Albanski premijer Edi Rama rekao je kako je od kosovskog kolege Albina Kurtija zatražio promjenu formata zajedničke sjednice dviju vlada koja je planirana za 14. juni u Đakovici, ali Kurti to nije prihvatio.
Rama je novinarima rekao da je "izvijestio premijera Kurtija da se u uvjetima pogoršanja odnosa Kosova s cijelom euroatlantskom zajednicom ovaj sastanak ne može održati u predviđenom formatu".
Kazao je da je nakon razgovora sa šefom europske diplomacije Josepom Borrellom zamolio premijera Kosova da se u srijedu sastanu u Đakovici u užem sastavu, odnosno s ministrima vanjskih poslova i ministrima odbrane.
"Razgovarali bismo upravo o ovoj situaciji. Kosovo je s euroatlantskom zajednicom došlo do nezamislive tačke", naveo je i dodao da je "stavljen prst na dugme za pokretanje mjera".
Albanski premijer je rekao kako žali što nije postigao dogovor s Kurtijem o promjeni formata sjednice dvaju Vlada.
Naveo je da je Kurti zatražio da se sastanak održi normalno i da se onda samo razgovara o situaciji nastaloj na sjeveru Kosova.
Istakao je da se potrudio da od međunarodne zajednice dobije još vremena te da strahuje kako će, ako se to vrijeme ne iskoristi, biti pokrenut plan mjera protiv Kosova.
"Možda to nije konačan odgovor premijera [Kurtija]. Zaista se nadam da ćemo se moći sastati kako bismo razmijenili stavove u uvjetima kada smo, ponavljam, na ivici da se pokrene plan, ne mogu ni kažem o sankcijama, već o mjerama prema državi koju su stvorili i očigledno gube strpljenje", riječi su Rame.
Oglasila se i Vlada Kosova uz navode da je "ovo prvi put da se jednostrano otkazuje zajednička sjednica".
"Sutra [14. juni] trebalo je biti potpisano 13 novih sporazuma. Oni su imali za cilj da približe naše ekonomije, naše pravosudne sisteme, obrazovanje, kulturu i tako dalje. Najviše će izgubiti građani. Nažalost, otkazivanje sjednice od premijera Rame poništava mogućnost njihovog potpisivanja", navodi se u saopćenju.
Vlada u Prištini zaključila je da su se bilateralni sastanci mogli održati bilo koji drugi dan.
Vlada Kosova i Vlada Albanije bile su zakazale devetu zajedničku sjednicu.
Sjednicu vlada, prema dnevnom redu koji je poslala Priština, bilo je planirano da vode Kurti i Rama.
Očekivalo se da će sastanak u Đakovici biti održan nekoliko dana nakon što je Rama francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu poslao nacrt dokumenta za Zajednicu općina sa srpskom većinom na Kosovu.
Rama je rekao da je riječ o "dokumentu najvišeg međunarodnog nivoa koji uzima u obzir sve razloge za formiranje Zajednice" te da će ona biti dio Kosova.
Povodom tog prijedloga, Kurti je u utorak medijima rekao da bi Rama, umjesto da predloži Zajednicu za Srbe na Kosovu, trebao Beogradu predložiti Zajednicu za Albance u Srbiji.
Zajednica općina sa srpskom većinom dogovorena je 2013. u okviru dijaloga Kosova i Srbije.
Dvije godine kasnije, dvije strane su usuglasile principe na osnovu kojih ona treba biti formirana, ali je Ustavni sud Kosova utvrdio da neki od njih nisu u skladu sa zakonima Kosova.
Ipak, zaključeno je da se oni mogu usuglasiti s Ustavom Kosova, ali su vlasti ipak odbijale formirati Zajednicu.
Početkom maja, srpska strana predstavila je svoj nacrt statuta za formiranje Zajednice, koji je Kosovo odbilo uz navode da zvanični Beograd želi Republiku Srpsku (jedan od entiteta u Bosni i Hercegovini).
Isti dan, premijer Kosova iznio je i svoju "viziju" za pružanje određenog nivoa samomenadžiranja Srbima na Kosovu.
Formiranje Zajednice jedan je od uvjeta Srba da se vrate u kosovske institucije koje su napustili u novembru prošle godine.
Kazao je da je nakon razgovora sa šefom europske diplomacije Josepom Borrellom zamolio premijera Kosova da se u srijedu sastanu u Đakovici u užem sastavu, odnosno s ministrima vanjskih poslova i ministrima odbrane.
"Razgovarali bismo upravo o ovoj situaciji. Kosovo je s euroatlantskom zajednicom došlo do nezamislive tačke", naveo je i dodao da je "stavljen prst na dugme za pokretanje mjera".
Albanski premijer je rekao kako žali što nije postigao dogovor s Kurtijem o promjeni formata sjednice dvaju Vlada.
Naveo je da je Kurti zatražio da se sastanak održi normalno i da se onda samo razgovara o situaciji nastaloj na sjeveru Kosova.
Istakao je da se potrudio da od međunarodne zajednice dobije još vremena te da strahuje kako će, ako se to vrijeme ne iskoristi, biti pokrenut plan mjera protiv Kosova.
"Možda to nije konačan odgovor premijera [Kurtija]. Zaista se nadam da ćemo se moći sastati kako bismo razmijenili stavove u uvjetima kada smo, ponavljam, na ivici da se pokrene plan, ne mogu ni kažem o sankcijama, već o mjerama prema državi koju su stvorili i očigledno gube strpljenje", riječi su Rame.
Oglasila se i Vlada Kosova uz navode da je "ovo prvi put da se jednostrano otkazuje zajednička sjednica".
"Sutra [14. juni] trebalo je biti potpisano 13 novih sporazuma. Oni su imali za cilj da približe naše ekonomije, naše pravosudne sisteme, obrazovanje, kulturu i tako dalje. Najviše će izgubiti građani. Nažalost, otkazivanje sjednice od premijera Rame poništava mogućnost njihovog potpisivanja", navodi se u saopćenju.
Vlada u Prištini zaključila je da su se bilateralni sastanci mogli održati bilo koji drugi dan.
Vlada Kosova i Vlada Albanije bile su zakazale devetu zajedničku sjednicu.
Sjednicu vlada, prema dnevnom redu koji je poslala Priština, bilo je planirano da vode Kurti i Rama.
Očekivalo se da će sastanak u Đakovici biti održan nekoliko dana nakon što je Rama francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu poslao nacrt dokumenta za Zajednicu općina sa srpskom većinom na Kosovu.
Rama je rekao da je riječ o "dokumentu najvišeg međunarodnog nivoa koji uzima u obzir sve razloge za formiranje Zajednice" te da će ona biti dio Kosova.
Povodom tog prijedloga, Kurti je u utorak medijima rekao da bi Rama, umjesto da predloži Zajednicu za Srbe na Kosovu, trebao Beogradu predložiti Zajednicu za Albance u Srbiji.
Zajednica općina sa srpskom većinom dogovorena je 2013. u okviru dijaloga Kosova i Srbije.
Dvije godine kasnije, dvije strane su usuglasile principe na osnovu kojih ona treba biti formirana, ali je Ustavni sud Kosova utvrdio da neki od njih nisu u skladu sa zakonima Kosova.
Ipak, zaključeno je da se oni mogu usuglasiti s Ustavom Kosova, ali su vlasti ipak odbijale formirati Zajednicu.
Početkom maja, srpska strana predstavila je svoj nacrt statuta za formiranje Zajednice, koji je Kosovo odbilo uz navode da zvanični Beograd želi Republiku Srpsku (jedan od entiteta u Bosni i Hercegovini).
Isti dan, premijer Kosova iznio je i svoju "viziju" za pružanje određenog nivoa samomenadžiranja Srbima na Kosovu.
Formiranje Zajednice jedan je od uvjeta Srba da se vrate u kosovske institucije koje su napustili u novembru prošle godine.
