Srbija nikada nije ovoliko bila kriminalizovana, a sada je taj sistem počeo da puca na više mjesta, kaže Al Jazeeri Aida Ćorović, nekadašnja zastupnica u državnom parlamentu.
Agresivnost vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) sedmicu prije prijevremenih parlamentarnih i lokalnih izbora u Srbiji analitičare navodi da vjeruju kako srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nije siguran u pobjedu i da bi taj političar autokratskog ponašanja možda mogao izgubiti izbore prvi put nakon više od decenije čvrste vladavine.
Nesigurnost u ostanak na vlasti mnogi vide i u potpuno iznenadnoj najavi lidera Srpske radikalne stranke, haškog osuđenika Vojislava Šešelja da je sa čelnicima SNS-a već dogovorio podršku naprednjacima u Beogradu i na lokalnom nivou. Iznenadilo je i vraćanje u politički život nekadašnjeg predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, sa kojim se Vučić, baš i kao sa Šešeljem, razišao mnogo godina ranije.
"Mislim da je Vučiću ovog puta važan svaki glas“, rekla je Al Jazeeri Aida Ćorović, nekadašnja zastupnica u državnom parlamentu. „Zbog toga i ‘grebe sa dna’, računajući da stari članovi SNS-a i dalje veruju Nikoliću, koje je izgubio njegovim odlaskom“.
Izbori u jednoj od najvećih i politički najutjecajnijih zemalja na Zapadnom Balkanu dolaze u vrijeme pritisaka Evropske unije i međunarodne zajednice da se službeni Beograd i Vučić vrate dijalogu s Kosovom i prihvati plan Brisela za normalizaciju odnosa s Prištinom.
Nakon oružanog napada paravojne grupe Srba na policiju na sjeveru Kosova krajem septembra i Briselu i Washingtonu se žuri da što prije normalizuje odnose na Zapadnom Balkanu, bojeći se eskalacije napete situacije i na druge zemlje u regiji, prije svega na Bosnu i Hercegovinu i na Crnu Goru, pod sve većim pritiscima Rusije.
Tu veću posvećenost Zapada ovoj regiji Vučić pokušava koristi u predizbornoj kampanji, plašeći glasače da bi njegov odlazak sa vlasti značio i gubitak suvereniteta Srbije i zaustavljanje onoga što naziva ekonomskim buđenjem zemlje.
Ovih dana je u programima televizija s nacionalnom pokrivenošću, govoreći o opoziciji, poručio biračima: “Jasno vam je da je glas za njih, glas protiv vitalnih interesa države”.
Opozicija u Srbiji, koja na izborima nastupa u više blokova, vidi šansu da u ukupnom zbiru glasova dobije većinu koja će joj omogućiti da formira tehničku vladu. Osam organizacija i stranaka udruženo u najbrojniju koaliciju “Srbija protiv nasilja”, tvrde da je ta pobjeda “apsolutno moguća”. Lista koju čini više proevropskih opozicionih stranaka ponijela je naziv protesta koji su se nekoliko mjeseci održavali širom Srbije nakon dva masovna ubistva u maju, u kojima je stradalo 19 osoba, uglavnom djece i mladih.
Stranke koje čine ovu izbornu listu nisu saglasne oko svih pitanja, uključujući i priznanje Kosova kao nezavisne države. No, zalažu se za tehničku vladu poslije izbora koju bi na godinu dana, osim stranaka sa ove liste, činila i nacionalna opozicija koja je za smjenu vlasti.
Ta vlada se, kako je rekao Dragan Đilas, lider Stranke slobode i pravde (SSP), ne bi bavila Kosovom i usklađivanjem sa vanjskom politikom EU-a, pošto o tome različite opozicione stranke imaju različite stavove. Bavili bi se, kako najavljuje, “dekriminalizacijom, zaustavljanjem rasta cena i oslobađanjem medija, da bi se potom organizovali slobodni izbori”.
"Vučića će pobediti ‘Vučić’. Njega će pobediti teška ekonomska situacija u zemlji, veoma visoke stopa kriminala i korupcije“, rekla je Ćorović.
"Srbija nikada nije ovoliko bila kriminalizovana. Svakog dana isplivavaju nove afere. Sada je taj sistem počeo da puca na više mesta. Počeli su štrajkovi poljoprivrednika, pošta je nezadovoljna…“
"Call centar je koncipiran tako da jedan deo ljudi poziva građane i proverava da li će izaći na izbore 17. decembra i glasati za Srpsku naprednu stranku, a drugi deo radi na pravljenju jedne baze za koju se sumnja da je kopija biračkog spiska […] Ono što ta baza sadrži jesu imena svih nas, JMBG, adrese i biračka mesta“, rekla je Al Jazeeri novinarka Ivana Milosavljević.
Novinarku je zaposlila agencija za hostese, dnevnica za rad u call centru je 25 eura i isplaćuje sa na ruke. Ponuđeno joj je da radi i na dan izbora, tokom predizborne tišine, a tada je dnevnica tri puta veća.
Nesigurnost u ostanak na vlasti mnogi vide i u potpuno iznenadnoj najavi lidera Srpske radikalne stranke, haškog osuđenika Vojislava Šešelja da je sa čelnicima SNS-a već dogovorio podršku naprednjacima u Beogradu i na lokalnom nivou. Iznenadilo je i vraćanje u politički život nekadašnjeg predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, sa kojim se Vučić, baš i kao sa Šešeljem, razišao mnogo godina ranije.
"Mislim da je Vučiću ovog puta važan svaki glas“, rekla je Al Jazeeri Aida Ćorović, nekadašnja zastupnica u državnom parlamentu. „Zbog toga i ‘grebe sa dna’, računajući da stari članovi SNS-a i dalje veruju Nikoliću, koje je izgubio njegovim odlaskom“.
Pritisak Zapada na Srbiju
Na prijevremenim parlamentarnim izborima u nedjelju, a izbori prije reda uobičajeni su tokom više od deset godina vlasti SNS-a i Aleksandra Vučića, bit će birani i zastupnici u Skupštini Vojvodine, te vijećnici u 65 općina i gradova, među kojima je i Beograd.Izbori u jednoj od najvećih i politički najutjecajnijih zemalja na Zapadnom Balkanu dolaze u vrijeme pritisaka Evropske unije i međunarodne zajednice da se službeni Beograd i Vučić vrate dijalogu s Kosovom i prihvati plan Brisela za normalizaciju odnosa s Prištinom.
Nakon oružanog napada paravojne grupe Srba na policiju na sjeveru Kosova krajem septembra i Briselu i Washingtonu se žuri da što prije normalizuje odnose na Zapadnom Balkanu, bojeći se eskalacije napete situacije i na druge zemlje u regiji, prije svega na Bosnu i Hercegovinu i na Crnu Goru, pod sve većim pritiscima Rusije.
Tu veću posvećenost Zapada ovoj regiji Vučić pokušava koristi u predizbornoj kampanji, plašeći glasače da bi njegov odlazak sa vlasti značio i gubitak suvereniteta Srbije i zaustavljanje onoga što naziva ekonomskim buđenjem zemlje.
Ovih dana je u programima televizija s nacionalnom pokrivenošću, govoreći o opoziciji, poručio biračima: “Jasno vam je da je glas za njih, glas protiv vitalnih interesa države”.
Opozicija u Srbiji, koja na izborima nastupa u više blokova, vidi šansu da u ukupnom zbiru glasova dobije većinu koja će joj omogućiti da formira tehničku vladu. Osam organizacija i stranaka udruženo u najbrojniju koaliciju “Srbija protiv nasilja”, tvrde da je ta pobjeda “apsolutno moguća”. Lista koju čini više proevropskih opozicionih stranaka ponijela je naziv protesta koji su se nekoliko mjeseci održavali širom Srbije nakon dva masovna ubistva u maju, u kojima je stradalo 19 osoba, uglavnom djece i mladih.
Stranke koje čine ovu izbornu listu nisu saglasne oko svih pitanja, uključujući i priznanje Kosova kao nezavisne države. No, zalažu se za tehničku vladu poslije izbora koju bi na godinu dana, osim stranaka sa ove liste, činila i nacionalna opozicija koja je za smjenu vlasti.
Ta vlada se, kako je rekao Dragan Đilas, lider Stranke slobode i pravde (SSP), ne bi bavila Kosovom i usklađivanjem sa vanjskom politikom EU-a, pošto o tome različite opozicione stranke imaju različite stavove. Bavili bi se, kako najavljuje, “dekriminalizacijom, zaustavljanjem rasta cena i oslobađanjem medija, da bi se potom organizovali slobodni izbori”.
Opozicija nije jaka, ali joj trenutak ide na ruku
Ako se i desi pad Vučića, njega neće skinuti sa vlasti opozicija, kaže Ćorović. Podijeljena, vrlo često nedosljedna i bez pristupa najutjecajnijim medijima u Srbiji, opozicija nema potrebnu snagu da smijeni aktulnu vlast."Vučića će pobediti ‘Vučić’. Njega će pobediti teška ekonomska situacija u zemlji, veoma visoke stopa kriminala i korupcije“, rekla je Ćorović.
"Srbija nikada nije ovoliko bila kriminalizovana. Svakog dana isplivavaju nove afere. Sada je taj sistem počeo da puca na više mesta. Počeli su štrajkovi poljoprivrednika, pošta je nezadovoljna…“
Aktivisti zovu glasače telefonom
Komentare o vrlo neizvjesnim izborima u Srbiji nedavno je još jače potaklo otkriće Ivane Milosavljević, novinarke Centra za istraživačko novinarstvo, nakon što je uspjela ući u call centar Srpske napredne stranke i otkrila da aktivisti svaki dan zovu građane telefonom i lobiraju da glasaju za SNS."Call centar je koncipiran tako da jedan deo ljudi poziva građane i proverava da li će izaći na izbore 17. decembra i glasati za Srpsku naprednu stranku, a drugi deo radi na pravljenju jedne baze za koju se sumnja da je kopija biračkog spiska […] Ono što ta baza sadrži jesu imena svih nas, JMBG, adrese i biračka mesta“, rekla je Al Jazeeri novinarka Ivana Milosavljević.
Novinarku je zaposlila agencija za hostese, dnevnica za rad u call centru je 25 eura i isplaćuje sa na ruke. Ponuđeno joj je da radi i na dan izbora, tokom predizborne tišine, a tada je dnevnica tri puta veća.
