Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn založio se danas u Beču da se Prištini i Beogradu "dozvoli da razgovaraju i o razmjeni teritorija".
Prema njegovim riječima, dvije vlade, međutim, moraju znati da pronađeno rješenje može biti prihvaćeno od međunarodne zajednice samo ako doprinosi većoj stabilnosti u regionu.
"Ne može biti da se pronađe bilateralno rješenje koje bi bilo na teret drugih", poručio je Hahn na sjednici Evropske narodne partije (EPP).
Rekao je i da "stabilnost regiona može biti osigurana samo ako sve zemlje Zapadnog Balkana budu članice EU".
Radi se, kaže, o "zaokruživanju", pošto gotovo svaka zemlja Zapadnog Balkana već ima jednu državu članicu EU kao susjeda.
On je istakao da prije pristupanja EU moraju biti rješeni bilateralni konflikti, te s tim u vezi zatražio je podršku za kompromisno rješenje spora oko imena makedonske države.
Grčkim konzervativcima, koji su protiv kompromisa, poručio je da treba da podrže rješenje u cilju veće stabilnosti, makar to činili samo "ćutanjem".
Ključno za region, dodao je, su napori za rješenje kosovskog problema.
Hahn je ponovio svoj stav da treba dozvoliti Prištini i Beogradu da pregovaraju i o razmjeni teritorija.
Takođe se izjasnio protiv izjava da proširenje mora da se odloži do okončanja unutrašnjih reformi EU.
Oba procesa, prema njegovom mišljenju, moraju teći paralelno.
Konkretno je, vezano za reforme EU, zatražio ukidanje principa jednoglasnog donošenja odluka u spoljnopolitičkim pitanjima.
U svom obraćaju on je upozorio na opasnost novog zaoštravanja izbjegličke krize.
"Oko Evrope postoji situacija gdje imamo oko 22 miliona izbjeglica, za koje postoji rizik da mogu krenuti u potragu puta ka Evropi", ukazao je Hahn.
"Ne može biti da se pronađe bilateralno rješenje koje bi bilo na teret drugih", poručio je Hahn na sjednici Evropske narodne partije (EPP).
Rekao je i da "stabilnost regiona može biti osigurana samo ako sve zemlje Zapadnog Balkana budu članice EU".
Radi se, kaže, o "zaokruživanju", pošto gotovo svaka zemlja Zapadnog Balkana već ima jednu državu članicu EU kao susjeda.
On je istakao da prije pristupanja EU moraju biti rješeni bilateralni konflikti, te s tim u vezi zatražio je podršku za kompromisno rješenje spora oko imena makedonske države.
Grčkim konzervativcima, koji su protiv kompromisa, poručio je da treba da podrže rješenje u cilju veće stabilnosti, makar to činili samo "ćutanjem".
Ključno za region, dodao je, su napori za rješenje kosovskog problema.
Hahn je ponovio svoj stav da treba dozvoliti Prištini i Beogradu da pregovaraju i o razmjeni teritorija.
Takođe se izjasnio protiv izjava da proširenje mora da se odloži do okončanja unutrašnjih reformi EU.
Oba procesa, prema njegovom mišljenju, moraju teći paralelno.
Konkretno je, vezano za reforme EU, zatražio ukidanje principa jednoglasnog donošenja odluka u spoljnopolitičkim pitanjima.
U svom obraćaju on je upozorio na opasnost novog zaoštravanja izbjegličke krize.
"Oko Evrope postoji situacija gdje imamo oko 22 miliona izbjeglica, za koje postoji rizik da mogu krenuti u potragu puta ka Evropi", ukazao je Hahn.
