo dobro", zaključio je Salminen, prenosi Deutsche Welle.