I SAD i EU žele osigurati da Srbija ne zađe dublje u rusku sferu utjecaja, smatraju analitičari, zbog čega od Kosova traže da popusti pod zahtjevima Beograda.
Novi pregovori u Briselu između evropskih čelnika, s jedne, te Albina Kurtija i Aleksandra Vučića, s druge strane, nisu donijeli prevelik napredak u smirivanju napetosti na sjeveru Kosova, barem prema onom što je medijima bilo dostupno nakon sastanka, ostavljajući u neizvjesnosti cijelu regiju Zapadnog Balkana.
Šef evropske diplomatije Josep Borrell na Twitteru je napisao nekoliko šturih i protokolarnih rečenica: „Pozvao sam čelnike Srbije i Kosova na hitni sastanak kako bismo pronašli izlaz iz sadašnje krize. Moramo odmah deeskalirati situaciju, provesti nove izbore na sjeveru Kosova sa učešćem kosovskih Srba. To je od najveće važnosti za regiju i EU“.
Prije samog sastanka, Vučić je odbacio mogućnost da se uopće sastane sa Kurtijem, pa su u Briselu održani odvojeni sastanci Borella sa njima dvojicom.
Pritisak na Kurtija
I dok se kraj krize na Kosovu ne nazire, pojedini analitičari tek se slažu da Washington i Brisel vrše nešto veći pritisak na Prištinu i Kurtija, tražeći da popusti pred zahtjevima službenog Beograda. Argumente za to crpe iz otvorenih najava Washingtona i Brisela da će Kosovo trpjeti posljedice ukoliko Kurti ne deeskalira napetosti u njegovoj zemlji.
Kako to primjećuje briselski politički portal Politico, iako je Kosovo omiljeni projekt demokratskih lidera još od kada je bivši predsjednik Bill Clinton predvodio uspješnu NATO kampanju 1999. protiv jugoslovenskog diktatora Slobodana Miloševića zbog zločina na Kosovu, Kurti je sada ugrozio američko povjerenje. Tačka saglasnosti i demokrata i republikanaca je, kako navodi Politico, da je kosovski lider tvrdoglav i povremeno nepromišljen političar koji je podrio zajedničke napore SAD-a i EU-a da se postigne trajno rješenje za mir između Kosova i Srbije.
Portparol Evropske unije Petar Stano također je najavio političke i finansijske mjere Kosovu jer Kurti nije otklonio uzroke krize.
Ljubljani list Delo objavio je ove sedmice tekst pod nazivom “Era maženja Kosova se završava”. U tom tekstu list navodi: „Strpljenje Zapada za premijera Albina Kurtija je na izmaku i u ovoj rundi je pobjedio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić“.
„Priština je u posljednje vrijeme dobila više šamara, nego milovanja od Washingtona”, navodi ljubljanski list.
Objašnjavajući zapadni pogled na Balkan u ovom trenutku, Politico piše da će malo ko tvrditi da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić – moćni lider s dugom historijom izazivanja ljutnje Zapada flertovanjem i s Rusijom i s Kinom – anđeo, ali da je jasno da Srbija ostaje sila u regiji Zapadnom Balkana, i da i SAD i EU žele osigurati da ne zađe dublje u rusku sferu utjecaja. Zbog velikog postotka Srba koji žive u susjednoj Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori, Vučić je u poziciji da osigura i mir, ali i potakne probleme u toj regiji, još uvijek opterećenom ratnom prošlošću od ‘90-ih godina.
Za Zapad, bolje je Vučića imati na svojoj nego na ruskoj strani, naročito u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu, kada bi Moskva mogla ugroziti teško stećenu stabilnost na Balkanu.
Napetosti između Srbije i Kosova
Otkako se Kosovo odvojilo od Srbije 2008. godine, tenzije između dvije strane ne prestaju, a Srbija je više puta podizala borbenu gotovost svoje vojske na najviši nivo.
I kada se činilo da se Kosovo i Srbija konačno kreću u dobrom smjeru, jer su krajem februara prihvatili sporazum o normalizaciji odnosa na osnovu prijedloga Evropske unije, podržan i iz Washingtona, a u aprilu usaglasili Aneks za njegovu implementaciju, situacija se naglo pogoršala posljednjih sedmica. Lokalni Srbi su se krajem maja usprotivili da gradonačelnici etnički Albanci preuzmu dužnost nakon lokalnih izbora u četiri sjeverne općine na kojima je izlaznost bila samo 3,4 posto jer su ih Srbi, koji čine većinu na sjeveru Kosova, bojkotovali. U sukobima je povrijeđeno 30-ak pripadnika mirovnih snaga (KFOR) i više od 50 srpskih građana.
Dodatno zaoštravanje tenzija uslijedilo je dvije sedmice poslije, sredinom juna, kada su srbijanske snage uhapsile trojicu kosovskih policajaca, za koje tvrde da su ušli na teritoriju Srbije, što Kosovo negira, tvrdeći da ih je srbijanska policija kidnapovala na teritoriji Kosova. Kosovska vlada je kao reakciju zabranila ulazak srpske robe na Kosovo.
Zašto Kurti odbija zajednicu srpskih općina?
Ključni kamen spoticanja između Beograda i Prištine, zbog čega dosad nije implementiran sporazum o normalizaciji odnosa, je zajednica općina sa srpskom većinom. Sporazum između Srbije i Kosova, pored ostalog, predviđa da Kosovo pripadnicima srpske zajednice osigura formiranje zajednice srpskih općina na sjeveru, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo, dok Srbija ne bi smjela da dovodi u pitanje teritorijalni integritet Kosova. (Prema popisu stanovništva iz 2011, na Kosovu živi 1,73 miliona stanovnika od čega su 1,47 posto Srbi, skoncentrisani uglavnom na sjeveru.)
Kurti odbija osigurati zajednicu općina sa srpskom većinom, pravdajući to riječima: „Nećemo dopustiti pravo na teritorijalizaciju i stvaranje bilo čega što bi izgledalo kao Republika Srpska u Bosni i Hercegovini“.
„Nećemo dopustiti satelitsku paradržavu s destruktivnom suštinom koja bi potkopavala državnost Kosova”, rekao je Kurti u intervjuu za Hinu.
Entitet Republika Srpska u Bosni i Hercegovini često koristi svoje ovlasti kako bi blokirao državnu vladu i parlament, zbog čega je zemlja danas jedna od najnestabilnijih u regiji, što premijer Kosova uzima kao argument protiv sličnih ovlasti za buduću zajednicu srpskih općina na Kosovu.
Dok bi, prema sporazumu između Srbije i Kosova sigurnosna i pravosudna pitanja bila u nadležnosti centralne vlade u Prištini, pitanja poput upravljanja javnim resursima, uključujući prirodne resurse na teritoriji buduće zajednice srpskih općina, bili bi u nadležnosti zajednice, tačnije četiri općine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, sa administrativnim sjedištem u Sjevernoj Mitrovici.
A kako premijer Kosova odgovora na kritike i pokušaj zbližavanja Zapada sa Vučićem? “Takva politika stvara sigurnosne probleme za sve susjede Srbije”, rekao je Kurti u intervjuu za njemački list Suddeutsche Zeitung.
IZVOR: AL JAZEERA
Šef evropske diplomatije Josep Borrell na Twitteru je napisao nekoliko šturih i protokolarnih rečenica: „Pozvao sam čelnike Srbije i Kosova na hitni sastanak kako bismo pronašli izlaz iz sadašnje krize. Moramo odmah deeskalirati situaciju, provesti nove izbore na sjeveru Kosova sa učešćem kosovskih Srba. To je od najveće važnosti za regiju i EU“.
Prije samog sastanka, Vučić je odbacio mogućnost da se uopće sastane sa Kurtijem, pa su u Briselu održani odvojeni sastanci Borella sa njima dvojicom.
Pritisak na Kurtija
I dok se kraj krize na Kosovu ne nazire, pojedini analitičari tek se slažu da Washington i Brisel vrše nešto veći pritisak na Prištinu i Kurtija, tražeći da popusti pred zahtjevima službenog Beograda. Argumente za to crpe iz otvorenih najava Washingtona i Brisela da će Kosovo trpjeti posljedice ukoliko Kurti ne deeskalira napetosti u njegovoj zemlji.
Kako to primjećuje briselski politički portal Politico, iako je Kosovo omiljeni projekt demokratskih lidera još od kada je bivši predsjednik Bill Clinton predvodio uspješnu NATO kampanju 1999. protiv jugoslovenskog diktatora Slobodana Miloševića zbog zločina na Kosovu, Kurti je sada ugrozio američko povjerenje. Tačka saglasnosti i demokrata i republikanaca je, kako navodi Politico, da je kosovski lider tvrdoglav i povremeno nepromišljen političar koji je podrio zajedničke napore SAD-a i EU-a da se postigne trajno rješenje za mir između Kosova i Srbije.
Portparol Evropske unije Petar Stano također je najavio političke i finansijske mjere Kosovu jer Kurti nije otklonio uzroke krize.
Ljubljani list Delo objavio je ove sedmice tekst pod nazivom “Era maženja Kosova se završava”. U tom tekstu list navodi: „Strpljenje Zapada za premijera Albina Kurtija je na izmaku i u ovoj rundi je pobjedio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić“.
„Priština je u posljednje vrijeme dobila više šamara, nego milovanja od Washingtona”, navodi ljubljanski list.
Objašnjavajući zapadni pogled na Balkan u ovom trenutku, Politico piše da će malo ko tvrditi da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić – moćni lider s dugom historijom izazivanja ljutnje Zapada flertovanjem i s Rusijom i s Kinom – anđeo, ali da je jasno da Srbija ostaje sila u regiji Zapadnom Balkana, i da i SAD i EU žele osigurati da ne zađe dublje u rusku sferu utjecaja. Zbog velikog postotka Srba koji žive u susjednoj Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori, Vučić je u poziciji da osigura i mir, ali i potakne probleme u toj regiji, još uvijek opterećenom ratnom prošlošću od ‘90-ih godina.
Za Zapad, bolje je Vučića imati na svojoj nego na ruskoj strani, naročito u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu, kada bi Moskva mogla ugroziti teško stećenu stabilnost na Balkanu.
Napetosti između Srbije i Kosova
Otkako se Kosovo odvojilo od Srbije 2008. godine, tenzije između dvije strane ne prestaju, a Srbija je više puta podizala borbenu gotovost svoje vojske na najviši nivo.
I kada se činilo da se Kosovo i Srbija konačno kreću u dobrom smjeru, jer su krajem februara prihvatili sporazum o normalizaciji odnosa na osnovu prijedloga Evropske unije, podržan i iz Washingtona, a u aprilu usaglasili Aneks za njegovu implementaciju, situacija se naglo pogoršala posljednjih sedmica. Lokalni Srbi su se krajem maja usprotivili da gradonačelnici etnički Albanci preuzmu dužnost nakon lokalnih izbora u četiri sjeverne općine na kojima je izlaznost bila samo 3,4 posto jer su ih Srbi, koji čine većinu na sjeveru Kosova, bojkotovali. U sukobima je povrijeđeno 30-ak pripadnika mirovnih snaga (KFOR) i više od 50 srpskih građana.
Dodatno zaoštravanje tenzija uslijedilo je dvije sedmice poslije, sredinom juna, kada su srbijanske snage uhapsile trojicu kosovskih policajaca, za koje tvrde da su ušli na teritoriju Srbije, što Kosovo negira, tvrdeći da ih je srbijanska policija kidnapovala na teritoriji Kosova. Kosovska vlada je kao reakciju zabranila ulazak srpske robe na Kosovo.
Zašto Kurti odbija zajednicu srpskih općina?
Ključni kamen spoticanja između Beograda i Prištine, zbog čega dosad nije implementiran sporazum o normalizaciji odnosa, je zajednica općina sa srpskom većinom. Sporazum između Srbije i Kosova, pored ostalog, predviđa da Kosovo pripadnicima srpske zajednice osigura formiranje zajednice srpskih općina na sjeveru, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo, dok Srbija ne bi smjela da dovodi u pitanje teritorijalni integritet Kosova. (Prema popisu stanovništva iz 2011, na Kosovu živi 1,73 miliona stanovnika od čega su 1,47 posto Srbi, skoncentrisani uglavnom na sjeveru.)
Kurti odbija osigurati zajednicu općina sa srpskom većinom, pravdajući to riječima: „Nećemo dopustiti pravo na teritorijalizaciju i stvaranje bilo čega što bi izgledalo kao Republika Srpska u Bosni i Hercegovini“.
„Nećemo dopustiti satelitsku paradržavu s destruktivnom suštinom koja bi potkopavala državnost Kosova”, rekao je Kurti u intervjuu za Hinu.
Entitet Republika Srpska u Bosni i Hercegovini često koristi svoje ovlasti kako bi blokirao državnu vladu i parlament, zbog čega je zemlja danas jedna od najnestabilnijih u regiji, što premijer Kosova uzima kao argument protiv sličnih ovlasti za buduću zajednicu srpskih općina na Kosovu.
Dok bi, prema sporazumu između Srbije i Kosova sigurnosna i pravosudna pitanja bila u nadležnosti centralne vlade u Prištini, pitanja poput upravljanja javnim resursima, uključujući prirodne resurse na teritoriji buduće zajednice srpskih općina, bili bi u nadležnosti zajednice, tačnije četiri općine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, sa administrativnim sjedištem u Sjevernoj Mitrovici.
A kako premijer Kosova odgovora na kritike i pokušaj zbližavanja Zapada sa Vučićem? “Takva politika stvara sigurnosne probleme za sve susjede Srbije”, rekao je Kurti u intervjuu za njemački list Suddeutsche Zeitung.
IZVOR: AL JAZEERA
