Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula izjavio je da Kosovo i Srbija moraju da se pozabave otvorenim pitanjima kako bi napredovali na svom evropskom putu.
On je u autorskom tekstu za magazin Parlament rekao da u svijetlu stalnog spora između Kosova i Srbije, posebno u posljednje vrijeme kada je svađa postala sve akutnija, diplomatska intervencija Evropske unije je nesumnjivo potrebna i opravdana. Normalizacija odnosa, dodaje on, između ovih zemalja je goruće pitanje i neophodno da bi se obezbjedila stabilnost u neposrednom susjedstvu EU.
"U novembru je Evropski parlament velikom većinom glasova izglasao novu strategiju proširenja EU. To znači da su unutrašnje blokade iz proteklih nekoliko godina i zastoj političke volje za proces proširenja najvećim dijelom razriješeni", rekao je on.
Zbog unutrašnjih kriza u EU izazvanih globalnim događajima, odlaganje početka pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kao i vizna liberalizacija za Kosovo stvorili su vakuum, otvarajući još više prostora za autoritarne države kao što su Rusija i Kina, da imaju sve veću političku ulogu.
"Čak i kratak period nadzora i nepažnje može imati opasne posljedice. Uglavnom zbog toga je EU prepoznala potrebu za jasno definisanim i strateški, politički i geopolitički fokusiranim pristupom procesu proširenja. Kao izvestilac za novu strategiju proširenja EU i predsedavajući Radne grupe za zapadni Balkan, posvećen sam rješavanju zabrinutosti oko fundamentalnih pitanja u regionu, kao što su vladavina prava, demokratski standardi, ekonomske reforme, osnovna prava i slobode", istakao je Picula.
Ali takođe je važno, dodaje, prepoznati da se zemlje koje pristupaju EU, kao što je Srbija, suočavaju sa izazovima koji proističu iz zlonamernog stranog miješanja i kampanja dezinformacija.
"Miješanje treće strane u političke i demokratske procese, pored dezinformacija i remetilačkih kampanja, podrilo je demokratiju, manipulisalo javnim mnjenjem i stvorilo podjele unutar zemalja pristupnica. Stabilnost, bezbjednost i demokratska otpornost zemalja pristupnica neraskidivo su povezane sa snagom i kohezijom same EU", ističe on.
On je rekao da je u preporuci za novu strategiju EU za proširenje imperativ da se pojača konstruktivni angažman EU sa vlastima i Srbije i Kosova i kako bi se postigao sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum o normalizaciji zasnovan na međusobnom priznavanju između dvije zemlje.
"Ovo je ključno da obe zemlje napreduju na svojim evropskim putevima i doprinesu regionalnoj stabilnosti, prosperitetu i normalizaciji odnosa. Moramo da riješimo sva otvorena pitanja kroz dijalog Kosova i Srbije brzo, transparentno i u dobroj vjeri. Kosovo je postiglo značajan napredak u svim blokovima mape puta za liberalizaciju viznog režima, uključujući bezbjednost dokumenata, upravljanje granicama i migracijama, javni red i bezbjednost i osnovna prava u vezi sa slobodom kretanja", navodi Picula.
Stoga, ističe on, pored inkluzivne i efektivne socio-ekonomske saradnje na regionalnom nivou i solidarnosti u zemljama pristupnicama EU, potrebno je pojačati napore ka dobrosusjedskim odnosima.
"Moramo poboljšati regionalnu prekograničnu saradnju između država članica i partnerskih zemalja duž spoljnih granica EU. Od vitalnog je značaja da se unapredi ekonomska konkurentnost i socijalna kohezija na Zapadnom Balkanu kroz strukturne reforme i uspostavljanjem regionalne ekonomske saradnje koja je prihvatljiva za svih šest zemalja", zaključuje Picula.
Izvor: theparliamentmagazine.eu/kosovoonline
"U novembru je Evropski parlament velikom većinom glasova izglasao novu strategiju proširenja EU. To znači da su unutrašnje blokade iz proteklih nekoliko godina i zastoj političke volje za proces proširenja najvećim dijelom razriješeni", rekao je on.
Zbog unutrašnjih kriza u EU izazvanih globalnim događajima, odlaganje početka pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, kao i vizna liberalizacija za Kosovo stvorili su vakuum, otvarajući još više prostora za autoritarne države kao što su Rusija i Kina, da imaju sve veću političku ulogu.
"Čak i kratak period nadzora i nepažnje može imati opasne posljedice. Uglavnom zbog toga je EU prepoznala potrebu za jasno definisanim i strateški, politički i geopolitički fokusiranim pristupom procesu proširenja. Kao izvestilac za novu strategiju proširenja EU i predsedavajući Radne grupe za zapadni Balkan, posvećen sam rješavanju zabrinutosti oko fundamentalnih pitanja u regionu, kao što su vladavina prava, demokratski standardi, ekonomske reforme, osnovna prava i slobode", istakao je Picula.
Ali takođe je važno, dodaje, prepoznati da se zemlje koje pristupaju EU, kao što je Srbija, suočavaju sa izazovima koji proističu iz zlonamernog stranog miješanja i kampanja dezinformacija.
"Miješanje treće strane u političke i demokratske procese, pored dezinformacija i remetilačkih kampanja, podrilo je demokratiju, manipulisalo javnim mnjenjem i stvorilo podjele unutar zemalja pristupnica. Stabilnost, bezbjednost i demokratska otpornost zemalja pristupnica neraskidivo su povezane sa snagom i kohezijom same EU", ističe on.
On je rekao da je u preporuci za novu strategiju EU za proširenje imperativ da se pojača konstruktivni angažman EU sa vlastima i Srbije i Kosova i kako bi se postigao sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum o normalizaciji zasnovan na međusobnom priznavanju između dvije zemlje.
"Ovo je ključno da obe zemlje napreduju na svojim evropskim putevima i doprinesu regionalnoj stabilnosti, prosperitetu i normalizaciji odnosa. Moramo da riješimo sva otvorena pitanja kroz dijalog Kosova i Srbije brzo, transparentno i u dobroj vjeri. Kosovo je postiglo značajan napredak u svim blokovima mape puta za liberalizaciju viznog režima, uključujući bezbjednost dokumenata, upravljanje granicama i migracijama, javni red i bezbjednost i osnovna prava u vezi sa slobodom kretanja", navodi Picula.
Stoga, ističe on, pored inkluzivne i efektivne socio-ekonomske saradnje na regionalnom nivou i solidarnosti u zemljama pristupnicama EU, potrebno je pojačati napore ka dobrosusjedskim odnosima.
"Moramo poboljšati regionalnu prekograničnu saradnju između država članica i partnerskih zemalja duž spoljnih granica EU. Od vitalnog je značaja da se unapredi ekonomska konkurentnost i socijalna kohezija na Zapadnom Balkanu kroz strukturne reforme i uspostavljanjem regionalne ekonomske saradnje koja je prihvatljiva za svih šest zemalja", zaključuje Picula.
Izvor: theparliamentmagazine.eu/kosovoonline
