Ministarka za EU i ustavna pitanja Austrije Karoline Edtstadler poručila je da evropska porodica nije potpuna bez Zapadnog Balkana, te da EU mora da preuzme vođstvo u regionu i pruži novi zamah procesu pristupanja, jer kako je navela, krhkost situacije pokazali su incidenti između Kosova i Srbije.
"Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji obećana je budućnost u EU prije 20 godina. Šta se desilo od tada? Malo”, konstatovala je Edtstadler na društvenoj mreži “X”.
Podsjetila je da su otvoreni pristupni pregovori sa četiri zemlje, ali da su sve, praktično, u zastoju, dok su druge dvije još na samom početku – Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata 2022. godine, a Kosovo podnelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. godine – bez ikakve odluke EU o tome kako dalje.
Nema sumnje, navodi, da brojni razlozi za ovu situaciju leže u samim kandidatima, jer neophodne nisu sprovedene, a veliki problemi ostaju neriješeni.
“Ali na kraju, proces proširenja je takođe davanje i uzimanje. Dalekosežne promjene zahtjevaju motivaciju i političku volju. Na mnogim mjestima, stanovništvo u regionu više ne vjeruje u stvarnu mogućnost pristupanja i približilo se ruskim ili kineskim narativima. EU stoga mora preuzeti vođstvo na Zapadnom Balkanu i dati novi zamah procesima pridruživanja”, poručiča je austrijska ministarka.
To, dodaje, ne znači da partneri na Zapadnom Balkanu ne moraju da nastavljaju sa reformama i da ih konkretno sprovode – naprotiv, to je potrebno jer ne postoje prečice do punopravnog članovstva u EU, ali ističe i da je apsurdno kada se tako drastični koraci kao što je promjena imena zemlje ne nagrađuju, već nameću dodatni uslovi koji, povrh svega, nisu politički izvodljivi.
“Ministar spoljnih poslova Alexander Schallenberg i ja već neko vrijeme radimo na tome da građanima približimo obostrane koristi od EU integracija. Izneli smo prijedloge da ponudimo opipljive podsticaje i nagrade u zamjenu za bolne, ali neophodne reforme: od redovnog učešća u debatama u Briselu i Luksemburgu do konkretnih finansijskih podsticaja po uzoru na planove za oporavak i otpornost do mnogo bliže saradnje u konkretnim oblastima politike kao što su unutrašnje tržište, energija, zaštita životne sredine, zdravstvo ili pravosuđe, između ostalog. Trebalo bi da počnemo da sprovodimo ove prijedloge danas, a ne sutra”, napisala je Edtstadler.
Koliko je situacija u regionu krhka, pokazala su nam najnoviji incidenti između Kosova i Srbije, ukazala je ona.
“Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine, situacija u Nagorno-Karabahu i nedavni teroristički napadi na Izrael trebalo bi da nas podsjete da su mogući sukobi u našem neposrednom susjedstvu – i na Zapadnom Balkanu. Napredak, a time i stabilnost, pitanje je bezbjednosti za EU. Čvrsto sam uvjerena da evropska porodica nije potpuna bez naših šest partnera na Zapadnom Balkanu. Pokažimo da je Evropa sposobna da bude geopolitički akter bar na svojim kapijama. Ne, u samom svom dvorištu”, zaključila je Edtstadler.
Podsjetila je da su otvoreni pristupni pregovori sa četiri zemlje, ali da su sve, praktično, u zastoju, dok su druge dvije još na samom početku – Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata 2022. godine, a Kosovo podnelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. godine – bez ikakve odluke EU o tome kako dalje.
Nema sumnje, navodi, da brojni razlozi za ovu situaciju leže u samim kandidatima, jer neophodne nisu sprovedene, a veliki problemi ostaju neriješeni.
“Ali na kraju, proces proširenja je takođe davanje i uzimanje. Dalekosežne promjene zahtjevaju motivaciju i političku volju. Na mnogim mjestima, stanovništvo u regionu više ne vjeruje u stvarnu mogućnost pristupanja i približilo se ruskim ili kineskim narativima. EU stoga mora preuzeti vođstvo na Zapadnom Balkanu i dati novi zamah procesima pridruživanja”, poručiča je austrijska ministarka.
To, dodaje, ne znači da partneri na Zapadnom Balkanu ne moraju da nastavljaju sa reformama i da ih konkretno sprovode – naprotiv, to je potrebno jer ne postoje prečice do punopravnog članovstva u EU, ali ističe i da je apsurdno kada se tako drastični koraci kao što je promjena imena zemlje ne nagrađuju, već nameću dodatni uslovi koji, povrh svega, nisu politički izvodljivi.
“Ministar spoljnih poslova Alexander Schallenberg i ja već neko vrijeme radimo na tome da građanima približimo obostrane koristi od EU integracija. Izneli smo prijedloge da ponudimo opipljive podsticaje i nagrade u zamjenu za bolne, ali neophodne reforme: od redovnog učešća u debatama u Briselu i Luksemburgu do konkretnih finansijskih podsticaja po uzoru na planove za oporavak i otpornost do mnogo bliže saradnje u konkretnim oblastima politike kao što su unutrašnje tržište, energija, zaštita životne sredine, zdravstvo ili pravosuđe, između ostalog. Trebalo bi da počnemo da sprovodimo ove prijedloge danas, a ne sutra”, napisala je Edtstadler.
Koliko je situacija u regionu krhka, pokazala su nam najnoviji incidenti između Kosova i Srbije, ukazala je ona.
“Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine, situacija u Nagorno-Karabahu i nedavni teroristički napadi na Izrael trebalo bi da nas podsjete da su mogući sukobi u našem neposrednom susjedstvu – i na Zapadnom Balkanu. Napredak, a time i stabilnost, pitanje je bezbjednosti za EU. Čvrsto sam uvjerena da evropska porodica nije potpuna bez naših šest partnera na Zapadnom Balkanu. Pokažimo da je Evropa sposobna da bude geopolitički akter bar na svojim kapijama. Ne, u samom svom dvorištu”, zaključila je Edtstadler.
Izvor: Kosovo Online“The EU must take the lead in the Western Balkans” ⬇️ (1/13) pic.twitter.com/flZPjfRzGj
— Karoline Edtstadler (@k_edtstadler) November 7, 2023
