Izaslanik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan Gabriel Escobar u intervjuu za Radio Slobodna Evropa je rekao da "ne nalazi nikakve dokaze pristrasnosti" kod specijalnog predstavnika EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslava Lajčaka.
"Ne nalazim nikakve dokaze o dosluhu u radu kako bi se davala prednost interesima Srbije u ovome", rekao je Escobar.
Nakon posljednje, neuspješne runde dijaloga o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije u Briselu, Evropska unija je označila premijera Kosova Albina Kurtija kao odgovornog za to što nije bilo pomaka u dijalogu.
Kurti je na to izjavio da se specijalni predstavnik Evropske unije "pozicionirao protiv Kosova".
Escobar je rekao da je "pomalo zabrinut" porukama sa Kosova, u kojima se kritikuje Lajčak.
On je istakao da SAD očekuju da obe strane "pojačaju svoju posvećenost, a za Kosovo da pokaže više pragmatizma i realizma u svom pristupu EU".
RSE: Šta vidite kao izlaz iz zastoja u kom se trenutno nalazi dijalog Kosova i Srbije?
Escobar: Znate, trenutno nema alternative za dijalog. Tako da je važna stvar za obe strane da nastave da se drže dijaloga. Siguran sam da ste videli izjavu (visokog predstavnika EU Josepa) Borrella. Mi zaista pozivamo kosovsku stranu da bude konstruktivnija. I moram da kažem da sam pomalo uznemiren zbog poruka koje dolaze sa Kosova.
Ja sam radio sa specijalnim predstavnikom EU (Miroslavom Lajčakom). Ne nalazim nikakve dokaze pristrasnosti. Ne nalazim nikakve dokaze o dosluhu u radu kako bi se davala prednost interesima Srbije u ovome.
Ono što mi pokušavamo da uradimo, što EU pokušava da uradi jeste da stvorimo uslove za normalizaciju i harmonizaciju za integraciju u EU u isto vrijeme. Tako da mislim da je odgovor da obe strane pojačaju svoju posvećenost, a za Kosovo da pokaže više pragmatizma i realizma u svom pristupu EU.
RSE: Evropska unija je saopštila da će razmotriti dodatne mjere ka obema stranama ukoliko ne krenu napred sa implementacijom Ohridskog sporazuma i njegovog aneksa. Da li SAD razmatraju potencijalne mjre prema obe strane u tom slučaju?
Escobar: Ne bih rekao mjere, rekao bih posljedice. A ja ću vam reći da posljedice sa kojima se suočava Kosovo jesu da ako odbiju da sarađuju EU, EU se neće angažovati na dodatnoj pomoći i dodatnim mjerama za integraciju.
Vidite, mislim da te mjere imaju uticaja na Kosovo i na kosovsku ekonomiju. Nadam se da ćemo barem bilateralno, Sjedinjene Države moći da radimo sa Kosovom na pronalaženju načina da se te mjere uklone u 2024.
Tako da ćemo nastaviti da radimo sa Kosovom kako bismo ih približili Evropskoj uniji. Ali, voleli bismo da vidimo političku volju i da se krećemo u tom pravcu.
RSE: Postoji li rok za to?
Escobar: Ne, i to je nesrećna okolnost. Tako da su te mjere na neodređeno vrijeme dokle god se ne krene ka napretku u implementaciji Ohridskog sporazuma i plana za deeskalaciju.
RSE: Da li su SAD i EU na istoj strani kada je riječ o tome da Zajednica opština sa srpskom većinom mora da bude u skladu sa odlukom Ustavnog suda Kosova? Pitam Vas ovo jer portparol EU Peter Stano danas (21. septembra) nije želeo da eksplicitno prizna da je stav EU da odluka Ustavnog suda treba da se uzme u obzir prilikom osnivanja Zajednice.
Escobar: Više puta smo rekli da Zajednica opština sa srpskom većinom ne bi trebalo da stvori probleme unutar Kosova, u njegovom funkcionisanju. Treba da bude u skladu sa njihovom zakonskom legislativom, treba da bude u skladu sa Ustavom.
Tako da u okviru toga i dalje mislim da postoji ogroman kapacitet kako bi se dozvolilo Srbima da upravljaju svojim opštinskim službama na način koji najbolje odgovara njihovim građanima, a da ne postanu Republika Srpska. Tim pitanjem smo se više puta bavili.
I razočaran sam što se i dalje postavlja to pitanje - da bi to bila Republika Srpska. Neće to biti. Zaista se radi o tome da opštinske vlasti rade ono što opštine već rade na srpskom jeziku.
RSE: Skupština Republike Srpske, entiteta Bosne i Hercegovine otišla je korak dalje ka usvajanju "zakona o stranim agentima", sličnog onom koji se već primjenjuje u Rusiji. Kako to komentarišete?
Escobar: Prije svega, ne bih rekao da je sličan onom koji se primenjuje u Rusiji. Identičan je onom koji se primjenjuje u Rusiji. Dakle, za nas je to antidemokratski čin, opasan čin. I mi to vidimo kao očajnički potez vlasti koja pokušava da ućutka nezavisne novinare da ukažu na sve nedostatke.
Dakle, govoreći novinarima da ne mogu da objave istinu, oni ne mogu da sakriju istinu. Mislim da ovaj zakon nikako ne može pomoći da se Bosna i Hercegovina, a posebno Republika Srpska, približi Evropi.
Ali, mislim da je to plan. Mislim da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zapravo nema namjeru da pomogne približavanju Republike Srpske Evropi.
RSE: Da li visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uživa dovoljnu podršku s obzirom na posljednja dešavanja i izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će gospodin Schmidt biti deportovan ako pokuša da uđe u Republiku Srpsku?
Escobar: Prije svega, on (Dodik) nema ta ovlašćenja. Dozvolite mi još da kažem da je uloga visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini zacrtana u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Dakle, on je važan dio Dejtona.
Njegov legitimitet se crpi iz Dejtona. I on ima našu punu podršku, ima i punu podršku Evropske unije. I ne samo to, ima punu podršku Savjeta za implementaciju mira (PIC).
RSE: Da li su Sjedinjene Države zadovoljne borbom protiv korupcije u Sjevernoj Makedoniji? Pitam Vas ovo u kontekstu izmjena krivičnog zakona, kojim su smanjene kazne za zloupotrebu službenog položaja.
Escobar: Za početak bih rekao da je korupcija najveći problem za države Zapadnog Balkana i mislim da bi sve zemlje mogle da urade više (u borbi protiv korupcije), uključujući i Sjevernu Makedoniju. I to je jedan od razloga zašto se dosljedno zalažemo za to da država krene u reforme koje traži Evropska unija.
Što se tiče konkretnih informacija o izmenama krivičnog zakona, sve što mogu da kažem je da postoji više nivoa provjere usklađenosti zakona, uključujući i preko EU. To bi zahtjevalo da se Sjeverna Makedonija pobrine da njeni zakoni ne budu samo u skladu sa Ustavom, već i sa evropskim očekivanjima i standardima.
RSE: Kada je riječ o Crnoj Gori i formiranju buduće vlade, u posljednjoj izjavi ste poručili da su Sjedinjene Američke Države bile vrlo jasne da žele vladu koju čine isključivo stranke posvećene evropskim integracijama, NATO-u i koje dijele stav Zapada u vezi sa Rusijom. Ako dio proevropskih partija u Crnoj Gori napravi dogovor koji će podrazumevati ulazak antizapadnih i proruskih političkih snaga u vladu, kakve bi posljedice mogle biti?
Escobar: Vidite, sve što mogu da kažem je da trenutno sa Crnom Gorom imamo veoma, veoma bliske odnose. Crna Gora se pokazala ne samo kao pouzdan saveznik u NATO-u, već i kao dobra država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Izuzetno smo uzbuđeni zbog nivoa partnerstva koji očekujemo sa novim predsjednikom i novim premijerom.
Predsjednik Crne Gore je dobro primljen u Njujorku i ostavio je veoma pozitivan utisak na sve sa kojima je komunicirao iz američke vlade. I svi smo se u svakoj izjavi, u svakom saopštenju složili da je trenutno najveći izazov za evropsku bezbednost ničim izazvana agresija na Ukrajinu.
I juče (20. septembra) na radnom doručku A5 grupe izdali smo deklaraciju o potrebi da se podrži Ukrajina protiv ruske agresije. Tako da u kontekstu svega ovoga, mislim da svi naši balkanski sagovornici, svi naši crnogorski sagovornici shvataju da sada nije vrijeme da se Rusiji daje platforma za miješanje na Zapadnom Balkanu.
Nakon posljednje, neuspješne runde dijaloga o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije u Briselu, Evropska unija je označila premijera Kosova Albina Kurtija kao odgovornog za to što nije bilo pomaka u dijalogu.
Kurti je na to izjavio da se specijalni predstavnik Evropske unije "pozicionirao protiv Kosova".
Escobar je rekao da je "pomalo zabrinut" porukama sa Kosova, u kojima se kritikuje Lajčak.
On je istakao da SAD očekuju da obe strane "pojačaju svoju posvećenost, a za Kosovo da pokaže više pragmatizma i realizma u svom pristupu EU".
RSE: Šta vidite kao izlaz iz zastoja u kom se trenutno nalazi dijalog Kosova i Srbije?
Escobar: Znate, trenutno nema alternative za dijalog. Tako da je važna stvar za obe strane da nastave da se drže dijaloga. Siguran sam da ste videli izjavu (visokog predstavnika EU Josepa) Borrella. Mi zaista pozivamo kosovsku stranu da bude konstruktivnija. I moram da kažem da sam pomalo uznemiren zbog poruka koje dolaze sa Kosova.
Ja sam radio sa specijalnim predstavnikom EU (Miroslavom Lajčakom). Ne nalazim nikakve dokaze pristrasnosti. Ne nalazim nikakve dokaze o dosluhu u radu kako bi se davala prednost interesima Srbije u ovome.
Ono što mi pokušavamo da uradimo, što EU pokušava da uradi jeste da stvorimo uslove za normalizaciju i harmonizaciju za integraciju u EU u isto vrijeme. Tako da mislim da je odgovor da obe strane pojačaju svoju posvećenost, a za Kosovo da pokaže više pragmatizma i realizma u svom pristupu EU.
RSE: Evropska unija je saopštila da će razmotriti dodatne mjere ka obema stranama ukoliko ne krenu napred sa implementacijom Ohridskog sporazuma i njegovog aneksa. Da li SAD razmatraju potencijalne mjre prema obe strane u tom slučaju?
Escobar: Ne bih rekao mjere, rekao bih posljedice. A ja ću vam reći da posljedice sa kojima se suočava Kosovo jesu da ako odbiju da sarađuju EU, EU se neće angažovati na dodatnoj pomoći i dodatnim mjerama za integraciju.
Vidite, mislim da te mjere imaju uticaja na Kosovo i na kosovsku ekonomiju. Nadam se da ćemo barem bilateralno, Sjedinjene Države moći da radimo sa Kosovom na pronalaženju načina da se te mjere uklone u 2024.
Tako da ćemo nastaviti da radimo sa Kosovom kako bismo ih približili Evropskoj uniji. Ali, voleli bismo da vidimo političku volju i da se krećemo u tom pravcu.
RSE: Postoji li rok za to?
Escobar: Ne, i to je nesrećna okolnost. Tako da su te mjere na neodređeno vrijeme dokle god se ne krene ka napretku u implementaciji Ohridskog sporazuma i plana za deeskalaciju.
'Zajednica u skladu sa zakonima i Ustavom Kosova'
RSE: Da li su SAD i EU na istoj strani kada je riječ o tome da Zajednica opština sa srpskom većinom mora da bude u skladu sa odlukom Ustavnog suda Kosova? Pitam Vas ovo jer portparol EU Peter Stano danas (21. septembra) nije želeo da eksplicitno prizna da je stav EU da odluka Ustavnog suda treba da se uzme u obzir prilikom osnivanja Zajednice.
Escobar: Više puta smo rekli da Zajednica opština sa srpskom većinom ne bi trebalo da stvori probleme unutar Kosova, u njegovom funkcionisanju. Treba da bude u skladu sa njihovom zakonskom legislativom, treba da bude u skladu sa Ustavom.
Tako da u okviru toga i dalje mislim da postoji ogroman kapacitet kako bi se dozvolilo Srbima da upravljaju svojim opštinskim službama na način koji najbolje odgovara njihovim građanima, a da ne postanu Republika Srpska. Tim pitanjem smo se više puta bavili.
I razočaran sam što se i dalje postavlja to pitanje - da bi to bila Republika Srpska. Neće to biti. Zaista se radi o tome da opštinske vlasti rade ono što opštine već rade na srpskom jeziku.
Zakon o stranim agentima u Republici Srpskoj 'antidemokratski i opasan'
RSE: Skupština Republike Srpske, entiteta Bosne i Hercegovine otišla je korak dalje ka usvajanju "zakona o stranim agentima", sličnog onom koji se već primjenjuje u Rusiji. Kako to komentarišete?
Escobar: Prije svega, ne bih rekao da je sličan onom koji se primenjuje u Rusiji. Identičan je onom koji se primjenjuje u Rusiji. Dakle, za nas je to antidemokratski čin, opasan čin. I mi to vidimo kao očajnički potez vlasti koja pokušava da ućutka nezavisne novinare da ukažu na sve nedostatke.
Dakle, govoreći novinarima da ne mogu da objave istinu, oni ne mogu da sakriju istinu. Mislim da ovaj zakon nikako ne može pomoći da se Bosna i Hercegovina, a posebno Republika Srpska, približi Evropi.
Ali, mislim da je to plan. Mislim da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zapravo nema namjeru da pomogne približavanju Republike Srpske Evropi.
RSE: Da li visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uživa dovoljnu podršku s obzirom na posljednja dešavanja i izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će gospodin Schmidt biti deportovan ako pokuša da uđe u Republiku Srpsku?
Escobar: Prije svega, on (Dodik) nema ta ovlašćenja. Dozvolite mi još da kažem da je uloga visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini zacrtana u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Dakle, on je važan dio Dejtona.
Njegov legitimitet se crpi iz Dejtona. I on ima našu punu podršku, ima i punu podršku Evropske unije. I ne samo to, ima punu podršku Savjeta za implementaciju mira (PIC).
O izmjenama krivičnog zakona u Sjevernoj Makedoniji
RSE: Da li su Sjedinjene Države zadovoljne borbom protiv korupcije u Sjevernoj Makedoniji? Pitam Vas ovo u kontekstu izmjena krivičnog zakona, kojim su smanjene kazne za zloupotrebu službenog položaja.
Escobar: Za početak bih rekao da je korupcija najveći problem za države Zapadnog Balkana i mislim da bi sve zemlje mogle da urade više (u borbi protiv korupcije), uključujući i Sjevernu Makedoniju. I to je jedan od razloga zašto se dosljedno zalažemo za to da država krene u reforme koje traži Evropska unija.
Što se tiče konkretnih informacija o izmenama krivičnog zakona, sve što mogu da kažem je da postoji više nivoa provjere usklađenosti zakona, uključujući i preko EU. To bi zahtjevalo da se Sjeverna Makedonija pobrine da njeni zakoni ne budu samo u skladu sa Ustavom, već i sa evropskim očekivanjima i standardima.
O formiranju Vlade Crne Gore
RSE: Kada je riječ o Crnoj Gori i formiranju buduće vlade, u posljednjoj izjavi ste poručili da su Sjedinjene Američke Države bile vrlo jasne da žele vladu koju čine isključivo stranke posvećene evropskim integracijama, NATO-u i koje dijele stav Zapada u vezi sa Rusijom. Ako dio proevropskih partija u Crnoj Gori napravi dogovor koji će podrazumevati ulazak antizapadnih i proruskih političkih snaga u vladu, kakve bi posljedice mogle biti?
Escobar: Vidite, sve što mogu da kažem je da trenutno sa Crnom Gorom imamo veoma, veoma bliske odnose. Crna Gora se pokazala ne samo kao pouzdan saveznik u NATO-u, već i kao dobra država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Izuzetno smo uzbuđeni zbog nivoa partnerstva koji očekujemo sa novim predsjednikom i novim premijerom.
Predsjednik Crne Gore je dobro primljen u Njujorku i ostavio je veoma pozitivan utisak na sve sa kojima je komunicirao iz američke vlade. I svi smo se u svakoj izjavi, u svakom saopštenju složili da je trenutno najveći izazov za evropsku bezbednost ničim izazvana agresija na Ukrajinu.
I juče (20. septembra) na radnom doručku A5 grupe izdali smo deklaraciju o potrebi da se podrži Ukrajina protiv ruske agresije. Tako da u kontekstu svega ovoga, mislim da svi naši balkanski sagovornici, svi naši crnogorski sagovornici shvataju da sada nije vrijeme da se Rusiji daje platforma za miješanje na Zapadnom Balkanu.
