Izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak istakao je da svi prethodno postignuti sporazumi u dijalogu moraju da budu ispunjeni i da to važi i za jednu i za drugu stranu, dodajući da se to odnosi i na formiranje Zajednice srpskih opština, prenosi RTV.
"Dogovor o formiranju ZSO je bio postignut već 2013, pa onda i u 2015. godini. Briselski sporazum postignut 2013. godine je jedini dokument od svih dokumenata u okviru dijaloga, koji je ratifikovan i u Skupštini Kosova, tako da je to pravno-obavezujući. Značaj tog dogovora i uspostavljanja ZSO je istaknut, o tome eksplicitno govore i zaključci Evropskog savjeta da je potrebno da se uspostavi ta zajednica", rekao je Lajčak.
Naglasio je da bi trebalo razumeti da je cilj ZSO da stvori odnos povjerenja između kosovskih Srba i Vlade Kosova i sa druge strane definiše transparentan okvir za saradnju Srbije i Srba na Kosovu, u skladu sa postojećim evropskim modelima i da apsolutno nema razloga da se bilo ko plaši uspostavljanja ZSO.
Dodao je da vidi puno razloga da su i jedna i druga strana zainteresovane da se ZSO formira što prije.
"Mislim da bi bilo bolje da se manje priča o zajednici van dijaloga, a da konačno počne da se priča o zajednici unutar dijaloga, jer ona još ne postoji, a svi o njoj pričaju šta misle da će biti ili neće biti. A šta će to zaista biti, to odlučuju Srbija i Kosovo u pregovorima u okviru dijaloga. Zato treba da počnemo taj razgovor", podvukao je Lajčak.
On je kazao da podsjeća da Srbija i Kosovo imaju isti status u okviru dijaloga što, kako je kazao, znači da imaju ista prava i iste mogućnosti da utiču na to kakvi su sporazumi i na rezultate njihovih pregovora, te naveo da bi to trebalo iskoristiti.
"Na zajednicu treba da gledamo kao na način koji će da nam omogući da prevaziđemo postojeći trend dubokog nepovjerenja koje postoji u zajednici Srba na Kosovu što je u interesu i jednih i drugih,a EU je spremana da uradi svoj deo da tome doprinese", istakao je Lajčak za Tanjug.
Na konstataciju da je glavni pregovarač Kosova Besnik Bislimi izjavio da nije prihvaćeno dva od šest uslova premijera Kosova Albina Kurtija za formiranje Zajednice srpskih opština i na pitanje šta je prihvatljivo, Lajčak kaže da ne želi da ulazi u detalje razgovora sa partnerima.
"Ali želim da kažem da ni jedna, ni druga strana ne mogu da postavljaju uslove na ranije preuzete obaveze. Ako je nešto dogovoreno mora da se ispuni i ne možemo da dolazimo danas sa nekim dodatnim uslovima za ispunjavanje ranije preuzetih obaveza i to važi i za Beogarad i za Prištinu", naveo je Lajčak.
Plan ima podršku svih 27 zemalja članica EU
Upitan o tome što neki analitičari govore da je evropski plan "nacrtan" da bi pet država članica EU, koje nisu priznale Kosovo to učinile poslije eventualnog potpisivanja plana i da li je pošto je razgovarao sa predstavnicima tih zemalja došlo do promjene stavova, specijalni izaslanik je kazao da je važno da prijedlog ima podršku svih 27 zemalja članica EU i da je zato evropski prijedlog.
"U posljednjih nekoliko mjeseci sastajao sam se i razgovarao sa ministrima spoljnih poslova pet zemalja članica EU koje nisu priznale nezavisnost Kosova, jer je jasno da oni još pažljivije prate proces. Pričali smo o detaljima prijedloga i šta to znači za te države. Ne mogu da govorim u ime bilo koje članice EU, niti da dam bilo kakve obaveze ili garancije u ime bilo koje države, a za mene je kao za pregovarača bitno da svi znaju o čemu je taj proces i šta očekujemo", rekao je Lajčak.
Dodao je da je uvjeren da će reakcija EU biti adekvatna poslije sastanka u ponedjeljak.
Odlučujuća godina
Odgovarajući na pitanje o izjavama pojedinih zvaničnika koje su se odnosile na rokove za formiranje ZSO i implementaciju sporazuma, Lajčak je kazao da je više puta ponovio da nema vremena za trošenje.
"Mislim da je ova godina odlučujuća ili veoma važna, jer u sljedećoj godini EU i SAD ulaze u ciklus izbora i biće drugi prioriteti. To da se dogovorimo i brzo uđemo u proces implementacije biće u interesu svih. Protiv sam stavljanja zvaničnih vremenskih okvira, ne mislim da će nam to pomoći, treba da budemo fleskibilni, ali kao što sam rekao ne vidim razlog za odlaganje, zato je potrebno da postignemo dogovor i krenemo u njegovo ispunjavanje", istakao je Lajčak.
Na konstataciju da je indikativno da su izbori za četiri opštine na sjeveru Kosova zakazani za 23. april i da li to odgovara eventualnom roku da do tada bude formirana Zajednica srpskih opština, on kaže da ne bi tražio formalnu povezanost između te dvije stvari.
"Kao što sam rekao želimo da postignemo sporazum. Mislim da smo uložili puno napora da razgovaramo sa obe strane da znaju šta je u prijedlogu, da čujemo njihovo mišljenje i da pripremimo taj sastanak za 27. februar i da smo u stanju da ne odlažemo njegovu implementaciju. Što se tiče izbora u aprilu bitno je da imamo politički sporazum o tome da oni budu akt stabilizacije situacije, a ne eskalacija. Formalna povezanost ne postiji, postoji naša zabrinutost da ne idemo putem eskalacija, već da idemo putem stabilizacije situacije", naglasio je Lajčak.
Potrebno da se Srbi vrate u institucije
Upitan da li je na vidiku dogovor o povratku Srba sa severa Kosova u institucije koje su napustili, Lajčak je kazao da je EU zabrinuta trenutnom situacijom i povlačenjem Srba iz kosovskih institucija, policije i pravosudnih institucija.
"Redovno razgovaramo sa obe strane da je potrebno da se Srbi vrate, jer taj vakuum je opasan i neprihvatljiv za ljude koji žive tamo, jer su im i policija i pravosuđe potrebni. Očekujemo da Srbija ohrabruje Srbe da se vrate u institucije , a Kosovo to da omogući. Do sada nije bio postignut dovoljan napredak u tom procesu. Nije prihvatljivo da se taj bezbjednosni vakum i ta privremena organizacija nastave. Zbog toga očekujem da se što prije riješi pitanje povratka, jer i to stoji u Briselskom sporazumu iz 2013. Ako tražimo da se taj sporazum u potpunosti ispuni onda treba da se ispuni i to da su kosovski Srbi dio tih institucija", naveo je on.
Upitan šta znači da ZSO neće biti napravljena po modelu Republike Srpske i šta je to što je loše u Republici Srpskoj kada je očuvala srpski narod na okupu, Lajčak je kazao da je danas situacija drugačija u odnosu na vrijeme kada je formirana RS.
"Republika Srpska je realnost koja je nastala u veoma specifičnoj situaciji krajem krvavog rata i mislim da smo danas u drugoj situaciji, mi smo u dijalogu koji treba da vodi prema članstvu naših partnera u EU, pa je potrebno da se inspirišemo evropskim modelima što upravo i radimo", rekao je on.
Lajčak je dodao da na prostoru EU i Savjeta Evrope postoji niz modela zaštite prava manjina.
"Oni omogućuju da ta manjina neguje i čuva i razvija svoj identitet, da razvija odnose sa svojom susjednom državom i da ima instucionalnu zaštitu. Predlažemo te modele i pričali smo sa partnerima, dijalog treba da ubrza put ka EU i zato treba da se inspirišemo evropskim modelima. Na stolu imam 15 postojećih realnih modela koji jako dobro ispunjavaju tu funkciju o kojoj pričamo u kontekstu dijaloga i zato mislim da oni treba da služe kao dobra inspiracija", kazao je Lajčak.
EU će imati glavnu ulogu u monitoringu ispunjavanja obaveza
Upitan ko će garantovati i kontrolisati primjenu evropskog plana, ako ga obe strane potpišu, s obzirom na ranija negativna iskustva koja je Beograd imao, Lajčak je kazao da će EU imati glavnu ulogu u monitoringu ispunjavanja obaveza.
"Neka iskustva smo podneli iz prethodnih dijaloga i zato u moje vrijeme sve što dogovaramo ima ne samo svoj politički dio, nego i dio koji jasno govori ko je odgovoran za šta, u kojim vremenskim rokovima, tako da to je i dio našeg prijedloga o kome ćemo da razgovaramo i u ponedjeljak , a to je upravo i taj plan implementacije sporazuma. Imaćemo konkretno definisano šta u kakvim rokovima treba da se uradi, a EU će da igra centralnu ulogu u monitoringu ispunjavanja obaveza", istakao je Lajčak.
Dodao je da će istovremeno o svemu informisati države članice EU kada je riječ o napretku ili o nedostatku napretka.
"Na osnovu tih naših izvještaja države članice donosiće svoje odluke o evropskom putu obe strane", zaključio je Lajčak.
Istakao je da je normalizacija odnosa od ključnog značaja za obe strane.
"Normalizacija je dobra, nenormalni odnosi nisu u interesu ni Srbije, ni Kosova. Prvo što Beograd i Priština dobijaju je poboljšanje sigurnosti i bezbjednosti, poboljšanje atmosfere u njihovim odnosima, poboljšanje regionalne atmosfere kao i poboljšanje života građana. To će ojačati političku stabilnost i bezbjednost i doneće nove ekonomske mogućnosti i finansijsku podršku, promociju za nove investicije i novo zapošljavanje", iskatao je Lajčak.
On je ocjenio da bi sporazum značajno olakšao, kako je kazao i birokratiju i papirologiju.
"Sporazum će doneti za Srbe koji žive na Kosovu više bezbjednosti, sigurnosti i ojačaće njihovu zaštitu i prava uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu. Apsolutno sam siguran da taj sporazum ima ulogu da značajno relaksira atmosferu u regionu i da završimo sa ciklusom eskalacija sa kojim smo morali da se suočavamo praktično cijelu drugu polovinu prošle godine", kazao je Lajčak.
Izvor: RTV/Tanjug
Naglasio je da bi trebalo razumeti da je cilj ZSO da stvori odnos povjerenja između kosovskih Srba i Vlade Kosova i sa druge strane definiše transparentan okvir za saradnju Srbije i Srba na Kosovu, u skladu sa postojećim evropskim modelima i da apsolutno nema razloga da se bilo ko plaši uspostavljanja ZSO.
Dodao je da vidi puno razloga da su i jedna i druga strana zainteresovane da se ZSO formira što prije.
"Mislim da bi bilo bolje da se manje priča o zajednici van dijaloga, a da konačno počne da se priča o zajednici unutar dijaloga, jer ona još ne postoji, a svi o njoj pričaju šta misle da će biti ili neće biti. A šta će to zaista biti, to odlučuju Srbija i Kosovo u pregovorima u okviru dijaloga. Zato treba da počnemo taj razgovor", podvukao je Lajčak.
On je kazao da podsjeća da Srbija i Kosovo imaju isti status u okviru dijaloga što, kako je kazao, znači da imaju ista prava i iste mogućnosti da utiču na to kakvi su sporazumi i na rezultate njihovih pregovora, te naveo da bi to trebalo iskoristiti.
"Na zajednicu treba da gledamo kao na način koji će da nam omogući da prevaziđemo postojeći trend dubokog nepovjerenja koje postoji u zajednici Srba na Kosovu što je u interesu i jednih i drugih,a EU je spremana da uradi svoj deo da tome doprinese", istakao je Lajčak za Tanjug.
Na konstataciju da je glavni pregovarač Kosova Besnik Bislimi izjavio da nije prihvaćeno dva od šest uslova premijera Kosova Albina Kurtija za formiranje Zajednice srpskih opština i na pitanje šta je prihvatljivo, Lajčak kaže da ne želi da ulazi u detalje razgovora sa partnerima.
"Ali želim da kažem da ni jedna, ni druga strana ne mogu da postavljaju uslove na ranije preuzete obaveze. Ako je nešto dogovoreno mora da se ispuni i ne možemo da dolazimo danas sa nekim dodatnim uslovima za ispunjavanje ranije preuzetih obaveza i to važi i za Beogarad i za Prištinu", naveo je Lajčak.
Plan ima podršku svih 27 zemalja članica EU
Upitan o tome što neki analitičari govore da je evropski plan "nacrtan" da bi pet država članica EU, koje nisu priznale Kosovo to učinile poslije eventualnog potpisivanja plana i da li je pošto je razgovarao sa predstavnicima tih zemalja došlo do promjene stavova, specijalni izaslanik je kazao da je važno da prijedlog ima podršku svih 27 zemalja članica EU i da je zato evropski prijedlog.
"U posljednjih nekoliko mjeseci sastajao sam se i razgovarao sa ministrima spoljnih poslova pet zemalja članica EU koje nisu priznale nezavisnost Kosova, jer je jasno da oni još pažljivije prate proces. Pričali smo o detaljima prijedloga i šta to znači za te države. Ne mogu da govorim u ime bilo koje članice EU, niti da dam bilo kakve obaveze ili garancije u ime bilo koje države, a za mene je kao za pregovarača bitno da svi znaju o čemu je taj proces i šta očekujemo", rekao je Lajčak.
Dodao je da je uvjeren da će reakcija EU biti adekvatna poslije sastanka u ponedjeljak.
Odlučujuća godina
Odgovarajući na pitanje o izjavama pojedinih zvaničnika koje su se odnosile na rokove za formiranje ZSO i implementaciju sporazuma, Lajčak je kazao da je više puta ponovio da nema vremena za trošenje.
"Mislim da je ova godina odlučujuća ili veoma važna, jer u sljedećoj godini EU i SAD ulaze u ciklus izbora i biće drugi prioriteti. To da se dogovorimo i brzo uđemo u proces implementacije biće u interesu svih. Protiv sam stavljanja zvaničnih vremenskih okvira, ne mislim da će nam to pomoći, treba da budemo fleskibilni, ali kao što sam rekao ne vidim razlog za odlaganje, zato je potrebno da postignemo dogovor i krenemo u njegovo ispunjavanje", istakao je Lajčak.
Na konstataciju da je indikativno da su izbori za četiri opštine na sjeveru Kosova zakazani za 23. april i da li to odgovara eventualnom roku da do tada bude formirana Zajednica srpskih opština, on kaže da ne bi tražio formalnu povezanost između te dvije stvari.
"Kao što sam rekao želimo da postignemo sporazum. Mislim da smo uložili puno napora da razgovaramo sa obe strane da znaju šta je u prijedlogu, da čujemo njihovo mišljenje i da pripremimo taj sastanak za 27. februar i da smo u stanju da ne odlažemo njegovu implementaciju. Što se tiče izbora u aprilu bitno je da imamo politički sporazum o tome da oni budu akt stabilizacije situacije, a ne eskalacija. Formalna povezanost ne postiji, postoji naša zabrinutost da ne idemo putem eskalacija, već da idemo putem stabilizacije situacije", naglasio je Lajčak.
Potrebno da se Srbi vrate u institucije
Upitan da li je na vidiku dogovor o povratku Srba sa severa Kosova u institucije koje su napustili, Lajčak je kazao da je EU zabrinuta trenutnom situacijom i povlačenjem Srba iz kosovskih institucija, policije i pravosudnih institucija.
"Redovno razgovaramo sa obe strane da je potrebno da se Srbi vrate, jer taj vakuum je opasan i neprihvatljiv za ljude koji žive tamo, jer su im i policija i pravosuđe potrebni. Očekujemo da Srbija ohrabruje Srbe da se vrate u institucije , a Kosovo to da omogući. Do sada nije bio postignut dovoljan napredak u tom procesu. Nije prihvatljivo da se taj bezbjednosni vakum i ta privremena organizacija nastave. Zbog toga očekujem da se što prije riješi pitanje povratka, jer i to stoji u Briselskom sporazumu iz 2013. Ako tražimo da se taj sporazum u potpunosti ispuni onda treba da se ispuni i to da su kosovski Srbi dio tih institucija", naveo je on.
Upitan šta znači da ZSO neće biti napravljena po modelu Republike Srpske i šta je to što je loše u Republici Srpskoj kada je očuvala srpski narod na okupu, Lajčak je kazao da je danas situacija drugačija u odnosu na vrijeme kada je formirana RS.
"Republika Srpska je realnost koja je nastala u veoma specifičnoj situaciji krajem krvavog rata i mislim da smo danas u drugoj situaciji, mi smo u dijalogu koji treba da vodi prema članstvu naših partnera u EU, pa je potrebno da se inspirišemo evropskim modelima što upravo i radimo", rekao je on.
Lajčak je dodao da na prostoru EU i Savjeta Evrope postoji niz modela zaštite prava manjina.
"Oni omogućuju da ta manjina neguje i čuva i razvija svoj identitet, da razvija odnose sa svojom susjednom državom i da ima instucionalnu zaštitu. Predlažemo te modele i pričali smo sa partnerima, dijalog treba da ubrza put ka EU i zato treba da se inspirišemo evropskim modelima. Na stolu imam 15 postojećih realnih modela koji jako dobro ispunjavaju tu funkciju o kojoj pričamo u kontekstu dijaloga i zato mislim da oni treba da služe kao dobra inspiracija", kazao je Lajčak.
EU će imati glavnu ulogu u monitoringu ispunjavanja obaveza
Upitan ko će garantovati i kontrolisati primjenu evropskog plana, ako ga obe strane potpišu, s obzirom na ranija negativna iskustva koja je Beograd imao, Lajčak je kazao da će EU imati glavnu ulogu u monitoringu ispunjavanja obaveza.
"Neka iskustva smo podneli iz prethodnih dijaloga i zato u moje vrijeme sve što dogovaramo ima ne samo svoj politički dio, nego i dio koji jasno govori ko je odgovoran za šta, u kojim vremenskim rokovima, tako da to je i dio našeg prijedloga o kome ćemo da razgovaramo i u ponedjeljak , a to je upravo i taj plan implementacije sporazuma. Imaćemo konkretno definisano šta u kakvim rokovima treba da se uradi, a EU će da igra centralnu ulogu u monitoringu ispunjavanja obaveza", istakao je Lajčak.
Dodao je da će istovremeno o svemu informisati države članice EU kada je riječ o napretku ili o nedostatku napretka.
"Na osnovu tih naših izvještaja države članice donosiće svoje odluke o evropskom putu obe strane", zaključio je Lajčak.
Istakao je da je normalizacija odnosa od ključnog značaja za obe strane.
"Normalizacija je dobra, nenormalni odnosi nisu u interesu ni Srbije, ni Kosova. Prvo što Beograd i Priština dobijaju je poboljšanje sigurnosti i bezbjednosti, poboljšanje atmosfere u njihovim odnosima, poboljšanje regionalne atmosfere kao i poboljšanje života građana. To će ojačati političku stabilnost i bezbjednost i doneće nove ekonomske mogućnosti i finansijsku podršku, promociju za nove investicije i novo zapošljavanje", iskatao je Lajčak.
On je ocjenio da bi sporazum značajno olakšao, kako je kazao i birokratiju i papirologiju.
"Sporazum će doneti za Srbe koji žive na Kosovu više bezbjednosti, sigurnosti i ojačaće njihovu zaštitu i prava uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu. Apsolutno sam siguran da taj sporazum ima ulogu da značajno relaksira atmosferu u regionu i da završimo sa ciklusom eskalacija sa kojim smo morali da se suočavamo praktično cijelu drugu polovinu prošle godine", kazao je Lajčak.
Izvor: RTV/Tanjug
